7
Estêvão ijayvuague
Ha'e ramo sacerdote yvateve va'e oporandu vy aipoe'i:
— Ha'e rami ae teve?
Estêvão ombovai:
— Ke'y kuery ha'e xeru kuery, pendu ke. Nhaneramoĩ Abraão ma Mesopotâmia yvy re teri oiko jave, Harã py oiko e'ỹ mbove ixupe Nhanderuete hexakãmba va'e ojexa uka raka'e.
Ha'e vy aipoe'i ixupe: “Ejepe'a ndeyvy neretarã kuerya gui, ha'e tereo yvy aexa uka aguã katy”, he'i va'ekue.*
Ha'e ramo caldeu kuery yvy gui oo Harã py ju oiko aguã. Tuu omano ma rire apy ju Nhanderuete ombou yvy aỹ peẽ pendekuaia py.
Ha'e rami avi apy voi ixupe guarã nome'ẽi neĩ peteĩgue'i opy oguerova aguã voi, teĩ ijayvu yvy ome'ẽ aguã, ha'e hamymino kuery pe voi. Ha'e jave ma ndata'yi teri.
Ha'e gui Nhanderuete ijayvu hamymino kuery oyvy re'ỹ, yvy mboae re ikuai 'rãa re. Ha'e py ma escravo kuery 'rã ikuai, quatrocentos ma'etỹ re 'rã ikuai axy.
Ha'e gui Nhanderuete aipoe'ive ju: “Xee ma ambopaga 'rã escravo penemoingoare kuery. Ha'e va'e rire ha'e gui pexẽ 'rã kova'e yvy re ju xerembiguai pendekuai aguã”, he'i va'ekue.*
— Ha'e gui ma ipire omboi uka vy hexeve ojapo guexeve guarã. Ha'e rami vy Isaque itui rire oito araa py Abraão omboi ipire. Isaque gui oiko Jacó, ha'e gui ha'e va'e gui nhaneramoĩ kuery doze ikuai va'ekue oiko.
Ha'e gui José re nhaneramoĩ kuery nda'ija'ei vy ovende raka'e Egito yvy katy heraarã pe. Ha'e rami teĩ Nhanderuete ma hexeve oiko vy
10 ogueraa jepe opa mba'e vai oiko va'e gui. Omboaxya rupi omo'arandu Egito pygua huvixave Faraó renonde. Ha'e ramo Faraó omoĩ ha'e pygua kuery re opena aguã, ha'e hoo pygua ha'e javi re guive.
11 Ha'e gui ma karuai oiko Egito yvy ha'e javi rupi. Canaã yvy re voi ikuai axy ramo nhaneramoĩ kuery ndojouvei tembi'u.
12 Ha'e rã Egito yvy re ma trigo oguerekoa omombe'ua rã Jacó oendu vy jypy omondouka raka'e nhaneramoĩ kuery.
13 Ha'e kuery teĩgue ju ovaẽ ramo José ojekuaa uka guyke'y kuery pe, ha'e Faraó voi oexa José regua kuery.
14 Ha'e vy José oenoĩ uka nguu Jacó ha'e guetarã kuery ha'e javive setenta e cinco ikuai va'e.
15 Ha'e rami py Egito yvy re Jacó oo raka'e. Ha'e py ma omano, nhaneramoĩ kuery ha'e javive voi.
16 Hetekue ma Siquém katy heraa vy onhono porãa Hamor ra'y kuery gui Abraão tuparã peráta re ojogua va'ekue py.
17 — Ha'e gui ovaẽ rai'i ma Abraão pe Nhanderuete ouraague ojeupity aguã ára. Ha'e jave ma nhaneramoĩ kuery hetave oje'oivy Egito yvy re,
18 amboae huvixave José oikuaa va'e'ỹ oiko peve.*
19 Ha'e va'e huvixa ma nhaneramoĩ kuery ombotavypa vy ojavyky rei, ojapo guive gua'y kuery re ae nopenavei rã omanomba aguã rami.
20 Ha'e va'e jave py oiko Moisés. Ha'e va'e ma Nhanderuete renonde voi ojou porãa ramo mboapy jaxy re ranhe onhomi tuu ro py.
21 Ha'e gui oejaa ramo Faraó rajy ju ogueraa vy omemby ae'i rami omongakuaa.
22 Moisés ma Egito pygua 'arandua ha'e javi re ombo'ea ramo ipo'aka ayvu py ha'e mba'emo ojapoa py.
23 — Quarenta ma'etỹ ma oguerekoa py oendu guyke'y kuery Israel regua oexaxea.
24 Ha'e rami vy peteĩ ava ojavykya rei rã oexa vy oipe'a, ha'e oepy vy ojuka Egito pygua.
25 Mba'eta Moisés oexa'ã hetarã kuery “Ixupe Nhanderuete nhandereraa jepe uka 'rã” he'i aguã, teĩ ha'e kuery ha'e rami ndoikuaai.
26 — Ha'e gui ko'ẽgue onhemboja ju guetarã kuery joguero'a va'e re. Ha'e kuery ikuai porã aguã omboja'oxe vy aipoe'i: “Avakue, peẽ kuery tu joegua'i rima pendekuai. Mba'e re tu pejoguero'a rei?” he'i.
27 Ha'e ramo oirũ re ojeaive va'e omoanha vy aipoe'i: “Mava'e tu nemoĩ oreruvixarã, orere repena aguã?
28 Xee voi teve xejukaxe avi kuee Egito pygua rejukaague rami?” he'i.*
29 Ha'e rami ijayvu rã Moisés oendu vy okanhy ovy, ha'e Midiã yvy re ju oiko guekoa py e'ỹ. Ha'e py ma oiko mokoĩ ta'y.
30 — Quarenta ma'etỹ rire tekoa e'ỹa py Sinai yvyty re ixupe ojexa uka peteĩ anjo. Yvyra rogue hendy va'e mbyte gui ojexa uka.
31 Moisés ha'e nunga oexa vy onhemondyi va'eri onhembojave ovy oexa porãve aguã. Ha'e vy oendu Senhor aipoe'i rã:
32 “Xee ma neramoĩ kuery Abraão, Isaque ha'e Jacó Ruete aiko”, he'i. Ha'e rami rã Moisés okyje vy oryryipa, oma'ẽve aguã nda'ipy'a guaxui guive.
33 — Ha'e ramo Senhor aipoe'ive ju: “Emboi ndepy regua, mba'eta repyrõa ma yvy ky'a e'ỹ.
34 Xee aexa ma Egito yvy re xevygua kuery ikuai axya, ha'e kuery ipoaẽ rã aendu guive. Ha'e rami vy aguejy araa jepe aguã. Ejuve ke aỹ, xee romondouka 'rã Egito katy”, he'i.*
35 — Ha'e rami teĩ ha'e kuery nonhe'ẽ rendui Moisés. Ha'e vy aipoe'i: “Mava'e tu nemoĩ huvixa orere repena va'erã?” he'i okuapy, huvixarã ha'e heraa jepearã Nhanderuete ombou va'ekue ri, anjo yvyra rogue hendy va'e mbyte gui ojexa uka va'ekue ipytyvõarã oiko guive.
36 Ha'e gui Egito yvy re nhomondyipaarã ha'e hexa pyrã Moisés ae ojapo vy oguenoẽ nhaneramoĩ kuery. Ye'ẽ Pytã re voi ojapo, ha'e quarenta ma'etỹa pukukue re tekoa e'ỹa rupi ikuai jave guive.
37 Moisés ae Israel kuery pe aipoe'i: “Peẽ kuery regua Nhanderuete omoingo 'rã peteĩ profeta xee rami guarã”, he'i va'ekue.*
38 Ha'e Moisés ae oĩ va'ekue tekoa e'ỹa py ono'õmba va'e kuery reve, Sinai yvyty re ixupe anjo ijayvu va'ekue ha'e nhaneramoĩ kuery reve. Ojopy avi ayvu imarã e'ỹ va'e nhandevy ju oikuaa uka aguã.
39 — Ha'e rami teĩ nhaneramoĩ kuery ma nonhe'ẽ rendui raka'e. Ha'e kuery ndoipotai vy opy'a re omoĩ okuapy Egito katy ju ojevyxea.
40 Ha'e vy aipoe'i Arão pe: “Ejapo orevy nhanderueterã nhanerenonde re oo va'erã. Mba'eta Egito yvy gui nhanerenoẽare Moisés re ma ndajaikuaai mba'e pa oikoa”, he'i okuapy.*
41 Ha'e va'e jave ojapo vaka ra'y ra'angaa, ha'e ha'angaa pe mymba kuery ojuka guive. Oguerovy'a rei okuapy opo py ojapo va'ekue rive.
42 — Ha'e ramo ha'e kuery gui Nhanderuete ojepe'a vy omboaxa yva re ikuai va'e rive ombojerovia aguã, profeta kuaxia ombopara vy aipoe'iague rami: “Israel kuery, tekoa e'ỹa rupi quarenta ma'etỹ re pendekuai vy xevy pe teve mymba pejuka vy peme'ẽ raka'e?
43 Tuuete ramigua Moloque pe e'ỹ ri ty'y pejapo pembojerovia atyrã? Ha'e tuuete ramigua Renfã jaxy-tata ra'angaa pejapo va'ekue pembojerovia aguã. Ha'e nungakue re ma xee rogueraa ukapa 'rã Babilônia rovai katy”, he'iague.*
44 — Ha'e gui ombojeroviaaty Nhanderuete ayvu oĩa va'e ma nhaneramoĩ kuery oguereko raka'e tekoa e'ỹa re, Moisés pe ojapo ukaague rami ae ojapo va'ekue.
45 Ha'e nunga ma nhaneramoĩ kuery Josué oiko javegua ju ojopy vy amboae katy ogueraa, mba'eta ha'e kuery renonde gui Nhanderuete yvy regua kuery omoxẽ ramo ha'e py ju ikuai. Davi oikoa ára peve oguereko va'ekue.
46 Ha'e gui Davi ma Nhanderuete ojou porã ramo ojerure peteĩ oo Jacó Ruete peguarã ojapo aguã.
47 Ha'e rã ixupe guarã oo apoare ete ma Salomão raka'e.
48 Ha'e rami teĩ Yvate ete va'e ma avakue opo py oo ojapo va'ekue py noĩ, profeta aipoe'iague rami:
49 “Yva ma xerenda, ha'e rã yvy ma xepy rendarã itui. Mba'e nunga oo 'rã tu pejapo xevy? Mamo 'rã tu xee apytu'u atyrã oĩ aguã ha'eve?
50 Mba'eta xepo py e'ỹ ri ty'y ha'e nunga ha'e javi ajapo va'ekue?” he'i Senhor.*
51 — Avakue peneakã ratã va'e, pendepy'a ratã ha'e pendeapyxa e'ỹ va'e, Nhe'ẽ Ky'a E'ỹ ijayvu teĩ ndapejapyxakaxei kuerei. Peneramoĩ kuery ikuaiague rami ae ju peẽ voi pendekuai.*
52 Mba'eta mava'e profeta re nda'u peneramoĩ kuery nopu'ã rei raka'e? Mba'eta ojuka okuapy raka'e Heko porã ete va'e ou 'rãa mombe'ua kuery. Ha'e va'e gui aỹ ma peẽ ju ijopy nhemiare ha'e ijuka riveare pendekuai.
53 Pende kuery ma anjo po gui lei pejopy va'eri ndapejapoi — he'i.
Estêvão omanoague
54 Ha'e rami ijayvu rã ha'e kuery oendu vy ipoxy okuapy opy'a py, ha'e hexe opu'ã vy haĩ jekyty guive okuapy.
55 Ha'e rã Estêvão re ma Nhe'ẽ Ky'a E'ỹ anho oĩ ramo yva re oma'ẽ vy oexa Nhanderuete rexakãa, ha'e oiporu kuaa regua re Jesus hi'aĩ rã.
56 Ha'e rami vy aipoe'i:
— Aipo aỹ, xee aexa yva ojepe'a rã, ha'e Nhanderuete oiporu kuaa regua re Ava ra'y ojeapo va'ekue hi'aĩ rã — he'i.
57 Ha'e ramo ha'e kuery ojapukai atã vy omboty oapyxa, joo rami meme oguero'a okuapy.
58 Tetã gui mombyry'i ogueraa py ojapipa okuapy ita py. Hekokue ramigua mombe'uare kuery ma oao puku omboi vy oeja imoiny peteĩ kunumi Saulo hery va'e hi'aĩa py.*
59 Ha'e rami vy ita py Estêvão ojapipaa ramo ojapukai vy aipoe'i:
— Senhor Jesus, eraa ke xenhe'ẽ — he'i.
60 Ha'e gui guenapy'ã re oĩ vy ijayvu atã:
— Senhor, embopaga eme kova'e kuery ojejavyague re — he'i. Po rami ijayvu reve oke.*
* 7:3 Gênesis 12.1 * 7:7 Gênesis 15.13-14 * 7:18 Êxodo 1.8 * 7:28 Êxodo 2.14 * 7:34 Êxodo 3.5-8,10 * 7:37 Deuteronômio 18.15 * 7:40 Êxodo 32.1,23 * 7:43 Amós 5.25-27 * 7:50 Isaías 66.1-2, Atos 17.24 * 7:51 Mateus 23.30-32 * 7:58 Saulo ma Jesus pe ojeko me'ẽ va'erã va'e (Atos 2.20). Guery oguerova rire ixupe “Apóstolo Paulo” 'ea (Atos 9.1-9, 13.9). * 7:60 Lucas 21.16-19, 23.46,34