7
Okwikirirya kwʼomwisulukale oMulooma
(Mat 8:5-13)
OYesu oweyamalire okwegesya abantu ababbairewo, nʼayaba omu kibuga e Kaperenawumu. Wabbaireyo oMulooma omukulu wʼekibinja kyʼabaisulukale 100, eyabbaire nʼomugalamawe oguyabbaire ataka eino. Omugalama oyo yabbaire mulwaire, ngʼali kumpi nʼokufa. Omukulu wʼekibinja kyʼabaisulukale oweyawuliire ebikwata oku Yesu, nʼamutumira abamo oku Bayudaaya abakulu, ngʼamusaba aize alamye omugalamawe. Bona owebatuukire egiri oYesu, ni bamwegairira ino nga bakoba bati, “Singa owewabba nga waliwo ogwoli nʼokubbeeraku, kale omusaiza oodi awoomera okumukolera ekyʼakusaba, olwakubba ataka abantu bʼeigwanga lyaiswe, era yatwombekeire nʼerimo oku makumbaaniro gaiswe.”
Awo oYesu nʼayaba nabo. Neye owebabbaire nga bali kumpi okutuuka egibabbaire baaba, omukulu wʼekibinja oyo nago nʼatuma abakaagwabe okukoba oYesu bati, “Musengwa, oleke nʼokweteganya, olwakubba tinsaanira iwe okwingira omu nyumba yange. Era tinsaanira kadi kwiza egyoli okukusangaana. Kale okobere ananyere awo kibono-bubono, era nʼomugalama wange yalama. Nze zena ndi muntu aali nʼabasengwa bange abanfuga, era ngʼowendi nʼabaisulukale abentwala. Owenkoba onu nti, ‘Oyabe,’ era ayaba; nʼogondi nti, ‘Oize,’ era aiza; nʼomugalama wange nti, ‘Okole kinu,’ era akikola.”
OYesu oweyawuliire ebyo, nʼamwewunya, kaisi nʼaira oku kiyindi kyʼabantu ekyabbaire kimusengererya, era nʼakikoba ati, “Mbakoba nti tinjajiryangaku omuntu ali nʼokwikirirya okwʼamaani ngʼookwo, waire kadi mu Baisirairi!” 10 Era abakaagwa ba mukulu wa baisulukale owebakangire omu kisito kyʼomukulu oodi nago, ni baajirya ngʼomugalamawe alamire.
OYesu azuukiza omutaane wa namwandu
11 Awo ngʼebyo byankabbaawo, oYesu nʼayaba omu kibuga ekibeeta e Naini nʼabeegibe aamo nʼekiyindi kyʼabantu abandi. 12 Oweyabbaire ngʼali kumpi okutuuka oku muzigo gwʼekibuga, ni wazwerayo abantu nga bagingire omulambo gwʼomwisuka nʼabakungi nga bali kusenjaku. Omwisuka oyo yabbaire mwanamoiza wʼomukali onamwandu. 13 Awo oMusengwa oYesu oweyaboine onamwandu oyo, nʼamukwatira ekisa, era nʼamukoba ati, “Tiwakunga.”
14 Olwo nʼaigerera era nʼakwata oku mukeeka okubabbaire bagingiireku omulambo. Awo ababbaire bagugingire ni beemerera, kaisi oYesu nʼakoba ati, “Mwisuka iwe, nkulagira nti, osetuke.” 15 Omwisuka iye oyo eyabbaire afiire nʼasetuka nʼatyama, era nʼatandiika nʼokutumula, awo oYesu nʼamukanjirya omaaye.
16 Abantu bonabona ababbairewo, entiisya nʼebakwata era ni bawuuja oKibbumba nga bakoba bati, “Onaabbi omukulu atubbutukiiremu, era oKibbumba aizire okulokola abantube.” 17 Awo amawuliro ago agakwata oku Yesu ni gasaalaana omu Buyudaaya mwonamwona nʼomu kyalo ekiriraine awo.
OYesu nʼoYokaana oMubatizi
(Mat 11:2-19)
18 Awo abeegi ba Yokaana oMubatizi ni bamukobera ebyo byonabyona ebikwata oku Yesu. OYokaana niiye okwetaku ababiri baaku, 19 kaisi nʼabatuma egiri oMusengwa oYesu bamubuulya bati, “Niiwe oKibbumba oguyasuubizire okutuma okwiza okununula abantu, ooba tukuumirire gondi?”
20 Abasaiza abo owebatuukire egiri oYesu, ni bamukoba bati, “OYokaana oMubatizi atutumire egyoli ngʼabuulya mbu ati, ‘Niiwe oKibbumba oguyasuubizire okutuma okwiza okununula abantu, ooba tukuumirire gondi?’ ”
21 Nʼoku lunaku oolwo lwona, oYesu nʼalamya abantu bangi endwaire nʼokubabbingaku emizimu, era nʼokwiryawo amaiso ga boofu bangi okubona. 22 Awo oYesu nʼairamu abakwenda ba Yokaana ati, “Mukange era mukobere oYokaana ebimuboine nʼebimuwuliire. Ababbaire boofu babona; ababbaire abaleme, batambula; abagenge balama, ababbaire abamasiipe bawulira; abafu bazuukira, nʼabadoobi bona basuna enkabi gyʼokuwulira aMawuliro aMasa.+ 23 Ali nʼenkabi omuntu oyo atambuusabuusamu.”
24 Abakwenda ba Yokaana owebazwirewo, oYesu nʼatandiika okubuulya ekiziima kyʼabantu ebikwata oku Yokaana ati, “Owemwabire egiri oYokaana omu kitera, mwasuubiire kubona muntu afaanana atya? Mwamwajiirye ngʼomuntu omugondi ooti lugada olutengeeta nabuli ompunga owaafuwa? 25 Ooba nga tikiikyo, mwasuubiire kubona muntu afaanana atya? Muntu azwaire ebizwalo ebyebbeeyi? Kadi tiyabbaire atyo, olwakubba abazwala ebizwalo ebyebbeeyi era ababba omu bwomi obwʼokwetalawusa babba mu bisito bya bakabaka. 26 Aale kale mwabire okubona oYokaana olwakubba yabbaire naabbi? Ekinanyerenyeere nabakobera nʼokubakobera nti yabbaire akiraku okubba naabbi. 27 OYokaana oyo, niiye eBiwandiike ogubitumulaku biti:
“ ‘Aale obone, ntuma omukwenda wange akwekubbembere, okukwewulirya enzira egyoyaba.’+ 28 Mbakoba nti kasookeede abantu babba oku kyalo kunu, mpaawo muntu akira oYokaana ekitiisya. Neye Iye oKibbumba abala oyo amusemberya omu bwomibwe, waire nga niiye abantu ogubanyooma omu bwakabaka bwa Kibbumba, okubba akira oYokaana oyo ekitiisya ekyalimu.”
29 Abantu bonabona ngʼogaitireku nʼabasolooji ba musolo owebawulisisirye ebibono ebyo, ni bakakasa amazima ga Kibbumba olwakubba oYokaana yabbaire ababatizire. 30 Neye aBafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa ibo babbaire bamalire okugaana entegeka ya Kibbumba egibali, olwakubba babbaire bagaine oYokaana okubabatiza.+
31 OYesu nʼayongera okukoba ababbaire bamuwulisisya ati, “Abantu abʼomulembe gunu nʼabagerya kuuki? Bafaanana naaki? 32 Bafaanana ooti baana abatobato, abazeenya omuzeenyo omu kisaawe abantu okubabona. Batyo nga beezulugumira abanaabwe bati ‘Twabafuwiire emirere omu wembo obusa, neye nandi mubina; kale ni twemba enyembo gyʼenima neye nandi mukunga.’ 33 Ekyo kityo olwakubba oYokaana oMubatizi yabbaire talya waire kunywa nviinyo, mwakobere muti, ‘Aliku omuzimu!’ 34 Tete zena oMwana wa Muntu ndya ebyokulya era nnywa enviinyo era munkoba muti, ‘Omuntu oyo wa gukobbo, era muteemeere, kaisi mukaagwa wa basolooji ba musolo nʼabakola ebibbibibbi.’ 35 Neye abantu abo bonabona abakolera oku malabuki ga Kibbumba, bakakasa bati matuuce.”
OYesu nʼomukali akola ebibbibibbi
36 Lumo omoiza oku Bafalisaayo yayetere oYesu e ika e wuwe oku kiinulo, kale oYesu yena nʼaikirirya okwabayo, era nʼaingira omu nyumba okulya. 37 Omu kibuga ekyo mwabbairemu omukali akola ebibbibibbi. Kale oweyamanyicirye ati oYesu ali kulya omu nyumba yʼoMufalisaayo, nʼatwala ecupa erimu okalifuwa owʼakaloosa, 38 nʼatuuka nʼayemerera e nyuma okumpi nʼebigere bya Yesu nga waakunga, oluzwanyuma nʼakoma awo amazwi. Amaliga ga mukali oyo gamagalikiire oku bigere bya Yesu, kaisi nʼabisiimuula nʼenziiri egyʼoku mutwegwe. Era yadeebereire nʼokubinuuna, nʼokubisukaku okalifuwa owʼakaloosa.+
39 OMufalisaayo oodi eyabbaire acaazire oYesu oweyaboine omukali oyo ekiyabbaire akola, nʼakoba omu mwoyogwe ati, “Singa omusaiza onu abbaire naabbi, yandimanyicirye omukali oyo amukwataku atyo ati akola ebibbibibbi.”
40 Awo oYesu nʼabbutula ebiseego byʼoMufalisaayo ngʼamukoba ati, “Simooni, ndi nʼekinkukoba.” Kaisi iye nʼakoba ati, “Musomesya, okobe.”
41 OYesu niiye okumugerera olugero lunu ati, “Wabbairewo abantu babiri, omukoopi wʼempiiya ngʼababanza. Omoiza babbaire bamubanza edinaali 500, kaisi ogondi edinaali 50. 42 Owebakayire okusasula, bonabona nʼabasoniya. Aale iwe obona oti naani kwibo eyakirireku okumutaka oluzwanyuma?”
43 OSimooni nʼairamu ati, “Nseega nti oyo oguyasoniyire eibbanja erikira obunene.” OYesu nʼamukoba ati, “Ogusalire kusani.”
44 Awo oYesu nʼalola oku mukali, kaisi nʼakoba oSimooni ati, “Obona omukali onu? Owenyingiire omu nyumbayo, tompaireku amaizi gʼokunaaba ebigere, neye onu adoderye ebigere byange nʼamaligage, era nʼabisiimuula nʼokubisiimuula nʼenziirigye. 45 Iwe tongwireku omu kifubba, neye onu iye okuzwera nakimo Owenyingiire omu nyumba munu, akaali okulekeraawo okunuuna ebigere byange. 46 Iwe tonsiigireku okalifuwa omu mutwe, neye onu iye asiigire ebigere byange okalifuwa owʼakaloosa. 47 Nʼolwekyo nkukobera nti bamusoniyire ebibbibibbibye ebingi, olwakubba ali nʼokutaka kunene. Kaisi era ogubasoniya ebitono, yena abba nʼokutaka kwona kutono.”
48 Awo oYesu nʼakoba omukali nago ati, “Nkusoniyire ebibbibibbibyo.”
49 Ababbaire batyaime awo nʼoYesu nga balya ni batandiika okwebuulyangana bati, “Naani onu iye ayezya nʼokusoniya abantu ebibbibibbi?”
50 Awo oYesu nʼakoba omukali nago ati, “Olamire olwʼokwikiriryakwo, era weeyabire idembe.”
+ 7:22 7:22 Isa 35:5-6; 61:1 + 7:27 7:27 Mal 3:1 + 7:30 7:29-30 Mat 21:32; Luk 3:12 + 7:38 7:37-38 Mat 26:7; Mak 14:3; Yok 12:3