3
Iuda talimara na ati Iuda talimara gevanagirato? Melo tauniparara kopira gelama-vagirana genana rakagau namana gerawaliato? Pa, gau namara vogo gerawalirato! Tovotovonai Palagu muruna kilara taunatauna eveagaunarato.
Pene Iuda talimara reketa Palagu genana gelaka-gerevagito, ati geria kamonagi genai rakavetaina? Taunatauna, Iuda talimara reketa ati geria kamonagi; na ira ati geria kamonagi pakunai, Palagu gena kilagavu maki ati ganinai pene ago pa? Aikina kinavagi! Palagu taunatauna vegata, gena kilagavu ati eketona, taunilimalima geopakauna. Puka Veaga ekilana vetaina,
“Palagu, goi pono kila genai,
pia vega-taunataunamu,
e Kotai pia opa-venimu genai
maki pono vega-ketora.”
Talima reketa na geria vevega-veitu kilara pia kilagira, nepiatiwa: Pene ita gera kala ati rorirori na Palagu gena kala rorirori etao-matagai-gitakauna genai, ita rakagau nepitatiwa? Pita kila, Palagu gena paru kalara ita atarai etaorana genai rorirori pa? Aikina, Palagu magena rorirori. Pene Palagu ati rorirori genai, ia na tanopara maparana raka pene agirori-tiwa? Talima ta pene vevega-veitu, pene kila, “Pene au geku opakauna Palagu gena kila taunataunara evega-matagai-gitakaurana e ia maekana ralemana iwavagina evega-kamuana genai, rakagau gaurai au roe evega-vekwakunagikuna rakava talimaku netina?” Voo kawakawa kilana, noowane ekila vetaina, “Rakava ita kala, pe nama pene matagai.” Talima reketa na ai gevega-rakavamaina, geopagimaina, gekilana, ai evetaina gakilana negetina. Evetainai ai geopagimaina talimara Palagu na voira metaura pene venira ati vekwakunagina, kwalana geria opakau pakunai.
Talima ta ati rorirori
Ne rakagau moe nepitatiwa? Ita Iuda talimaramo nama, a ati Iuda talimara aikina? Aikina kinavagi! Warau pata kilagia, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai ta ati gena rakava ragai nepitatiwa. 10 Puka Veaga aonai evetaina getaloato:
“Talima ta ati rorirori,
ta vagi maki aikina;
11 talima ta ati etugamagi-rorirorina,
taa na maki Palagu ati etavuana.
12 Maparara gelaka-muligito,
ira maparara kala rorirorina ati gekalaana,
maparara ati gekala-rorirorina,
ta kala nama ati ripana,
ta vagi maki aikina.
13 Ira gorolora kwarega legara kovogara vetaina;
maera na opakau kilaramo gekilagirana.
Geria kilakila na kwarega gevega-walarana,
noowane gelema kwalara ira pipigarai gemiana.
14 Murura kogo e kila rakavara na gevonu-porarageto.
15 Ira gevailavaila-rakavana galama e vagivagi kalarai;
16 geria lakalaka kapurai kala lovolovo e rakava geraokwanina.
17 Maino magulira ati riparia.
18 Ati geria venugagi-rage Palagu genai.”
19 Ita ripara, erova kilara na rakagau gekilagiana, raira rova kapulenai gemagulina talimara evaikilarana. Voia ganina, rova kapulenai gemagulina talimara e taunilimalima maparara maki mururana gau kwauta ati pia kilagia, e etanoparai taunilimalima maparara Palagu wailanai pia ruga-tali mageria kala rakava. 20 Gaura pakurai rova kwalanagina magulinai talima ta aikina kinavagi Palagu wailanai Palagu na pene kilagi-matagaia, ia kala rorirori talimana. Aikina, rova genana ita na kala rakava taripaana.
Kala rorirori kamonagi na evogomaina
21 Na ewagumona arigi rauparai Palagu na taunilimalima ekilagirana kala rorirori talimara netina rauparana pema matagai-namanama. Voo ati rova kwalanagina magulinai. Aikina. Mose gena rova na e peroveta talimara geria kila-matagai ai gekilagiato rauparana na. 22 Ekala rorirori Palagu genana evogomaina e Iesu Keriso pia kamonagi-venia talimara maparara na pia gapia. Ta ati irau. 23 Kwalana taunilimalima maparara rakava talimaramo, pe maparara Palagu maekana ralemana iwavagina genana tagerevagito. 24 Na Palagu gena vega-nama aonai ati gera rakava netina, kwalana Keriso Iesu genana gera rakava aora na evega-magulirato. 25 Palagu na Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato, kwalana taunilimalima ia aonana pene gapi-ragera ulanana. Voia magulina evetaina: Rai ia ralanai pene veraramani Palagu na gena rakava pene tugamagi-piatogara. Palagu na vokala ekalaato ganina, ia gena rorirori pene vega-matagaia ulanana. Kunenai rakava gekalaawai aonai, egita-guilagirawai, rakava ati evega-voirawai. 26 Etoma Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato kwalana gena kala rorirori pene vevega-gitagira ulanana, pe ia gena rorirori pene matagai, e ia na Iesu Keriso gekamonagi-veniana talimara rorirorira pene kilagira.
27 Pe ita rakagau pita veagi-agia? Veveagoloka ati gena kapu ta. Rakagau gaurai? Rova takwalanaana gaurai? Aikina, maguli kamonagi magulinaimo pita rawalia. 28 Kwalana pita ripa-rorirori, taunilimalima kamonagi vetainai Palagu na egapi-ragerana, na ati rova pita kwalanaa gaurai.
29 Pe Palagu Iuda talimaramo geria? Ia ati, ati Iuda talimara maki geria Palagu? Pa, ia ati Iuda talimara maki geria Palagu, 30 kwalana Palagu kwapunamo. Ia na tauniparara kopira gelama-vagirato talimara kamonagi ai rorirorira pene kilagi, e kopira ati gelama-vagirato talimara maki rorirorira pene kilagi vokamonagi kwapunaimo. 31 Voia aonai kamonagi na rova tiavuna tavagiana? Aikina kinavagi! Na rova tavega-ruga-kikitaliana.