6
Juda imbomanga koro mololi wali Sabat nimu ungumu
Walite, Juda imbomanga koro moloringi wali sabat nili tenga, Jisas kinye yu lombili andolima kinye rais wit poinyemanga ongo puringi. Ongo pungolio kano lombili andolimani rais wit mongo mare nongeindo inie toko kikulu toringi. Aku teringi ulu kanokolio Farisi iyemani Jisas yundo ningei, “Piliwi! Koro moromolo wali Sabatemunga kongono naa teangei nimbe peremo ungu manemu ambe telka nunge lombili andoli iyemani toko tangondokolio aku teko teremeleya?” ningi.
Yuni enondo topondopa nimbei, “Eno Gotenga Bukuna tukundo anda kolepa iye Devitini terimu mele nimbe moromo temanemu kanokolio kano temanemunga pulumu naa pimeleya? Devit kinye yu peya puringimani engele kolkolio, yu Gotenga ulkena tukundo pumbe, Gotenga kumbekerena lerimu bret lipe nomba, yu kinye peya puringima tirimuna noringi. Kano bretemanga Goteni ungu mane tipelie nimbei, ‘We imbomani paa naa nangei! Israel imbomanga ningo Gote popo tondoli iyema kau nangei,’ nimbe peremo kanomu,” nimu. Aku tepa nimbelie nimbei, “Iyemunga Maloni Sabat walimanga Awilimu moromo akumunga imboma teangei unguma manda nimbelo,” nimu.
Sabat wali tenga Jisasini iye ki kolopa taipo toli te tepa koinjo ltimu
Altopa walite, koro mololi wali Sabat tenga, Jisas omba Juda imboma liko maku toko Gotenga ungu pileringi ulkena tuku pumbelie ungu mane tirimu. Akuna iye te molorumu, yunge imbo kindo kolopa taipo toli molorumu. Kano wali Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda imbomanga iye nomima Jisasini Sabat walimunga imbo te tepa koinjo limbelonje naa limbelonje ningo yu liko kondoko moloringi. Koinjo limbelo kinye yu kot tendamili ningo eno aku teko konopu leringi. Eno konopu leringi mele lipe manjipelie Jisasini kano ki kolopa taipo toli iyemundo nimbei, “Nu ya imboma kanongeindo ongo ola angiliwi,” nimu kinye iyemu yu akuna omba ola angilerimu.
Kano kinye Jisasini enondo nimbeindo, “Eno ungu te walipo pilembo! Koro mololi wali sabatemunga ambele ulu manda temoloya? Imboma tepo kondomolonje molo tepo kenjimoloya? Tepo koinjo limolonje molo topo kondomoloya? Ambele ulu manda temoloya?” nimu.
10 Eno pali yuni neme neme nimbe kanopa aku tepa nimbelie ki taipo topa kololi iyemundo nimbei, “Ki tinio tiwi,” nimu kinye yu ki tinio tirimu kano wali kimu walitikale penga lerimu. 11 Aku terimu ulu kanokolio mumindili awili teko kolko enoni enono nendo yando ungu toropo toko ningei, “Tepa kenjirimumunga yu ambe teamiliya?” ningo moloringi.
Jisasini kongono lipe mundumbelo iyema kanopa ltimu
12 Walite ipu leli Jisas yu Gote kinye ungu nimbeindo mai kembo tenga ola pumbe Gote kinye ungu nimbe konge tepa molopili kombu tangorumu. 13 Ipu leli oi yu lombili andolimando waio nimbelie enonga iye ki yupoko nanga kongonomu teangei lipo mundembo nimbelie aku iye poko lipe kanopa lipelie enondo nimbei, “Eno nanga lipo munduro aposelema molangei,” nimu. 14 Kano iye aposel ki yupokonga imbima i tepa: Saimon yunge imbi te Pita, yunge angenu Andru, Jems kinye angenu Jon talo, Filip, Bartolomyu, 15 Matyu, Tomas, Alfiusinga malo Jems, lino Israel imboma linongano gavman molamili ningi talape iye Saimon, 16 Jems malo Judas kinye, Jisas altopa lipe opa pule iyemanga kindo tirimu iye Judas Iskariot, aku iyema Jisas yunge aposelema.
Jisasini imbo pulumu tepa koinjo ltimu
17 Kano wali yu kinye yunge aposel iyema kinye mai kembona mainye oringi wali yu lombili andoringi imbo awini kinye, kombu Judia moloringi imbo awini kinye, ulke kombu awili Jerusalem peringi imbo awini kinye, nomu kuta kulendo lerimu ulke kombu Tair kinye Saidon kano ulke kombu talonga peringi imbo awini kinye, yu molorumuna tukundo tukundo ongo liko maku toringi. 18 Yu temane penga topa, ungu mane tirimuna pilingeindo ongo, yuni eno kuro torumuma tepa koinjo lipili ningo oringi. Enonga imbo mare konopuna kuro keri perimuma oringi kinye tepa koinjo ltimu. 19 Imboma tepa koinjo lili engemu yu pepili molorumuna eno oringima pali yu ambolamili ningo yu molorumuna nondoko nondoko oringi. Aku wali ongo yu amboloringi kinye kano engemuni eno pali tepa koinjo ltimu.
Lino tono kolopo molomolo ungu pulumu kinye molopo kenjimolo ungu pulumu kinye Jisasini yunge lombili andolimando nimbe tirimu
20 Kano kinye Jisas yu lombili andoringima kanopalie enondo nimbei, “Eno koropa purumuma Gote enonga iye nomi kingimu molopa eno nokoromomunga eno malo.
21 Eno kinye engele teremoma eno altoko walite olo tembalomunga eno malo. Eno kinye kola teremelema altoko walite owe tengemunga eno malo.
22 Iyemunga Malo ipuki tiko moromelema, eno nanga imboma moromelemunga we imbomani eno mumindili kolko yokeya tendeko enondo eno imbo keri ningo kenjiko, enonga imbima ningo keri ltendenge kinye eno malo.
23 Aku ulu tenge wali Goteni linonga mele kande kande mulu kombuna noindirimona limolo konopu lekolio eno tono kolko pende pende teko kimbo mundeio. Ambe temona eno teko kenjirimele iyemanga lapalini aku teko oi Gotenga ungu nimbe mundurumu profet moloringimando aku ulu teringi. Eno iye profetema kinye tendeku tiko molonge.
24 Nalo eno kamako ltemelema, kinye eno oi mele noirimelemanga konopu tiko moromele, altoko aku teko naa molongemunga konopu keri panjiko molonge!
25 Eno kinye olo teremoma altoko walite eno engele kolongemunga konopu keri panjiko molangei! Eno kinye owe teremelema altoko walite eno kola tengemunga konopu keri panjiko molonge!
26 We imbomani pali eno kapi ningo enondo imbo penga waliwali ningema eno konopu keri panjiko molangei! Kano imbomani enondo ungu pengama ningo kapi ninge mele oi eno naa molangei koro oi Gotenga nimu ungu naa pilko we kolo toko imbo ningo tiringi imbo profetemando i imbomanga lapali kolepalemani aku teko ningila,” nimu.
Lino imboma konopu mondamili mele Jisasini mane tirimu
27 Kano kinye Jisasini nimbei, “Ungu te kape nembo pileio! Eno enonga opa pule kondo kolko, eno teko kenjirimele imboma teko kondoko teaio! 28 Enondo Imbo keri ningo molko kenjengei nimele imbomando imbo penga ningo molko kondangei neio! Eno mindili tirimele imboma Goteni lipe tapondopili ningo konge tendaio! 29 Kumbekere ekondonga larauwe tombalo wali topele toko ekondo kape larauwe topili neio. Nunge ali wale limbelo imbomu tukundo pakonio wale pakoli peya tiwi! 30 Melema tiye ningo waliko pilinge imboma pali melema we tiwi nunge melema limbelo imbomundo altoko nanga yando tiwi ningo naa niwi! 31 Nuni imbomani na i teko teangei konopu lteno mele, eno nendo aku teko tewi!
32 Eno yando kondo kolonge imboma kau eno nendo aku tenge lemo ulu ambelemu teko kondongeya? Imbo ulu kerima teremelemani kape nendo yando aku ulu teremele kala. 33 Enondo yando ulu wamba tenge imbomando kau nendo aku tenge lemo ulu ambelemu teko kondongeya? Ulu kerima teremele imbomani kape aku ulu teremele kala. 34 Nanga melemu altopa yando pundu topili konopu lekolio aku imbomando kau melema tinge lemo aku ulu ambelemu teko kondongeya? Ulu kerima teremele imbomani enonga koni imbomanga melema tiko yando aku tepa tipili konopu leko melema tirimele kala. 35 Aku teko molo. Nalo i ulu teaio. Enoni enonga opa pulema kape kondo kolko teko kondoko melema nendo yando pundu kalomolo konopu naa leko aku ulu teaio. Aku teko tenge wali Gote Olandopamunga bakuluma molkolio, yuni eno mele awinima timbelona linge. Gote yuni maina imboma aku ulu tepa moromola. Yu teko kenjirimele imboma kinye, yundo paa tereno naa nimele imboma kinye kanoma tepa penga tirimo. 36 Enonga Lapa Gote teko kenjirimele imboma kape yu aku tepa kondo kolopa we tepa penga tirimo mele eno teko kenjinge imboma aku teko kondo kolko teko penga tieio,” nimu.
Imbo te yu imbo kerimu ningo moke naa teaio
37 Jisasini nimbei, “Imbo tenga ulu tembaloma imbo teni naa apurupili! Imbomanga uluma naa apurunge lemo Goteni enonga uluma kape naa apurumbelola. Imbo lupemando i teko teko kenjiringi ningo aku teko naa neio! Aku teko naa ninge wali Gote yuni enondo aku tepa naa nimbelo. Enoni imbo lupemanga ulu kerima we tiye kondaio! Aku wali enonga ulu pulu kerima Goteni we tiye kondombalo kala. 38 Enoni imbo lupema melema tieio! Aku wali Goteni eno aku tepa timbelo. Melema timbeindo koltalo naa timbelo, olandopa olandopa timbelo. Enoni anjo tinge ulu kanopalie eno yando aku tepa timbelola,” nimu.
39 Jisasini enondo ungu iko te topa nimbei, “Mongo akuli iye teni mongo akuli iye te aulke manda lipe ondombaloya? Peya talo muru manda naa tolkaya? 40 Ungu mane pilko mololi imboma enonga ungu mane tili iyemu liko naa ongondoromele. Oi ungu mane pilko pungo pora tikolio altoko enonga ungu mane tili iyemu manda leko moromele.
41 Eno angenalinga mongona nurupili te ltemona enoni karomele nalo enonga mongona enongano mele awili kango pipi tirimo naa karomele aku ulu ambe telka teremeleya? 42 Enonga mongona mele awili teni pipi tirimomu enoni naa kanokolio angenalindo ango, nunge mongona nurupili te ltemo wendo lindemboi ungu ambe telka nimeleya? Topele mapele imboma, enoni enonga mongona ltemo mele awilimu oi wendo lieio! Altoko kanoko kondokolio angenalinga mongona ltemo nurupilimu manda wendo ltindengei,” nimu.
Unjo mongo toromomanga ungu ikomu
43 Aku wali Jisasini ungu te kape nimbelie ungu iko pokore topalie nimbei, “Unjo penga te mongo keri manda naa tombalo. Unjo keri te mongo penga manda naa tombalo. 44 Unjo mongo te kanokolio kano mongo torumu unjomu imbi manda tirimele. Amo nambo ningo, takeme manda londoko naa nolemala. Molo me te nambo ningo, maliembi manda meko naa nolemala. Amo lupela takeme lupela kanoko, me lupela maliembi lupela karomele kanomu. 45 Aku tepala, ulu penga teremo imbo teni ungu penga yunge konopuna peremoma kau nimbelo. Nalo ulu pulu keri teremo imbo teni ungu keri yunge konopuna peremoma kau nimbelo. Konopuna pepa peko ltemo unguma kau kerena nimbelo,” nimu.
Ulke takoromele mele ungu ikomu
46 Jisasini nimbei, “Nani nio unguma pilko liko naa tekolio enoni nando Awilimu we ambe telka nimeleya?” nimbelie pele yuni ungu iko te topa nimbei, 47 “Imbo te na morona ongo i nanga unguma pilko liko tenge imboma moromele mele manda lepa nemboi. 48 Iye te yunge ulkemu ingi nipili nimbe we mai kinye ukia kinye akupe tepalie, akuna mainye mai enge nilimunga ola kano ulkemu takorumu. Yunge ulkemu aku tepa takopa kondorimuna no topa kano ulkemu noni limbei lipelie wali manda naa terimu, we angilerimu. 49 Nalo imbomani i nanga unguma pilko liko naa tenge imboma eno iye te mele nemboi. Iye te yunge ulke we mai tamba nilina ola we takorumu. Altopa no topa ulke kanomu topalie paa topa kalakulu tirimu,” nimu.