22
Olukwe olwʼokwita oYesu
(Mat 26:1-5; Mak 14:1-2; Yok 11:45-53)
Kale awo oMukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, ogubeeta oMukolo ogwʼoKutambukirya, gwabbaire gwatira okutuuka. Era abakabona abakulu nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa babbaire banoonia engeri yʼokwita oYesu mu mbiso olwakubba babbaire batya abantu.
OYuda aikirirya okulyamu oYesu olukwe
(Mat 26:14-16; Mak 14:10-11)
Awo oSitaani nʼaingira omu mwoyo gwa Yuda oIsikalyoti, eyabbaire omoiza oku beegi ba Yesu eikumi na babiri. Kaisi oYuda nʼayaba nʼateesa nʼabakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu engeri egyayinza okulyamu oYesu olukwe, amuweeyo egibali. Olwʼekyo badi ni basangaala ino, era ni bategeragana okumuwa empiiya. Kale awo nʼaikirirya, era nʼanoonia akaseera akasa akʼokubabbeera bakwate oYesu, ngʼekiziima kyʼabantu kibulawo.
OYesu alya nʼabeegibe oku Mukolo
(Mat 26:17-25; Mak 14:12-16; Yok 13:21-30)
Awo olunaku ni lutuuka olwa Mukolo ogwʼeMigaati eGibulamu eKizumbulukuca, olubasaliraku ontaama omutomuto ogubasadaaka oku Mukolo ogwʼoKutambukirya. Kale oYesu nʼatuma oPeetero nʼoYokaana, nʼabakoba ati, “Mwabe mututegekere oMukolo ogwʼoKutambukirya, tugulye.”
Ibo ni bamubuulya bati, “Otaka tugutegekere yaina?” 10 Iye nʼabakoba ati, “Aale owemwabba nga mwingira omu kibuga, mwajirya omusaiza eyetiikire ensaka yʼamaizi, mumusengererye paka omu nyumba omuyaingira. 11 Era mukobe onyere enyumba omuntu oyo omuyaingira muti, ‘OMusomesya akobere ati; nambu ekisenge kiri yaina, iye nʼabeegibe omu baliira oMukolo ogwʼoKutambukirya? 12 Iye yabalagisya ekisenge ekinene ekiri e ngulu omu kalina, ekibamalire okwalirira, kaisi mututegekere oomwo ebyokulya.’ ”
13 Awo ni baaba, era ni baaja nga byonabyona biri ngʼoYesu oweyabakobere, era ni bategeka oMukolo ogwʼoKutambukirya.
Ekiinulo kya Musengwa ekisembayo
(Mat 26:26-30; Mak 14:22-26; 1Ko 11:23-25)
14 Awo esaawa eyʼokulya oweyatuukire, oYesu nʼatyama okuliira aamo nʼabatumebe. 15 Kaisi nʼabakoba ati, “Ntakire ino okuliira aamo na inywe oku Mukolo gunu ogwʼoKutambukirya, nga nkaali okugada. 16 Era mbakobera nti tinaliiramu okugirya, paka amakulu gaayo owegalituukirira omu bwakabaka bwa Kibbumba.”
17 Kale oYesu nʼakwata ekikopo kyʼenviinyo, ni yeebalya oKibbumba, era nʼabakoba ati, “Mukwate kinu mugabane nywenanywena, 18 olwakubba mbakobera nti okuzwa atyanu tinaliirayo tete okunywa ekyokunywa kyʼemizabbibbu, paka obwakabaka bwa Kibbumba owebwalibbeerawo.”
19 Era nʼatoola omugaati, ni yeebalya oKibbumba, kaisi nʼaguvunavunamu, nʼawa abeegibe ngʼabakoba ati, “Gunu niigwo omubiri gwange [ogumpaayo okulwanywe. Mukolenge kinu olwa kunjewukirya.” 20 Ekiinulo owekyawoire, nʼabawa ekikopo ekyʼenviinyo omu ngeri enanyere eyo, ngʼakoba ati, “Ekikopo kinu niiryo eisaaye lyange eryasusuka okulwanywe era erikakasa endagaano ya Kibbumba empyaka.]*+
21 “Neye obone, oyo ayaba okundyamu olukwe alya na nze ekyokulya oku menza.+ 22 Dala oMwana wa Muntu ayaba okufa ngʼowebakitegekere, neye wobe! Omuntu oyo eyamulyamu olukwe ngʼalabire!” 23 Awo ibo abeegibe ni batandiika okwebuulyangana bati, “Naani kwiswe ayaba okukola ekyo.”
Empaka oku kyʼokubba owʼekitiisya
24 Kale awo ni wabbaawo empaka omu beegi ba Yesu, nga beebuulyangana bati naani kwibo ogubatwala okubba akira ekitiisya.+ 25 OYesu nʼabakoba ati, “Abakabaka bʼabo aBatali Bayudaaya bataka abantu abebafuga babamanye bati babaliku obwezye, era abo abʼobwezye, beeyeta babbeeri baabwe.+ 26 Neye inywe timwabba ooti niibo, wazira akira okubba owʼekitiisya mwinywe, abbe ooti niiye omutomuto waamu era omwekubbemberi abbe ngʼomuweererya.+ 27 Aale akira okubba owʼekitiisya niiye aliina? Oyo atyaime okulya, ooba oyo aweererya? Tiyooyo atyaime okulya? Neye nze mwinywe ndi ooti muweererya.+
28 “Era inywe abantu abasigaire na nze omu bigosi byange, 29 zena mbawa obwezye okufuga obwakabaka nga zena oBbaabba oweyampaire obwezye okufuga, 30 kaisi muliire oku menza yange omu bwakabaka bwange. Era mwalityama oku ntebe egyʼobufugi eikumi na ibiri ni musalira ebika eikumi na bibiri ebya Isirairi emisango.”+
OYesu alanga ati oPeetero yamwegaana
(Mat 26:31-35; Mak 14:27-31; Yok 13:36-38)
31 Awo oYesu nʼakoba oSimooni Peetero ati, “Simooni, Simooni, oSitaani asabire oKibbumba amwikirirye abagezesye okwabula abasa omu babbibabbi ngʼomuntu awasenyentamu engaano. 32 Neye nze nkusabiire, tiwawaamu okwikirirya. Era owewalimala okwenenya, ogumyanga abeegi abainawo.”
33 Neye oPeetero nʼamukoba ati, “Musengwa, netegekere okwaba na iwe omu mabbuusu era nʼokufeera aamo na iwe.”
34 Awo oYesu nʼamwiramu ati, “Peetero, nkukobera nti olwatyanu, onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga wankanegaanira emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.”
35 Kale awo oYesu nʼababuulya ati, “Owenabatumire ni mutayaba nʼomugoba ogwʼempiiya, newankubbaire ebikotiya ebyʼabasabiriri, waire engaito, wabbairewo ekimwadambire?” Ni bairamu bati, “Mpaawo naire.”+ 36 Kale awo nʼabakoba ati, “Neye atyanu oyo aali nʼomugoba ogwʼempiiya ayabe nagwo, nʼoyo aali nʼekisawo yena ayabe nakyo, era owoobba odamba empiima, otunde ekizwalokyo ogigule. 37 Ekyo kityo olwakubba eKiwandiike ekintumulaku kiti: ‘Bamubaliire aamo nʼabakola ebibbibibbi,’ kiteekwa okutuukirira. Era eBiwandiike ebyo byonabyona ebinkwataku biteekwa okutuukirira.”+
38 Neye ibo abeegibe ni bamukoba bati, “Musengwa, obone aanu tulikuuwo nʼempiima ibiri.” Iye nʼabairamu ati, “Ekyo kimala!”
OYesu asaba oKibbumba oku lusozi
(Mat 26:36-46; Mak 14:32-42)
39 Awo oYesu nʼawuluka omu kibuga nʼayaba oku Lusozi olwʼeMisaale eMizaituuni ngʼoweyakolanga, era abeegibe ni bamusengererya. 40 Oweyatuukire omu kifo ekyo, nʼabakoba ati, “Musabe oKibbumba kaisi timwagwa omu bikemo.”
41 Awo oYesu iye nʼabazwaku ni yeeyongerakuuyo katono omu maiso ebigere ooti 30, nʼakoma amazwi nʼasaba oKibbumba, 42 ati, “Bbaabba, owoobba ngʼotaka, ontooleku ekipimo ekyokugada okwo, neye iwe ekyotaka niikyo ekyobba okole tinga nze owentaka.” [ 43 Kaisi awo omalaika nʼazwa omwigulu nʼamubonekera, era nʼamugumya. 44 Kale oYesu ngʼali omu bulumi obungi, ni yeeyongera okwegairira ino oKibbumba, era olwotalwe ni lutoonya nga luli ooti gatondo gʼeisaaye agatoonya ansi.]
45 Awo oweyasetukire okuzwa omu kusaba oKibbumba, nʼaiza egiri abeegibe, nʼabaajirya nga bagonere olwʼenima egibabbaire nayo. 46 Kaisi nʼababuulya ati, “Inywe, mugona-bugoni? Musetuke musabe oKibbumba, kaisi timwagwa omu bikemo.”
Bakwata oYesu
(Mat 26:27-56; Mak 14:43-50; Yok 18:3-11)
47 Ala oYesu yabbaire akaali atumula; kaisi ekiyindi kyʼabantu ni kituuka, ngʼomusaiza ogubeetanga bati Yuda eyabbaire omoiza oku beegibe eikumi na babiri akyekudembeire. Kale awo nʼaigerera egiri oYesu okumusugirya ngʼamugwa omu kifubba. 48 Neye oYesu nʼamubuulya ati, “Yuda, olyamu oMwana wa Muntu olukwe mu ngeri yʼokumusugirya ngʼomugwa mu kifubba!”
49 Kale awo abeegi ba Yesu owebaboine ekyaba okubbaawo, ni bamubuulya bati, “Musengwa, tubalwanisye nʼempiima?” 50 Era omoiza oku beegi abo nʼatemaku omugalama wa kabona akira obukulu ekitwi ekyʼoku ndiiro nʼamutiicaaku.
51 Neye oYesu nʼabakoba ati, “Mulekeraawo!” Kaisi nʼakwata oku kinkuyu kyʼekitwi kyʼomugalama oyo, era nʼakiiryawo.
52 Awo oYesu nʼakoba abakabona abakulu, nʼabakuumi bʼeYeekaalu abakulu, era nʼabantu abakulu omwigwanga ababbaire baizire okumukwata, ati, “Mwizire nga muli nʼamampiima nʼemiigo ooti mwaba kukwata muyeekera? 53 Kale buli lunaku naabbanga na inywe omu Yeekaalu, nandi munkwata. Neye kinu niikyo ekiseera kyanywe, era niikyo ekiseera kyʼobwezye bwʼendikiirya.”+
OPeetero yeegaana oYesu
(Mat 26:57-58,69-75; Mak 14:53-54,66-72; Yok 18:12-18,25-27)
54 Awo ni bakwata oYesu, ni bamutwala omu nyumba ya kabona akira obukulu, era oPeetero nʼasenjeryaku ngʼalekerekuuwo eibbanga. 55 Neye owebamalire okukuma ekisiki omu luuga akati, ni batyama aamo, era oPeetero yena nʼatyama aamo nabo okwota omusyo. 56 Awo omoiza oku baala ababbaire abaweererya e wa kabona akira obukulu oweyaboine oPeetero ngʼatyaime omusyo egigumoleka, nʼamwekalikica, kaisi nʼakoba ababbairewo ati, “Nʼomusaiza oyo yena abbanga nʼoYesu.” 57 Neye oPeetero ni yeegaana ati, “Mukali iwe, omusaiza oyo timmumaite.”
58 Era nga wabitirewo akaseera katono, omuntu ogondi nʼamubona, era nʼamukoba ati, “Na iwe wena oli moiza kwibo.” Neye oPeetero nʼamwiramu ati, “Musaiza iwe, tiniiye owekiri bbe!”
59 Tete nga wabitirewo ekiseera kyʼesaawa ooti moiza, omuntu ogondi nʼakakasa ngʼakoba ati, “Dala onu yena moiza oku basengereri ba Yesu olwakubba yena Mugaliraaya.” 60 Neye era oPeetero nʼakaalaamira nakimo ino ngʼakoba ati, “Musaiza iwe, timmaite ekyokoba, nze omusaiza oyo timmumaiteku kadi!” Amangu ago, oweyabbaire ngʼakaali atumula, onkoko nʼakookoola. 61 OMusengwa waiswe nʼagaluka nʼalingirira oPeetero. Awo oPeetero nʼayewukirya ekibono kya Musengwa, ngʼoweyabbaire amukobere ati, “Olwatyanu onkoko yaabba akaali nʼokukookoola, nga wanegaine emirundi misatu ngʼokoba oti tommaite.” 62 Era awo oPeetero nʼawuluka, era nʼakunga ino.
OYesu bamujooga era nʼokumukubba
(Mat 26:67-68; Mak 14:65)
63 Awo abasaiza abebabbaire bakuumisirye oYesu, ni bamujooga era nga webamukubba. 64 Era ni bamubwika amaiso, kaisi ni bamukoba bati, “Aale otuwe obunaabbi, naani akukubbire?” 65 Era ni bamuduula ebintu ebindi bingi ino.
OYesu omu maiso gʼoLukiiko
(Mat 26:59-66; Mak 14:55-64; Yok 18:19-24)
66 Awo obwire owebwaceire, olukiiko lwʼabantu abakulu omwigwanga, nʼabakabona abakulu, era nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa, ni bakumbaana, kaisi awo ni baleeta oYesu omu maiso gaawe. 67 Kale ni bamukoba bati, “Otukobere obanga niiwe oKurisito ogubasukireku amafuta.” Neye oYesu nʼabairamu ati, “Nowenabakobera, timwaikirirye, 68 era nʼowenababuulya, timwanjiremu. 69 Neye okuzwa atyanu, oMwana wa Muntu ayaba okutyama nʼoKibbumba omu kifo kyʼekitiisya eino.
70 Awo bonabona ni bamubuulya bati, “Ekyoli kutegeeza oti iwe oli Mwana wa Kibbumba?” Iye nʼabairamu ati, “Ngʼowemukobere era ninze oyo.”
71 Kale awo ni bakoba bati, “Tukaali tutaka obujulizi obundi bwaki? Iswe abananyere ngoyo tuwuliire ngʼatumula.”
* 22:20 22:19-20 EBiwandiike ebimo ebyeira bibulamu ebibono ebiri omu bukita. + 22:20 22:20 Yer 31:31-34 + 22:21 22:21 Zab 41:9 + 22:24 22:24 Mat 18:1; Mak 9:34; Luk 9:46 + 22:25 22:25 Mat 20:25-27; Mak 10:42-44 + 22:26 22:26 Mat 23:11; Mak 9:35 + 22:27 22:27 Yok 13:12-15 + 22:30 22:30 Mat 19:28 + 22:35 22:35 Mat 10:9-10; Mak 6:8-9; Luk 9:3; 10:4 + 22:37 22:37 Isa 53:12 22:44 22:43-44 EBiwandiike ebimo ebyeira bibulamu enyiriri ginu. + 22:53 22:53 Luk 19:47-48; 21:37 22:69 22:69 Ekifo kyʼekitiisya eino. Ooba, Oku lubba olwʼengalo endiiro eya Kibbumba.