9
Vekapawai kunena magena rova keikeira aliruputali ulanana, e magena veaga kapuna maki. Vokapu veagana tanoparai emiana gauna. Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna ta gevega-rugaato. Vopalai rupuna aonai kovoga tovotovona Veaga Kapuna negetiwato. Ia aonai lamepa taokauna gauna, teipolo e Palagu geveniato peretira. Vega-gelogavu rapugana vega-rualana mulinai makovoga ta ea. Voo Veaga Iwavagi Kapuna negetiwato. Ia aonai kolo patana, kovu maponana atanai pia kalaa ulanana, e Kilagavu Kouna; ia mulina maparana kolona gekalaato. E kou aonai kolo gulona ta, aona maganiganina (mana) e Aarona gena toki, ekalakauto gauna, e vatu ruala Palagu na atarai rova etalorato vatura. Vokou atanai kerupi ruala gevega-ruga-vewailarato. Vokerupi mara kalakalara, gitagitara aneru vetaira. Ta kavata kwalunai gevega-rugaato, e ta maki kavata kwalunai, e vanera getugu-gagavarato, ne rakava voivagira kapuna gekou-taliato. Vokerupi ruala na Palagu gena ralema kamuna gekilagiana. Na egaura girikotevera maparara toma ati paia kilagira.
Gau maparara vovetaina gekalarato mulinai, Rupu Veaga Velera toma mapararai kovoga tovotovona aonai gelaka-togawai, ne geria inagulu gekalarawai. Na rupu velena kamuna gereganamo rigolo kwapuna aonai veganamo kovoga vega-rualana aonai elaka-togawai. Gena laka-toga tomara mapararai rala maki egapikauwai. Vorala ia na rakava tugamagi-piatogana ulanana vekapawai gaunai evega-agoawai. Tovotovona ia gena rakava ulanana eveniwai e mulinai taunilimalima geria rakava ularana. Vorakava voo ati ripara aonai gaura gekalarawai rakavara. Veaga Palaguna ekala maparara geriana ita evetaina evaikilarana: Pene Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna tovotovona eroe eruga-tagona genai, Veaga Iwavagi Kapuna lakatogana rauparana roe nea vou pene vekala-paka. Vopalai rupuna elaganinai rakagau pia wala gaura evega-matagairana. Epalai rupuna aonai vega-nama gaura e vekapawai gaura vega-gelegele, polomakau, mamoe, manu Palagu geveniawai gaura maparara gealiruputaliwai talimara aora ati gelegele pene alevara. 10 Kwalana Palagu goveniawai gaura maparara voganigani e niuniu gaura, e talima pia vealeva ulanana veguligi magulira irauirau. E maparara taunipara rovaramo. Palagu na taunilimalima evenirato pia kwalanara pene ago, toma ta, raupara valiguna pene vega-rugaa.
Iesu ralana
11 Na Keriso gau namara gema matagaito geria Rupu Veaga velena kamuna. Ia palai rupuna kamuna e nama iwavagina aonana elaka-togato. Ati taunilimalima na gevega-rugaato palai rupuna, kwalana vopalai rupuna ati etanopara gauna. 12 Keriso ati nanikoti pa polomakau natura ralara tiavurai rupu ai elaka-togato. Na ia voia ralana tiavunai Veaga Iwavagi Kapuna aonai veganamo elaka-togato. Ne ita egaivagirato rakava gena tiavuna. 13 Nanikoti e polomakau ralara e polomakau natuna valiguna gekapuato kovuna, Rupu Veaga velera na kala rakavai gemilowai talimara atarai girira kiara kiara gepia-kaurawai. Vovetaina gekalarawai taunilimalima tauniparara gevega-veagarawai Palagu wailanai. 14 Na Keriso ralana na voira evanagirato. Kwalana ita aora, kwarega gevega-walaana kalara geriana, ealevarato, maguli Palaguna gena vetugunagi pita ago-veni ulanana. Keriso ati vetoukauna ta, matotauna talu vanagivanagi Veaga Palaguna genana evevenito Palagu genai.
15 Vekapawai valiguna aonai Keriso Palagu e taunilimalima vepakarai erugana. Kwalana Palagu na ekearato talimara maparara na ekilagi-gavuato maguli vanagivanagina pia vaia. Vovetainai Keriso ekwaregato, tovotovona vekapawai na aonai taunilimalima gekala-rakavato geria rakavana pene luga-vagira ulanana.
16 Talima ta rogoti ere kwarega aonai, eririwana pene kila-matagai, pene kwarega aonai, natuna na gena rinaga pene vaira. Voririwa pa kila matagai pepai pene taloa ia gena kilagavu kilana. Natuna na vorinaga ati pene vaira pene ago, tamana gena kwarega taunilimalima wailarai pene vega-taunataunaa vou. 17 Kwalana voririwa getaloana pepana ekila-matagaina talimana pene kwarega vou magena tiavu, pene ia roe waemagulina, voririwa getaloana pepana ati tiavuna. 18 Vovetaina gaurai vekapawai kunena maki ralana vou evega-tiavuawai. 19 Kwalana Mose na rova kilara maparara taunilimalima geria evalipiagi-gatuawai mulinai, polomakau natura valigura e nanikoti ralara egapirawai, ne nanu goti ekaoveviliawai. Voia mulinai gautupu melomelo (isopo) ragana vulu kalovakalovana na gekapaawai gauna vorala mananunai gepia-raiawai. Ne Mose na voraga mavulunai rala rova pukana e taunilimalima atarai ekwara-lovolovoawai. 20 Mose ekilato, “Erala e vekapawai vega-taunataunana gaunana Palagu na evaikilamito pio kwalanaa.” 21 Palai Rupuna e vorupu aonai aliruputali ai geinagulu-agirawai rinagara maparara atarai kala kwapuna ekalaawai. Atarai rala ekwara-lovolovorawai. 22 Taunatauna, rova ekilana gelegelenai, roli gau maparara ralana pia alevara. Kwalana rala ati pene rigo genai, kala rakava tugamagi-piatogara maki aikina.
23 Na egaura e kupa gaura avuavuramo evetaina gealevarana. A kupai taunataunara gemiana gaura aleva-alevara ularana vekapawai warewarena nama iwavagi. Evekapawai warewarera evanagirana. 24 Kwalana Keriso ati taunilimalima na gekalaato veaga iwavagi kovogana aonai elaka-togato. Iesu kupa taunataunanai elaka-togato. Ewagumona ita ularana Palagu wailanai ematagaina. Votalima na gekalaato voo kupai veaga iwavagi kovoganamo gevega-gelegeleato. 25 Rupu Veaga velena kamuna rigolo kwapurakwapura aorai Veaga Iwavagi Kapunai rala evua-togawai. Keriso vovetaina ati ekalana. Ia ati kupai elaka-togato mulinai vou vanagivanagi matotauna vekapawai warewarenai eagona, ne Palagu genai evevenina. 26 Vovetaina voo tanopara evetinato vegata pene vitiviti. Na etanopara ikana eago-veniana, enai vou veganamo ema matagaito. Vovekapawai warewarenai evevega-agoto rakava pene gapi-gerevagira ularana. 27 Evetaloto, taunilimalima maparara veganamo vagi pia kwarega, mulinai Palagu na pene agirorira. 28 Keriso vetaina veganamo vagi vekapawai gaunai eagoto, taunilimalima maparara geria rakava pene gapi-gerevagira ularana. Na ia penema matagaiwai. Voo ati rakava pene gapi-gerevagira ulanana, na raira ia gealo-tagoana talimara vega-magulira ularana.