8
2 Crônicas 5.2-14
Ha'e gui Salomão omboatypa Israel regua nhomongeta va'ety kuery, peteĩ-teĩ regua akã ikuai va'e ha'e Israel regua yvatekueve. Guenonde py omboaty Jerusalém py ae, tetã Davi rekoague Sião va'e gui templo katy oguerova aguã Senhor guexeve guarã ojapo va'ekue ryru.
Ha'e ramo avakue Israel regua ha'e javi onhemboatypa okuapy huvixa Salomão-a py. Ngaru ojapoa py ijaty sete jaxya etanim 'epy va'e py.
Israel regua nhomongeta va'ety kuery oupa ramo sacerdote kuery oupi heravy Senhor ayvu ryru.
Ha'e vy yvy'ã katy oguerova heravy oguy nhemboaty oĩaty reve ha'e tembiporu iky'a e'ỹ va'e ha'e py ikuai va'ekue ha'e javi. Sacerdote ha'e levita kuery ae ogueraa.
Ha'e rã huvixa Salomão ha'e Israel kuery onhemboaty va'ekue ha'e javi reve ma hyru renonde rupi oje'oi. Vexa'i ha'e vaka ojuka oje'oivy. Mymba kuery heta raxa ramo oipapaa aguã voi nda'evei.
Ha'e gui Senhor guexeve guarã ojapo va'ekue ryru ma sacerdote kuery omoĩ okuapy oĩ aguã py ae, templo ropyve henda iky'a e'ỹ va'e py, henda iky'a e'ỹ ete va'e py ae, anjo ra'angaa ikuai va'e pepo guy rupi.
Mba'eta anjo pepo ma oipyo imoiny hyru itui aguã áry rupi. Ha'e rami vy yvate rupi ojao'i hyru ha'e yvyra po'i'i hi'yrã ikuai va'e.
Yvyra po'i'i ipuku ete ramo henda iky'a e'ỹ va'e gui ojekuaa henda iky'a e'ỹ ete va'e rexei'i, va'eri oka katy gui ma ndojekuaai. Ha'e py ma itui aỹ peve.
Ha'e gui ayvu ryru py ma mba'eve nda'ipoi Horebe py Moisés itape omoĩ va'ekue e'ỹ vy. Egito yvy gui Israel kuery oje'oipa jave py ha'e kuery reve guexeve guarã Senhor ojapo va'ekue.
10 Ha'e gui henda iky'a e'ỹ va'e gui sacerdote kuery oẽ ju ramove peteĩ arai ou vy omonyẽ Senhor pegua opy rupi.
11 Ha'e ramo sacerdote kuery nda'evei ha'e py omba'eapove aguã, mba'eta arai rupi Senhor guigua rexakã ojekuaa va'e omonyẽ ixupegua opy rupi.
2 Crônicas 6.1-11
12 Ha'e gui Salomão aipoe'i:
Senhor aipoe'i va'ekue pytũa mbyte oĩ aguã re.
13 Ha'e rami rã anhetẽ ete xee ajapo peteĩ oo porã, peteĩ henda raka'e rã peve reiko aguã — he'i.*
14 Ha'e gui huvixa ojere vy ogueroayvu porã Israel kuery onhemboaty va'ekue ha'e javi, opu'ãmba teri okuapy reve.
15 Ha'e vy aipoe'i:
— Ta'ima'endu'a porãa Senhor Israel kuery ruete re, mba'eta xeru rãgue'i Davi pe ijayvuague ojapopa ma opo'akaa rupi. Ha'e vy aipoe'i va'ekue:
16 “Egito yvy gui xevygua kuery Israel regua aipe'apa ára guive, Israel kuery ikuaia tetã neĩ peteĩve ndaiporavoi ha'e py peteĩ oo rejapo aguã xerery oĩ aguã. Ha'e rami teĩ aiporavo Davi xevygua Israel kuery ruvixarã”, he'i va'ekue.
17 Ha'e rami avi xeru Davi opy'a re omoĩ peteĩ oo Senhor Israel kuery ruete rery oĩ atyrã ojapo aguã.
18 Ha'e rami teĩ xeru Davi pe Senhor aipoe'i: “Peteĩ oo xerery oĩ atyrã rejapoxea py ha'evea rami ndepy'a re remoĩ ha'e rami aguã.
19 Ha'e rami teĩ ndee e'ỹ 'rã oo rejapo, ha'e rã ndera'y ndegui oiko va'ekue ae 'rã ojapo xerery oĩ atyrã”, he'i raka'e.
20 Ha'e rami rire Senhor ojapopa ma ijayvuague, mba'eta xeru Davi rekovia xee aĩ vy aguapy ma ainy tenda Israel kuery re openaaty áry, Senhor ijayvuague rami vy. Ha'e rami vy ajapo ma oo Senhor Israel kuery ruete rery oĩ atyrã.
21 Ha'e py ajapo avi ijayvu ryru oĩ aguã. Ha'e va'e py oĩ itape nhaneramoĩ kuery reve Egito yvy gui Senhor oipe'a jave guexeve guarã ojapo va'ekue oĩa.
2 Crônicas 6.12-42
22 Ha'e gui Salomão ma Israel kuery ha'e javi oexaa py Senhor pegua altar renonde py oĩ. Ha'e vy yva katy opo oupi reve
23 aipoe'i:
Senhor Israel kuery ruete, ndoikoi amboae ndee rami guarã ete yva re neĩ yva guy yvy re voi, mba'eta nerembiguai kuery opy'a ha'e javi py nerenonde rupi ikuai va'e ndee rereko 'rã ndereve guarã rejapo va'ekue rami, ha'e remboaxya rupi.
24 Mba'eta rejapo ae ma nerembiguai xeru Davi pe ndeayvuague. Ndee ae ndeayvu rire ndepo'akaa rupi rejapo ma, aỹ roexaa rami ae.
25 Ha'e gui aỹ Senhor Israel kuery ruete, ejapopa ke nerembiguai xeru Davi pe ndeayvuague. Ha'e vy aipo're va'ekue: “Xerenonde ndoatai 'rã nderekovia tenda Israel kuery re openaaty áry oguapy oiny va'erã, xapy'a rei xerenonde rupi ndera'y kuery voi ndee reikoague rami ikuai aguã omoĩ porã ramo”, 're va'ekue.
26 Ha'e gui aỹ Israel kuery ruete, tojeupity nerembiguai xeru Davi pe ndeayvuague.
27 — Ha'e rami avi ha'eve 'rã ri nda'u Oreruete yvy re reiko aguã? Ma'ẽ, mba'eta yva neĩ yva yvatevea rupi peve voi nandejai 'rã, ha'e vy kova'e oo xee ajapo va'ekue py katuve ma nda'evei 'rã.
28 Ha'e rami avi Senhor Xeruete, endu pota ke xee nerembiguai anhembo'e vy ajerurea re, rendu aguã aỹ nerenonde xee nerembiguai ajapukai reve anhembo'ea.
29 Ha'e rami vy ara py ha'e pyávy kova'e oo re rema'ẽ riae aguã, ha'e kova'e henda “Ha'e py 'rã xerery oĩ”, 'reague re, kova'e henda py nerembiguai onhembo'e oinya rendu aguã.
30 Ha'e gui aỹ, endu nerembiguai ha'e Israel kuery ha'e javi kova'e henda py rojapukai rokuapya. Endu ke yva re ne'amba py reĩa gui. Endu ha'e oreperdoa guive.
31 — Xapy'a rei amongue oirũ pe otekoavy ramo ha'ekue re omboayvua ramo ou vy kova'e ndevygua opy altar oĩ va'e renonde py oura ramo
32 endu ke yva re reĩa gui, ha'e embovai. Eikuaa pota nerembiguai kuery re. Ha'e rami vy embopaga ojejavy va'ekue, hexe ae ojeapa aguã ojapo vaiague. Ha'e rã ha'evea rami oiko va'e ma emboeko porã, ha'evea rami oikoa repy reme'ẽ vy.
33 — Ha'e gui xapy'a rei ndevygua Israel kuery ndevy ojejavy rire ngovaigua kuery renonde rupi ho'apa ma vy ndevy ju ojeko rerova 'rã okuapy. Ha'e vy nderery rupi ojapukai vy kova'e oo py ndevy onhembo'e ha'e ojerure ramo
34 endu ke yva re reĩa gui, ha'e vy eperdoapa ndevygua Israel kuery ojejavyague. Ha'e gui ejapo ju yvy tuu kuery pe reme'ẽ va'ekue katy ojevy aguã rami.
35 — Ha'e gui xapy'a rei nderovai heta va'e kuery ojejavypa rire yva rembotypa 'rã nda'okyvei aguã rami, ha'e gui kova'e henda py onhembo'e okuapy vy nderery rupi ojapukai 'rã, ha'e remoingo axy rire ojejavypaa gui ojeko rerova ramo
36 endu ke yva re reĩa gui, ha'e vy eperdoapa nerembiguai kuery, ndevygua Israel kuery ojejavyague. Embo'e ju tape porã rupi ikuai aguã, ha'e gui embou oky yvy ndevygua kuery ikuai aguã reme'ẽ va'ekue áry.
37 — Ha'e gui xapy'a rei kova'e yvy re oiko 'rã karuai e'ỹ vy mba'eaxy vaikue, ha'e'ỹ vy hu'ũmbaa, hatãmba reia, e'ỹ vy tuku karu ha'e ape'i okaru va'e, xapy'a rei hovaigua kuery ojokopa 'rã ha'e kuery retã, ha'e'ỹ vy oiko 'rã ai vaikue e'ỹ vy mba'eaxy va'e rei,
38 ha'e gui xapy'a rei mava'e rã rei onhembo'e vy ojerure 'rã, ha'e'ỹ vy ndevygua Israel kuery ha'e javi 'rã ojerure okuapy, peteĩ-teĩ opy'a raxya oikuaa vy kova'e oo oĩa katy opo omoĩ ramo
39 endu ke yva re ne'amba py reĩa gui, ha'e vy eperdoa. Ejapo, ha'e vy eme'ẽ peteĩ-teĩ pe oikoague repy, ha'e kuery py'a re oĩ va'e reikuaapa va'e vy, mba'eta ndee anho'i pavẽ py'a regua oikuaa va'e reiko.
40 Ha'e ramo nerenonde ha'e kuery ojererokyje aguã, oreru kuery yvyrã reme'ẽ va'ekue re ikuaia pukukue re.
41 — Ha'e gui amboae regua voi, ndevygua Israel kuery regua e'ỹ ikuai va'eri oyvy mombyrya gui ou avi 'rã nderery rupi ikuai aguã,
42 (mba'eta ha'e kuery voi oendu 'rã nderery yvateve va'e omombe'ua rã, ha'e ndejyva reupi vy ndepo'akaa rexa ukaague), ha'e gui ha'e kuery onhembo'e avi 'rã kova'e oo oĩa katy oma'ẽ reve,
43 ha'e ramo endu ke yva re ne'amba py reĩa gui, ha'e ejapopa amboae regua kuery ndevy ojerurea, ha'e rami vy yvy regua ha'e javi nderery oikuaa aguã, ndevygua Israel kuery rami ha'e kuery voi nerenonde ojererokyjea rupi ikuai aguã, ha'e oikuaapa aguã kova'e oo xee ajapo va'ekue py nderery remoĩague.
44 — Ha'e gui xapy'a rei ndevygua kuery oje'oi 'rã ngovaigua kuery reve joe opu'ã aguã katy, ha'e gui tape rupi remondoukaa py onhembo'e 'rã ndevy pe Senhor, kova'e tetã reiporavo va'ekue ha'e kova'e oo nderery oĩ atyrã rejapo uka va'ekue katy oma'ẽ ramo
45 endu ke yva re reĩa gui onhembo'e vy ojerure okuapya, ha'e ejapo ha'evea rami.
46 — Xapy'a rei ma ha'e kuery ojejavy 'rã nderovai (mba'eta jipoi ojejavy e'ỹ va'erã), ha'e ramo ha'e kuery rovai ndepoxy vy remboaxapa 'rã hovaigua kuery po py, ha'e kuery guekoa katy ogueraapa aguã escravo-rã, mombyry e'ỹ vy ha'e'i rupi teĩ ae ma.
47 Ha'e gui yvy mamo rã rei escravo-rã ogueraa ague re ikuaia py xapy'a rei ha'e kuery onhemboaxy vy ojeko rerova 'rã, ha'e yvy escravo ikuaia py ae ndevy ojerure vy aipoe'i 'rã okuapy: “Rojejavypa, teko vai rupi anho orekuai va'ekue”, he'i 'rã okuapy.
48 Ha'e rami vy xapy'a rei ndevy guarã ju ojeko rerova 'rã opy'a ha'e onhe'ẽ ha'e javi py, yvy hovaigua kuery escravo-rã ogueraa ague py ae, ha'e vy ndevy onhembo'e 'rã okuapy oyvyrã tuu kuery pe reme'ẽ va'ekue katy oma'ẽ reve, kova'e tetã ha'e kova'e oo nderery oĩ atyrã ajapo va'ekue katy voi.
49 Ha'e ramo endu ke yva re ne'amba py reĩa gui ha'e kuery onhembo'e vy ojerure okuapya, ha'e ejapo ha'evea rami.
50 Eperdoa ndevygua kuery ndevy ojejavyague, nderovai rupi opa mba'e py ojapo vai rã. Ejapo escravo-rã heraare kuery omboaxy aguã rami.
51 Mba'eta ndevygua kuery ma ndevy guarã ae Egito yvy gui reipe'a va'ekue, tata rupa ferro guigua mbyte py ojexavaia gui.
52 Ha'e rami vy eikuaa pota riae nerembiguai ha'e ndevygua Israel kuery ojerure okuapya re, opa mba'e re ndevy ojapukai rã rendu aguã.
53 Mba'eta Senhor xeruete, ndee ma kova'e yvy regua ha'e javi mbyte gui reipe'apa raka'e ore ndevygua kuery ae orekuai aguã, Egito yvy gui oreru kuery reipe'apa jave nerembiguai Moisés rupi ndeayvuague rami vy — he'i.
Salomão heta va'e kuery ogueroayvu porãague
54 Ha'e gui Salomão opa ma Senhor pe onhembo'e ha'e ojerure rire, guenapy'ã re oĩ reve yvate katy opo oupi oinya gui opu'ã ju Senhor pegua altar oĩ va'e renonde gui.
55 Opu'ã ho'amy vy ogueroayvu porã Israel kuery ijaty okuapy va'e ha'e javi. Ha'e vy ijayvu atã reve aipoe'i:
56 — Ta'ima'endu'a porãa Senhor re, ojeupegua Israel kuery pe opytu'u aguã ome'ẽ rire ijayvuague ha'e javi rami vy. Nhanemoingo porã aguã re guembiguai Moisés rupi ijayvuague neĩ peteĩ'i ayvu nomboaxa rivei.
57 Ha'e gui Senhor Nhanderuete toiko riae peẽ kuery reve, nhaneramoĩ kuery reve oikoague rami ae. Tanhanepytyvõ e'ỹ eme, tanhandereja eme guive,
58 nhanekuraxõ tomombyta ojeupe guarã ae, ixuguigua tape ha'e javi rupi nhandekuai aguã, ha'e jajapopa aguã ojapo uka va'ekue, ijayvuague ha'e oipotaa nhanderu kuery pe omombe'u va'ekue.
59 Tove po rami xeayvu vy Senhor renonde rupi ajerurea toĩ riae Senhor Nhanderuete renonde py, ara py ha'e pyávy, ha'e rami vy guembiguai ha'e ojeupegua Israel kuery oepy kuerei aguã, ko'ẽ nhavõ nhaikotevẽa rami,
60 yvy regua ha'e javi oikuaa aguã Senhor ae Nhanderuete oikoa, ha'e amboae ndoikoia.
61 Tove penekuraxõ py Senhor Nhanderuete pegua ete tapendekuai, ha'e ijayvuague rupi anho peiko ha'e ojapo uka va'ekue pejapopa aguã, aỹ pejapoa rami ae — he'i.
2 Crônicas 7.4-10
62 Ha'e gui huvixa ha'e Israel kuery hexeve ikuai va'e ha'e javi ma mymba kuery ome'ẽ okuapy Senhor renonde.
63 Salomão ma Senhor reve peteĩ rami ju ikuaia reguarã ome'ẽ avi vinte e dois mil vaka ha'e cento e vinte mil vexa'i kuery. Ha'e rami py huvixa ha'e Israel kuery ha'e javi reve Senhor pegua oo omboaxa okuapy ipo py.
64 Ha'e va'e árave huvixa omboaxa avi oka Senhor pegua oo rexei oĩ va'e. Mba'eta ha'e py ae ome'ẽ mymba oapy reve, ha'e hexeve peteĩ rami ikuai aguã regua kyrakue. Mba'eta altar overa va'e guigua Senhor renonde oĩ va'e ma kyrĩ'i ete rã noĩmba reguai mymba oapy reve ome'ẽ va'e, mba'emo aju guigua ha'e hexeve peteĩ rami ikuai aguã regua kyrakue oapy va'e.
65 Ha'e va'e jave ae avi Salomão ojapo ngaru oguy'i py ikuai aguã Israel kuery ha'e javi reve. Heta ete ijaty okuapy Senhor Nhanderuete renonde py, Hamate tekoa py nhavaẽa'i ha'e Egito yakã katy'i gui ou va'ekue. Sete ára rire sete ára re ju, ha'e javi vy catorze ára re ikuai.
66 Ngaru oikoa py oito araa py ma omondoukapa heta va'e kuery, ha'e rã ha'e kuery ju ogueroayvu porã okuapy nguvixa. Ha'e gui mae ma oje'oipa ju ngoo katy, ovy'a ete ha'e opy'a py oguerovy'a reve opa mba'e py Senhor guembiguai Davi pe ojapoague, ha'e ojeupegua Israel kuery pe guive.
* 8:13 Nhanderuete Moisés reve ijayvu jave aipoe'i va'ekue arai pytũa py oĩ aguã, heta va'e kuery ijayvua oendu teĩ oexa e'ỹ aguã (Êxodo 19.9). Ha'ekue rami ae avi templo ropy henda iky'a e'ỹ ete va'e py Senhor pegua hyru oĩa py ma pytũ rei, janela noĩ, ha'e oikeaty onhemboty ramo, ajukue hokẽrã omoĩ mbyre Jesus omano jave omondoroa peve (Mateus 27.51). 8:65 Ngaru oguy'i py ikuai aguã regua ma ha'e kuery rekorã Moisés rupi oeja pyre (Levítico 23.33-36; Deuteronômio 16.13-15).