18
Tembirekokwe ojerure rure va'e rehegwa nhe'ẽ
Upéi Hesu he'i gwemimbo'e kwéry-pe:
—Tapembojeupi meme katu pene nhe'ẽ Nhandejáry-pe peiko-vy. Ani ne ate'ỹ teĩ ne nhe'ẽ erembojeupi-vy, he'i.
Upéi arandu nhe'ẽ omombe'u íxupe kwéry. Tembirekokwe rehegwa nhe'ẽ-rami omombe'u.
—Mburuvixa ipy'a vai va'e oĩ va'ekwe peteĩ tetã-my. Ndojeroviái Nhandejáry-rehe nopenái hese. Ojéupe gwarã mate ojapo. Ndojapóiry mba'eve avave pegwarã.
—Ha peteĩ tembirekokwe upe pygwa va'e oho meme mburuvixa renda-py. Ojerure rure rei íxupe ohepy hagwã imbohasa asyhare-pe. Ha ndojapói inhe'ẽ. 4-5 Ijerureha ndojapóiry íxupe. Are ohendu hendu rei kunha nhe'ẽ. Upéi he'i opy'apy-py: “Xe mokane'o eterei ko tembirekokwe nhe'ẽ. Upéa-gwi ajapo-ta inhe'ẽ. Ndaha'éi pono xe mbohasa asy Nhandejáry. Napenái hese. Ndaha'éi ave pono onhe'ẽ vai hagwã avave xe-rehe. Xe napenáiry avave-rehe aiko-vy. Pono xe toryvave ajapo-ta íxupe inhe'ẽ, aipytygwõ-ta íxupe” he'i mburuvixa kunha-rehe, he'i Hesu omombe'u ramo arandu nhe'ẽ.
Upéi he'ive íxupe kwéry:
—Ha'e-ta peẽ-my: Upe mburuvixa ipy'a vai jepe hembiapo porã nainhate'ỹi va'e-pe. Hembijerure ojapo voi íxupe.
Ha Nhandejáry katu ipy'a porã ete nhane ndive. Gwembiporavo-pe oiporiahuvereko meme. Oipytygwõ-ta íxupe, omondo mondo íxupe onhe'ẽ va'e-pe oipytygwõ. Ohendu voi inhe'ẽ. Ani ere teĩ, “Hi'are eterei Nhandejáry xe rembijerure ojapo hagwã”. Omondo mondo íxupe onhe'ẽ va'e-pe oipytygwõ. Ani ave ere teĩ, “Xe nhe'ẽ nohendúi para'e ohendu para'e Nhandejáry” ani ere teĩ Nhandejáry-rehe, he'i Hesu omombe'u-vy. —Ereikokwe-vy joty ani ne ate'ỹ teĩ eremondo hagwã ne nhe'ẽ íxupe. Áry-py, pyhare-py ave eremondo mondo ne nhe'ẽ íxupe. Nde poriahuvereko-ta ne rembijerure ojapo-ta nde-vy. Ndahi'aréi ne pytygwõ hagwã nde hese erejerovia va'e, he'i. —Xe ko Nhande Ryke'y tee va'e. Agwahẽ jevy ramo, ndahetái arã voi nipo ra'e upéixa ojerure rure va'e xe ra'arõ va'erã. Ani katu ne ate'ỹ eterei ereiko-vy. Emondo mondo katu ne nhe'ẽ Nhandejáry-pe, he'i Hesu omombe'u-vy.
Mokõi kwimba'e ombojeupi onhe'ẽ Nhandejáry-pe rehegwa nhe'ẽ
Upéi Hesu omombe'u jevy ojogweroaty va'e-pe. Upe-py oĩ onhemboete rei va'e kwéry. Oĩ ave gwapixa-rehe onhe'ẽ rei rei va'e kwéry. Upéa-rehe Hesu onhemonhe'ẽ íxupe kwéry. Arandu nhe'ẽ oiporu omombe'u hagwã mba'eixagwa py'a jareko nhambojeupi ramo nhane nhe'ẽ Nhandejáry-pe. Mokõi kwimba'e rehegwa nhe'ẽ-rami omombe'u.
10 —Mokõi kwimba'e oho ojeporahéi haty-py ojapo hagwã oração. Peteĩ fariseu va'e, outro plata-py nhane mbopaga va'ety. 11 Ha omondo hagwã onhe'ẽ Nhandejáry-pe upe fariseu va'e onhembo'y. Ipy'apy-py ae onhemongeta. Onhembotuvixa eterei-gwi onhenohẽ porã mo'ã Nhandejáry-pe.
—“Tupã xe Járy” he'i onhemongeta-vy. “Avy'a ete xe rekoha-rehe” he'i mo'ã. “Ambue kwéry-rami ndaikói voi xe” he'i. “Imonda e'ỹ va'e xe. Hekoha vai e'ỹ va'e ave xe. Namenda mendái kunha ambue-rehe ave aiko-vy. Naxe rembiapo vaíry voi avave-rehe” he'i mo'ã. “Avy'a eterei. Xe ndaikói voi ko plata-py oporombopaga va'ety rekoha-rami” he'i onhembotuvixa-vy. “Xe rembiapo porã voi aiko-vy” he'i. 12 “Ha nde-rehe ajerovia-gwi peteĩ teĩ semana mokõi áry meme ahasa asy karu e'ỹ reheve aiko-vy” he'i. “Xe areko va'e aipapa meme dez-gwi aipe'a peteĩ ame'ẽ nde-vy gwarã” he'i omondo-vy onhe'ẽ Nhandejáry-pe onhenohẽ porã hagwã mo'ã íxupe, he'i Hesu omombe'u-vy.
13 —Ha upe oporombopaga va'ety otĩ oike hagwã ojeporahéi haty-py. Mombyry-rupi rei oiko. Noma'ẽ ma'ẽi voi oiko-vy otĩ eterei-gwi. Ndojeesaupíry ojahe'o voi oĩ-vy onhemboasy-vy “Xe ko xe py'a vai voi aiko-vy” ho'e-vy hasẽ. “Tupã, xe Járy” he'i, “Xe poriahuvereko katu” he'i onhemboasy-vy íxupe. “Xe rembiapo vai eterei voi aiko-vy” he'i onhemboasy-vy, he'i Hesu omombe'u-vy.
14 Ha he'i ave Hesu:
—Ha'e-ta katu xe: Onhemboasy va'e-gwi omboyke voi-ma hembiapo vaikwe Nhandejáry. Ohendu voi inhe'ẽ. Ipy'a potĩ-vy oho jevy gwóga-py. Ha upe fariseu va'e-gwi hembiapo vaikwe nomboyke mo'ãi voi onhenohẽ porãse mo'ã íxupe-gwi, he'i Hesu arandu nhe'ẽ oiporu-vy.
Upéi he'i jevy.
—Anhete ha'e-ta peẽ-my: Onhemboeteseve va'e-rehe avave nopenái arã, ha onhemomirĩ va'e-pe ae katu omboete va'erã, he'i Hesu omombe'u-vy.
Mitãgwe-pe Hesu ohovasa
(Mt 19.13-15; Mc 10.13-16)
15 Ogweru ave okwa-vy Hesu renda-py mitãgwe Hesu omoĩ hagwã opo mitã kwéry-rehe ohovasa hagwã. Ha hemimbo'e kwéry ohexa-ma ramo, hakate'ỹ Hesu-rehe.
—Ani ereru Hesu ha-py mitã mixĩ mixĩ va'e, he'i ojoko-vy.
16 Ha Hesu katu he'i:
—Eheja katu tou mitã'i gwive xe renda-py. Ani erejoko teĩ. Mitã'i reko mirĩ vérami va'e meme omoirũ-ta Nhandejáry gwuvixarã-pe, he'i omombe'u-vy. 17 —Anhete ko ha'e-ta peẽ-my. Nhandejáry oiko ha-rupi huvixa ramo ndaipóri-ta onhembotuvixave va'e. Onhemohekomirĩve va'e ae omoirũ-ta íxupe, he'i Hesu omombe'u-vy.
Imba'e reta va'e onhomongeta Hesu ndive
(Mt 19.16-22; Mc 10.17-22)
18 Peteĩ mburuvixa oporandu Hesu-pe:
—Mbo'eháry, nde reko porã va'e. Mba'e tipo ajapo-ta xe aikove hagwã Nhandejáry ndive apave'ỹ reheve? he'i oporandu-vy Hesu-pe.
19 —Ne mandu'a porã katu ne nhe'ẽgwe-rehe, he'i íxupe Hesu. —“Nde reko porã va'e” ere kuri xe-rehe. Nhandejáry, ha'e anho mante heko porã tee va'e, he'i Hesu íxupe.
20 —Ereikwaa-ma Nhandejáry omombe'u va'ekwe nhande rekorã, he'i ave Hesu. —Ani ereiko teĩ ambue mbue ndive, he'i. —Ani ereporojuka teĩ. Ani eremonda teĩ. Ani nde apu teĩ avave-rehe. Emboete katu nde ru, nde sy ave. Upéixa omombe'u va'ekwe Nhandejáry nde rekorã, he'i íxupe Hesu.*
21 —Xe mitã ramogware ãy peve upéa nhe'ẽ namokanhỹi, he'i. —Ahendu vyteri aiko-vy xe, he'i Hesu-pe.
22 Ohendu-ma ramo, Hesu he'i íxupe:
—Peteĩ oĩ va'e nderejapói vyteri, he'i íxupe. —Erereko va'e gwive evendepa katu. Hepykwe ae eru eme'ẽmba iporiahu va'e kwéry-pe. Upéixa erejapo ramo, nde rekoha porãrã erereko arã yváy-py. Upe rire eju katu xe moirũ, he'i íxupe Hesu.
23 Ohendu-ma ramo inhe'ẽ ndovy'avéi-ma. Ipy'a reraha eterei omba'e reta reta-rehe.
Hasy eterei opamba'e ogwereko va'e oiko hagwã Nhandejáry mburuvixa ramo oiko ha-rupi
(Mt 19.23-30; Mc 10.23-31)
24 Ha Hesu oma'ẽ hese. Oikwaa-ma ndovy'avéi-ma upe va'e. Upéixa-gwi he'i onhondive oĩ va'e-pe:
—Hasy peve opamba'e ogwereko va'e omoirũ hagwã Nhandejáry gwuvixarã-pe, he'i. 25 —Hasy eterei nhambohasa ka'ijugwasu kwa-rupi mymbagwasu camelo, ndaijaséiry. Ha hasyve imba'e reta va'e omoirũ hagwã Nhandejáry gwuvixarã-pe, he'i.
26 Ha ohendu va'e kwéry he'i:
—Kiva'e onheresende-ta, aipo ramo? Hasy eterei nipo nhanheresende hagwã ra'e, he'i.
27 Ha Hesu katu he'i:
—Peẽ-my hasy eterei va'e ndahasy mo'ãi Tupã Nhandejáry-pe. Ha'e anho mante ne resende va'erã, he'i.
28 Ha upéi katu he'i íxupe Pedro:
—Ore niko orogwereko va'e gwive orohejapa oroju-vy oromoirũ hagwã, he'i Hesu-pe.
29 —Anhete ko xe ha'e-ta nde-vy, he'i íxupe Hesu. —Xe moirũ hagwã gwóga, gwóga pygwa ave oheja va'e hetave ojohu va'erã gwembiejare rekoviarã. Gwembireko, gwyke'ýry, gwyvýry, gweindýry, gwa'ýry, gwajýry, oména, omembýry, gwykéry, okypy'y kwéry, okyvýry, gwu, osy oheja ramo omoirũ hagwã Nhandejáry gwuvixarã-pe, 30 hetave tave ome'ẽ va'erã íxupe Nhandejáry. Ohexakwaa rei va'erã íxupe ko'ãy, ha yvy opa-ma rire oikove meme va'erã Nhandejáry ndive opave'ỹ reheve, he'i Hesu.
Omanotaha omombe'u Hesu
(Mt 20.17-19; Mc 10.32-34)
31 Upéi ohenói jevy gwĩ doze gwemimbo'e íxupe kwéry anho omombe'u hagwã.
—Jaha jaiko-vy Jerusalém tetã-my. Ha xe Nhande Ryke'y tee va'e ahasa asy-ta upe-py, he'i. —Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety kwéry omohenonde va'ekwe ihai-vy mba'e pa ojehu-ta xe-vy. Upe ohai va'ekwe xe rehegwa ãy ojapopa-ta, he'i. 32 —Xe pyhy-ta xe reraha judeu e'ỹ va'e kwéry-pe. Onhembohory-ta xe-rehe, xe rereko asy-ta ave, onygwõ-ta ave xe-rehe. 33 Xe mbopi rire xe juka-ta. Mbohapy áry-py anhemoingove jevy-ma va'erã, he'i gwemimbo'e kwéry anho-pe onhemombe'u-vy Hesu.
34 Ha hemimbo'e kwéry nohendu kwaái voi Hesu nhe'ẽ. Ojeapysaka rei hikwái. Onhenhomi voi íxugwi kwéry pono oikwaa he'ise va'e.
Jericó tetã mygwa hesapyso e'ỹ va'e-pe ombogwera Hesu
(Mt 20.29-34; Mc 10.46-52)
35 Ogwahẽ-tama Jericó tetã-my. Hi'agwĩ-ma oĩ ramo tetã hesapyso e'ỹ va'e ogwapy oĩ-vy tapegwasu rembe'y-py. Omba'e repyrã-rehe ojerure oĩ-vy. 36 Ha Hesu ndive ojogweroaty va'e ohasa oje'ói-vy tape-rupi. Ohendu ramo ijayvu, oporandu ohexa va'e-pe:
—Mbava'e tipo ojapo oje'ói-vy? he'i hese.
37 —Hesu Nazaré pygwa ohasa oje'ói-vy, he'i íxupe.
38 Ohendu-ma ramo, onhe'ẽ hatã ohenói-vy:
—Hesu, Davi remiarirõre, xe poriahuvereko katu, he'i.
39 Henonde-rupi ohasa va'e inhe'ẽ ojoko mo'ã íxugwi:
—Ekirirĩ katu, he'i íxupe omongirirĩse mo'ã-vy íxupe.
Ha'e katu hatãve tãve joty osapukái oĩ-vy:
—Xe poriahuvereko katu, Davi remiarirõkwe, he'i joty.
40 Upéi opyta-ma Hesu.
—Eru íxupe, he'i.
Ou-ma ramo oporandu íxupe Hesu:
41 —Mbava'e tipo ereipota xe ajapo hagwã nde-rehe? he'i hesapyso e'ỹ va'e-pe ijeroviaha ojekwaa uka hagwã.
—Eme'ẽ xe resarã xe-vy, mbo'eháry, he'i.
42 —Ema'ẽ. Nde resapyso-ma ngatu, he'i. —Xe-rehe erejerovia-gwi erekwera-ma, he'i.
43 Onhe'ẽ jave okwera-ma. Okwera-ma ramo, omoirũ-ma íxupe oho-vy. Omboete ete Nhandejáry-pe oho-vy Hesu rapykwéri.
Ha upe pygwa oĩ va'e gwive, upéa ohexa va'e gwive, Nhandejáry-pe omomba'egwasu ete voi.
* 18:20 Êx 20.12-16