5
Ananaias Sapaira teri
Wuti iri ni nyamb Ananaias, di ngam nyamb Sapaira. Ananaias ni wuti iri qi puch ire neng. Di qi te kin wet bidi puch te nikin nawo rise. Ni cham nare nandi aposel nem di nari ni quane nare nandi. Ni ngam wet bidi puch nawo rise kin te nei wumb pre.
Muq Pita ni nari, “Ananaias, pughe kin ningg ate nu Satan rar guqoid nunde umbo pe nas, di nu God ningg Ququ Yuwon Ye wandoqi gudig, di qi puch te kin ye wet bidi cham nunon suqo kuare? Asi ni qi puch te wong mindiq segine tende puayi qi te nu non irine ye. Muq ni qi te wong mindiq pre, muq nu non wet bidi te kuat rise. Pughe ningg nu umbo pe pugri nei guab? Te nu wute wandoqi gudim segi. Nu God wandoqi gudig.”
Ananaias ni wand ven nutungu, ni nati di pombri no. Di wute te kin mutungu, di ni quan nganye wune mamb. Muq quayi ambonye mandi, ni chongo pe imb maimb meri mo ngamo mowi.
Otiwo aua teri ire ruso pre, muq Ananaias ni ngam wuyi wundi. Ni yumbo ur ren kin ye puq ren ye ni wutungu segine. Di Pita ni pengu nunduw, “Nungoqi tequ qi puch wen ye wet bidi pugri pu bu wateri o segi?”
Muq ni ngam wuri, “Te nganye. Pugri pune qa.”
Di Pita ni simbe nunduw nari, “Pughe kin ningg nungoqi tequ ane wand wand ware, muq Yumbui ningg Ququ wandoqi wundig, ei wuqond ni oyi numbuequ o segi? Nu tungu, wute nu ngaim ngamo mowi kin taq mandi pu ngimrawu ne te yemu. Muqdi nu mune meri mo.”
10 Brequne nganye wute te wuti, di Pita nde muange tingine wuso wughe. Muq wute ambonye meyi mandi, wute te mundoq, wuti pre. Di miraq mo, ni ngaim nde ngamo pe tumone muaq yequ. 11 Wute tit Jisas nei rimbig kin di wute buagi wand ven rutungu kin ni quan nganye wune rimb.
Aposel ni yumbo ur gre ye isis mand
12 Jisas ningg aposel yumbo ur gre ye isis wute buagi nde rar pene yembe mindiny. Di wute buagi Jisas nei rimbig kin ni umbo ire kuse, di ni pripri veranda God ningg baj pe rise kin tende rikur. Veranda te ni nyamb mirany mari, “Solomon ningg veranda.” 13 Wute aye Jisas nei rimbig segi kin ni Jisas ningg wute ningg nyamb rindivi viyo, pudi ni wune rimb bu ni rindi ane ire pe rikur segi. 14 Di wute quan nganye Yumbui nei rimbig, muq ni riyi ri ninde opu rise. 15 Pugri bu wute buagi nikin wute num kin rire rindi, ngimne ruwo rise, di ede isis pe ruwo rise. Ni riri, pugri pu rise, ei ninge Pita ni nyinge nare no di ni ququ te ninde wundo ningg. 16 Wute buagi tiqe manyi manyi Jerusalem tumone yeru kin te ni anene rindi rikur. Ni wute num kin di wute ninge ququ brequ ninde yemu kin te ritari rindi. Muq wute buagi ren mune yuwon ris.
Angelo ni aposel ninge taq pu yemu kin te ni meyi mi
17 Wute buagi ni aposel mingg wand rutungu. Pugri bu prist mingg yumbui mingg yumbui di wute buagi ni ane mas kin ni umbo brequ nganye rise. Wute te prist tit ire Sadyusi puq mindim ye te kin. 18 Ni mes mewo, aposel te mat mase taq mamb wute brequ kin te ane mas.
19 Pudi burpoq Yumbui ningg angelo iri taq yemu kin baj ye ngimrawu bi nuaq, ni ni meyi mi, 20 di nari, “Nungoqi wo, God ningg baj pe war wo, di yequ wute yuwon pu ris kin wand ren otinde simbe wundiny.” 21 Jisas ningg aposel ni ven mutungu, di ni burane nganye mes mewo mo, God ningg baj pe wute wand bei meny meny yemu.
Muq prist yumbui mingg yumbui nikin wute ane mandi, di Juda mingg lotu kaunsil di Israel kin quayi kiyi te ngam miram mandi mikur. Lotu kaunsil te Israel nikin quayi kiyi. Muq ni taq yemu kin baj pe wand mi viso, ei ni Jisas ningg aposel mitami mandi. 22 Wute God ningg baj yeng muaw kin ni taq yemu kin baj pe mo rar mat, pudi aposel tende mas muqond segi. Ni mune mo, pugri simbe mindim, 23 “Beghi taq yemu kin baj kin ngimrawu buqod, di ngimrawu miqu gre, di wute yeng mawo yemu kin ni ngimrawu buagi tende yeng mawo pu yemu. Di beghi ngim bi pawo, pudi beghi wuti iri tende nar yenu buqoid segi.”
24 Muq wute God ningg baj yeng muaw ye ni mingg yumbui di prist mingg yumbui ni wand ven mutungu di mari, “Muqdi yumbo pughe sin ei ren?” 25 Muq wuti iri nandi ni simbe nindim, “Wutungu, wute buagi men nungoqi taq wamb pre kin te ni muq God ningg baj pe mar mo wute wand bei meny meny yemu.” 26 Pugri mutungu, di wute God ningg baj yeng muaw ye ni mingg yumbui di nikin wute te ane mo aposel te mat mase. Pudi ni mamb segi. Ni wune mamb di mari, “Eti wute beghi wet pe rumbuemu.”
Aposel ni Juda mingg kaunsil nde wand bir mawo
27 Ni aposel mitami mandi Juda mingg lotu kaunsil buagi nde rar pe mawo yemu. Muq prist yumbui mingg yumbui ni simbe nindim, 28 “Nungoqi nyamb ven ningg wute wand bei weny kin te ningg qa beghi segi nganye puq bad. Pudi nungoqi wand ven Jerusalem pe bre wand. Di Jisas ni nati kin te ningg beghi si wumbog.”
29 Pudi Pita di aposel ninge te ane pugri oyi mand, “Beghi God ningg wand pene ei po. Beghi wute ningg wand pe po segi. 30 Nungoqi Jisas kruse pe qungu wi nati, pudi beghi koku mingg God mune nindingi newo. 31 God ni nitanyi newo no, di ni si tuan pe nowi nas di ni wuti ye nawo kin di beghi nitamu powi kin ningg nas. Te ei ni beghi wute Israel kin ghav nundug ei nei pare pitinde, di beghi wand puaq nundug kin. 32 Beghi wutamu yumbo buagi ren ningg wand bir pawo, di God ningg Ququ Yuwon Ye mune wand ren bir nawo. God ni wute pripri ni ningg wand rutungu kin ni Ququ Yuwon Ye neny.”
Gamaliel nari kaunsil aposel waghi waghi ei simbe mindim
33 Juda mingg lotu kaunsil te mutungu, muq ni umbo ker nganye mawo, di ni aposel te mi mati ningg mari. 34 Pudi lotu kaunsil iri yenu. Ni Parisi iri, ni nyamb Gamaliel. Ni wute Moses ningg lo wute aye bei meny ye iri, di wute buagi pripri ni nyamb rindivi viyo. Gamaliel ni aposel temi te tiqi nundom dabo mar mo musoq ju yemu. 35 Muq ni lotu kaunsil ninge te simbe nindim, “Nungoqi wute Israel kin, muq nungoqi wute men pughe sin wem ningg nungoqi nei wamb yuwon muqdi. 36 Te pugri nungoqi nei wamb asi wuti iri Teudas ni nes newo, nari, ‘Nge wuti yumbui ye, nge nyamb kin.’ Puq nand di wute 400-pela pu ninde dobu maru. Pudi wute aye ni mi nati, di wute ni wand mutungu dobu maru kin wu mase ire ire mo, di ni yembe te ir wughe. 37 Ninde dobu gavman wute nyamb mitanyri kin tende puayi Judas Galili kin nes newo, wute nei qo nimbiny. Di wute buagi ni nde opu mase, di gavman bub mare mo ningg yeng mindiqi wuyo. Pudi ni mi nati, di wute ni wand mutungu kin ni wu mase ire ire mo. 38 Pugri bu muq nge simbe guduq, wute men ningg nungoqi kring wo ei wute men si ware mas. Te pugri wute men nikin nei pene yumbo ren puq men, tedi ni yembe te mune ir wughe ye. 39 Pudi yembe wen God ningg tedi nungoqi wat mase mas kin tiq segi. Eti nungoqi God ane yeng wand.”
40 Di ni Gamaliel ningg wand mutungu. Ni aposel ngam miram mandi muq mari di pug mindim. Ni Jisas ningg nyamb pe wand mand kin te ningg segi nganye puq mindim. Pre muq si mare mo. 41 Juda buagi ni Jisas brequ mindig ningg aposel oyi brequ mindim. Aposel ni mai te kin mare ningg chumbuai mand, te pugri ni nei mamb God ni nei nimbim ni Jisas ningg nyamb pe mai mare kin tuqui. Pugri bu ni lotu kaunsil si mare di chumbuai mand mand mo. 42 Di nginy manyi God ningg baj pe di wute nikin baj pe ni pripri God ningg wand bei mindiny. Ni Jisas ni Kraist kin te kin wand yuwon ye bir mawo kin suqo mare segi.