4
Lino imbo kerima molorumulu nalo Kraistini terimumuni, kinye lino Gotenga bakuluma moromolo
Ungu ko lipo nimboi tero te i tepa. Juda imbomani lapalini bakulumanga noindirimele melema ltimele ulu pulumu i teko teremele. Melema limbelo imbomu yu bakulumu moromo wali lapanga ka kongono tenderemele iyema moromele mele moromo. Paimbo altopa akopa awili lepalie wali aku yunge lapani noindirimo melema manda nokombalo nalo neya wali yu oi ka kongono iye mele lapanga melema naa nokombalo. Yu aku tepa bakulu moromo wali lapani yunge kongono imbomando i bakulu kongono tepili ningo altopo yu timbo melema nokaio nimo. Kelepa lapani kinye imbo yu moromo nimo wali aku melema yunge kindo tiko tukundo mundungei nimbelo. Aku mele lino Juda imboma oi bakuluma mele molopolio wali mane ungumu kape mai kombu ulu pulumu kape pilipolio ka kongono tepo molorumulu. Aku ulu taloni lino pange tenderimu. Nalo kinye Goteni lino imbo yuma molangei nimbe wai lipe panjirimu waimu wendo orumu wali yunge marenu i mai kombuna tipe mainye ambomunga olona mundurumu kinye ambomuni yu merimu. Ungulumuni linonga kombuna molopa akopalie Juda imbomanga mane ungumu pilerimu. mane ungumuni lino nokorumu imboma tepa limbeimunga orumu. Aku tepa ltimumunga Goteni lino yunge bakuluma nimbelie yunge marenu timbo nimbe mi lerimu aku melema lino timbelo. Kinye lino Gotenga bakuluma moromelemunga Goteni Jisasinga Mini Kake Telimu linonga konopuna tirimuna tuku moromo. Molopalie linonga konopu tepa makinjipelie linondo nimbei Gotendo nanga ara neio nimo. Akumunga, kinye eno ka kongono imboma mele naa moromele. Nalo eno kinye Gotenga bakuluma moromelemunga lanielinga melema ltimele mele aku teko eno Gotenga noindirimo melema ltimele imboma moromele.
Poloni Galesia imboma ambe tengenje konopu lepalie umbuni merimu
Oi Gote naa liko manjikolio wali enoni kolo toli gotemanga maindo molko wale pakoko kuro popo tondoringi. Nalo kinye enoni Gote yu kinye pungo moromele. Ai, aku tepa molo. Nani nimboi tendumu Goteni eno tukundo lipelie molamili nimu. Yuni aku tepili nalo kinye eno mane ungumu kinye we mai kombu ulu keri tiye kololi kanomani eno aku ulu tengena altoko tukundo purumele. Aku ambe telka teremeleya? Eno manda tapongena teremeleya? 10 Kinye kongono wai awili te ltemo ningo uluma teko, oli ondombai teremo wali uluma teko, wai awilimare oromo wali uluma teko Krismali oromo wali uluma tekolio enoni oi tiye koloringi kano uluma altoko yando ltimele. 11 Aku tekolio eno paa mainye pungenje none teremo. Akumunga nani oi nimbo tiru ungumu naa pileringinje.
12 Nanga Kristen imbo ango kame, nani Juda imbomanga mane unguma tiye kolopolio eno moromele mele mololipo oro. Kinye na moro mele molangei nimbolio eno enge nimbo nio. Oi eno moromele mele molopolio oru kinye enoni na umbulu naa tiringi kanomu. 13 Kano tepo oi kiyendo oru wali na kangina kuro topa tepa tambaramba tirimuna eno kinye Jisasinga ungumu nimbo tipo waye molorumulu kanomu liko manjeio. 14 Na kuro topa lipe tambaramba tirimuna kanokolio wali enoni na iye nerungere naa ningo umbulu naa tiringi. Aku molo. Gotenga muluna kongono iye ensel te panjiko lilimala ulumu molo Kraist kanoko panjiko lilimala enoni nando lino kinye molamili ningolio aku teko panjiko ltingi kanomu. 15 Kano wali na paa tono kolko konopu mondoko ningei linonga mongo te akupolio Polondo manda timolo aku teko nilimala. Kinye ambe telka umbulu tirimeleya? 16 Nani Gotenga paimbo ungumu enondo waliwali nimbo tiro. I nio ungumundo enoni na kinye ambe telka opa pule toromeleya?
17 Neya aku kolo toli ungu imbo iyemani Polonga unguma naa pilengei ningo enonga kangi pundu kopeio nimele ungumu kau pilengei ningolio eno teko amo tondoko mongonane lakoko noromele. Nalo eno taporomolo konopu lekolio naa teremele. Enoni ne iye kolo tolima tapangei ningolio teremele. Aku teko konopu keri panjikolio mongonane noromele. 18 Nalo imbore paa tapambo konopu lepalie mongonane noromo aku ulu penga teremo. Na waliwali aku tepo moro. Eno kinye molopolio wali kau, molo. 19 Nanga bakuluma, nani eno Kraist yu moromo mele molangei konopu lepolio ambo bakulu membaimuni mindili noromo mele nani eno kolo mindili enge nilimu altopola noro. 20 Nani eno tapombo konopu lteo nalowa ne eno kinye nondoporenga moroya! Molkanjepe nani i ulu teamili nimbo nilka.
Mane ungumu lombileli imboma kinye Jisasinga ungumu lombimele imbomando ungu iko topa nimu
21 Kinye nani i ungumu eno Mosesinga mane ungumu kau lombilemili konopu ltemele imbomando nio. Juda imbomanga mane ungu Mosesini i tondorumumunga liko manjeio. 22 Abrahamenga marenu ungulu talo moloringili. Ungulu te paa yunge ambo kamukumu ltimumuni menderimu. Te yunge ka kongono tendepili nimbe ltimu ambomuni menderimu. Mosesini topa panjirimu ungu te aku tepa ltemo. 23 Neya aku ka kongono ambomuni merimu ungulumu aku imbo imboni bakulu meremele kano tepa mele merimu. Nalo yunge ambo kamukumuni merimu ungulu Aisak aku Gotenga mi lepa timbo nimu mele aku tepa merimu.
24 Kinye i ungu temane manda lepo toromuni eno pilengei ungu te manda lepo nimbo temboi, Goteni imboma kinye ee nimbe mi leli ulumu pulu talo tepa imboma kinye terimu. Aku mele ambo pupu talo waye moloringili. Te ka kongono ambomu, yunge imbi Hagar. Aku ambomu manda lepo Goteni Sainai muluna mane ungumu tirimu. Hagarani merimu bakuluma ka kongono tengeindo merimu. Aku mele, mane ungumu pilko lombimele ulumuni eno ka kongono teremele. 25 Ambo Hagaranga kombu Arebia. Imunga Mulu Sainai Arebia kombuna poloromo kinye Hagar yuni Mulu Sainai manda lepa moromo. Yunge merimu ungulumu manda lepa Mosesinga mane ungumu lombilko ka kongono imboma moromele mele aku tepa. Yu kinye yunge merimu bakuluma kinye ka kongono imboma moromele mele mane ungu lombilko Jerusalem kombu imboma aku teko ka imboma moromele. Akumunga Hagar yuni i mai kombuna ltemo Jerusalem kape manda lepa moromo. 26 Nalo Abrahamenga pinyewe ambomu mele manda lepo nimbolio aku kamukumu Jerusalem mulu kombuna ltemo akumu lino Gotenga ungumu pilipo Jisasi ipuki tili imbomanga anumu mele manda ltemo. 27 Aku Abrahamenga kamukumu ungulu anungolondo ungumu Gotenga bukuna i tepa nimbe peremo,
Nu mindili naa nongo bakulu te oi naa meli ambo wangonomu tono kolowi. Aku ambe telka nu omena iyemuni tiye kolorumu, nalo akilio omenu yando ombalo wali bakulu pulumu kalko linio. Kinye omenu iyemu moromo ambomu bakulu pokoraye kau merimu. Nu pende teko kunana ningo tono kolowi. (Ais 54:1)
28 Goteni Abrahamendo ungulu te timbo nimbe mi lepalie Aisak tirimu. Nanga Kristen ango kame aku tepa mele Goteni mi lepa tembo nimumunga eno Gotenga bakuluma moromele. 29 Neya aku wali Abrahamenga imbo imboni meremele mele merimu ungulumuni Gotenga ee nimbe mi lepa tirimu ungulu Aisak mindili lipe tipe torumu. Aku mele, kinye Juda mane ungumu lombiltimele imbomani Kristen imboma aku tekola mindili liko tiko toromele. 30 Nalo Mosesini topa panjirimu ungumu paimbo. Aku ungumu i tepa,
Ka kongono ambomunga maloni kelepa kamukumu ambomunga malo kinye lapanga nini melema kopu tepa naa lipili. Akumunga ka kongono ambomu kinye yunge marenu talo tiye kolko makoroko wendo munduwi, (Stt 21:10)
nimo. 31 Lino ka kongono ambo Hagaranga bakuluma, molo. Goteni mi lepo tembo nimu kinye lino Abrahamenga kamukumu ltimu ambomunga bakulu mele moromolo.