15
Sota inpan‐a‐aspol ni pangolo ni emati shi Jerusalem
Nem nontan, ẃaray daleki ja edapod Jodia ja dimaw shi Antiok, jet say kowan sha so nonta ira ematid man ja aliẃen Hodiyos, kowan sha ey eg mebedin kono ja maysedekan ira, no eg sha onoren sota sigod ja ogadi ni Hodiyos ja tineẃid sha so nen Moises, ja kowan sha ey kogit. Jet si Pablo nen Bernabe, asdeg ton ekisongbat ira so niya ira toon edapod Jodia pangkep ni sajay ya banag. Jet nontan ma, sota ematid Antiok, ninemnem sha ey mapteng emo no ibetkag shes Bernabe nen Pablo ja ondaw shi Jerusalem ja en mekitbal so nonta ira sigod ja apostol shiman, tan mekitbal so nonta ira pangolo ni ematid Jerusalem, ni maypangkep nontan na inkowan ni edapod Jodia. Asan ẃara pay i eshom ja pinidiren kait sha ja mekidaw son si‐kara.
Sajay iren inbetkag sha, nanshalan ira shi Ponisia, tan shima Samaria, jet inistoriyara so ni totood man i inpamati ira nonta toon aliẃen Hodiyos son Cristo. Idi intenengan sha iyay, ebadeg i imdeng ira nonta a‐aki shi pamati ja ẃara nodtan na dogad. Jet idi mimotok ma ira shi Jerusalem, ebadeg i imdeng ira ngo nonta emati, pati sota ira apostol, tan sota ira pangolo ni ematid man. Jet si Pablo nen Bernabe, inistoriyaren emin i intolong nen Apo Shiyos son si‐kara.
Nem sota eshom ma emati ja Parisiyo met laeng, dimayat ira ja kowan sha ey, “Mesepol la saja ira badon emati ja aliẃen Hodiyos, pilit ja onoren sha sota ogadi tayon kogit, asan mesepol la metod‐an iren mengonod nonta dinteg nen Moises.”
Isonga sota ira apostol tan pangolo ni emati, na‐olnong ira ja nantatabalan sha iyay ya banag. Jet sota kowan ni eshom ey pilit i pengonod ni ogadi ni Hodiyos, asdeg ton nansosongbatan sha.
Idi ebayag malen ireka mansosongbat, dimayat si Pedro, jet inkowan to son si‐kara ey, “A‐akik shi pamati, amtayo met ey nonta epangdon akew da, si‐kak i pinidi nen Apo Shiyos ja mengikowan ni mapteng nga shamag pangkep son Jesus so ni toon aliẃen Hodiyos, say amta‐an sha, tan say memati ira ngo. Jet si Apo Shiyos ja maka‐amta ni nemnem ni too, si‐kato met laeng i engipa‐sas son si‐katejo ey ineẃat toy toon aliẃen Hodiyos, ta inpan‐iyan to i Ispirito Santo to son si‐kara, ja inges toy inpasing to son si‐katejo nonta pilmiro. Siya, nan‐i‐inges i toka pesing so ni Hodiyos tan aliẃen Hodiyos: pinekawanan toy basol sha nonta emati ira son Cristo, ja inges toy inpamakaẃan to son si‐katejo. 10 Jet niman, apay nga eg jo pati‐en iyay ya inpa‐sas nen Apo Shiyos son si‐katejo? Apay, say piyan jo, piditen jo ira sota toon aliẃen Hodiyos ja mengonod ni sigod ja bilin nen Moises nonta bayag da, angken eg sha kabaalan? Sota appo tayo da, tan angken si‐katejo ngo, eg tayo baalan na onoren na emin sota kowan ni bilin. 11 Nem say tayoka pati‐a, maysedakan kito ta kinaasi‐an shakito nen Apo Jesus, jet angken sota ira aliẃen Hodiyos, inges to met laeng nga sotan i kaysedakan sha.” Sajay i inkowan nen Pedro.
12 Jet sota ira totoo, imeket ira ma, jet si Bernabe nen Pablo, naysa‐dat ira so nen Pedro ja nan‐esel. Jet sota totoo, siningpet shay teneng nonta inistoriyara, ja milagro tan eshom ma kaskasshaaw wa dingka nen Apo Shiyos nonta nantoro ired ma paganon dogad ja kad‐an ni toon aliẃen Hodiyos.
13 Jet idi naksheng iren nan‐esel, naysa‐dat ngos Santiago ja nan‐esel. Kowan to ey, “A‐akik shi pamati, nemnem jo kari iyay. 14 Si Simon Pedro, inkowan to la nonta ekay i inpasing nen Apo Shiyos ja emili ni toon aliẃen Hodiyos nonta pilmiro ja manbedin ira ni too to. 15 Sajay i ketongpalan nonta inkowan ni para padto ja naysolat nonta bayag da, ja esel nen Apo Shiyos met laeng, ja kowan to ey,
16 ‘No meksheng iyay ya banag, on‐oli‐ak ali, jet bengonen ko sota epilshi ja ili nen Ari David nontan da; i‐olik sota esharal jet ita‐shel ko mowan. 17 Say sota toon aliẃen Hodiyos ja took ma, masi‐met iren pasiya ja mengamta son si‐kak.’
18 “Sajay, inpa‐amta nen Apo Shiyos nonta bayag da; 19 isonga, say kowan ko, aliẃen tayo ipilit i piyan tayo so nonta ira toon aliẃen Hodiyos ja emati, ono so nonta ira memati ali son Apo Shiyos. 20 Nem say isolat tayo et mango bengat son si‐kara, ibilin tayo ey eg ira mengan nonta apag ni animal ja naydaton shi sinan shiyos, ta ensekig tayon Hodiyos sotan, tan eg ira pay mengan ni animal ja epososan, ono mengan ni shala; tan isolat tayo pay ey eg ira memii ono mekileki. 21 Ta sota bilin ja inpateẃid nen Moises son si‐katejon Hodiyos, sigod ja emaybasbasa no akew wa ngilin tayon Hodiyos shi emin na sa‐nopan tayod ka‐ili‐ili. Jet no eg onoren ni toon aliẃen Hodiyos iyay ja inkowan ko la, kenshat ta ngaaw i dekna ira nonta Hodiyos ja kait shen emati son Cristo.” Kowan nen Santiago.
Sota kowan nonta solat ja ondaw so nonta ira emati ja aliẃen Hodiyos
22 Jet nontan ma, sota ira apostol, tan sota ira pangolo ni emati, tan sota ira emin na esa‐nop nontan, emili ira ni ibetkag shen ondaw shi Antiok, ja meki‐odop so nen Pablo nen Bernabe. Say pinidira ja mekidaw, si Judas ja Barsabas i sakey ya ngaran to, tan si Silas, ta si‐karay sakey ya pangolo nonta ira emati shi Jerusalem. 23 Jet ẃaray inpaw‐it ni ematid Jerusalem ja solat para so ni kait shen emati ja aliẃen Hodiyos. Say naysolat nodtan, kowan to ey, “Si‐kamin apostol, tan pangolo ni emati shiya Jerusalem, si‐kamiy engisodat niyay son si‐kayon a‐aki mi shi pamati ja aliẃen Hodiyos shita Antiok, Siria, tan Silisia. Jet sapay koma ta mapteng kayon emin shitan. 24 Say kabol la nansolatan mi son si‐kayo, ẃaray shinemag mi ja toon emengi‐kan ni kepanshowashowa‐i ni nemnem jo. Edapo ired ja kad‐an mi nem inba‐ngat sha sota inkowan sha son si‐kayo; enshiy mi inbilin son si‐kara ey sajay i dag‐en sha. 25 Isonga si‐kamin esa‐nop shiyay, ninemnem mi ey mapteng no memidi kami ni ibetkag mi son si‐kayo, ja meki‐odop son Bernabe nen Pablo ja epateg ga a‐aki tayod pamati. 26 Sajay ira noman na too, na‐anos iren mansilbi son Apo Jesucristo, ja shaka pan‐iposta i biyag sha no sina‐shom. 27 Say pinidi mi ja meki‐odop son si‐kara, si Judas nen Silas, jet si‐karay mengikowan na mismo niya insolat mi met laeng son si‐kayo. 28 Nantatabalan mi sota inba‐ngat nonta edapod jay den inkowan jet singa mapteng so ni Ispirito Santo nen Apo Shiyos, tan kasta met son si‐kami, ey enshiy eshom ma mi ibilin son si‐kayo nem eg saja epateg bengat; eg mikejo piditen na mengonod ni ogadi min emin. 29 Jet say ikowan mi bengat son si‐kayo, karejo kenen i apag ni animal ja naydaton shi sinan shiyos, karejo kenen i shala, karejo kenen i apag ni animal la epososan, tan karekayo memii ono mekileki. No sajay ya inkowan mi ket pati‐en jo, mapteng i panpa‐no‐an jo; eg shakejo bedawen ni kait min Hodiyos. Siya, sajay bengat da.” Sajay i naysolat nodta solat ja dimaw so ni aliẃen Hodiyos.
30 Jet sota ira inbetkag sha, dimaw ira shi Antiok, jet inolnong shen emin ira sota ematid man. In‐awat sha son si‐kara sota solat, 31 jet idi binasara sota solat, ebadeg i imdeng sha so nonta naysolat ja togon. 32 Jet si Judas tan si Silas, ja edaing nga mengitosho ni inpa‐amta nen Apo Shiyos son si‐kara, eshakel i inkowan sha so nonta ira emati ja pansigshan sha. Jet mas kimedsang i pamatira nonta intenengan sha. 33 Jet nontan ma, si Silas nen Judas, nan‐iyan nin ira ded man. Jet idi naksheng iyay, sota ira emati nodtan na dogad, inkowan sha ey angken on‐oli ma ira shi Jerusalem so nonta ira engibetkag son si‐kara, ja kowan sha ni shawat sha ey, “Sapay koma ta mapteng i pan‐ekad jon on‐oli.” 34 Nem si Silas, ninemnem to ey mapteng no mebay‐an ja eg ontoloy shi Jerusalem.
35 Si Pablo nen Bernabe, ebay‐an ngo ira shi Antiok, jet intoro shay esel nen Apo Jesus shiman, jet ẃaray eshom ma kait shen engitosho.
Si Pablo nen Bernabe, nansi‐jan ira
36 Idi ẃaray edabas sa pigen akew, kowan nen Pablo so nen Bernabe ey, “Eti, ondaw kita, ta asen ira sota a‐aki ta shi pamati, shi emin na dogad ja engitosho‐an ta nontan ni esel nen Apo Shiyos, no kas‐ano da ira.”
37 Timolok si Bernabe, nem piyan ton odopen sha si Juan ja manngeshan met laeng ni Marcos. 38 Nem si Pablo, ninemnem to ey aliẃen mapteng i i‐olop sha so nen Juan, ta nonta ẃara ired Pampilia nontan, eg intoloy nen Juan ja ekidaw son si‐kara, ja ontolong nontan na obda. 39 Jet nontan ma, asdeg ton sajay i eg pan‐inawatan nen Pablo nen Bernabe, jet say nantongpalan to, nansi‐jan ma ira. Si Bernabe, inodop tos Marcos, jet nandogan ired barko ja dimaw ired Cyprus. 40 Nem si Pablo, pinidi tos Silas ngo, jet sota ira a‐aki shi pamati, si‐karay engibetkag son si‐kara, ja kowan sha ey, “Si Apo Shiyos i maka‐amta ja mengi‐kan ni kaasi to son si‐kayo.” 41 Jet si Pablo nen Silas, dimaw ira, ja nanshalan shi Siria tan shi Silisia, ja en engitosho so nonta ira emin na ematid man, say mas pay onkedsang i pamatira.