4
Kraist nde ghimbi pe beghi buagi ane irene pas
Muq nge wuti Yumbui ningg yembe gad kin te ningg taq yengu ye nge nungoqi simbe guduq te pugri nungoqi yumbo ur te God ni nungoqi ni ningg wute ningg was puq nunduq di nungoqi pughe gri was ningg nari kin pugrine ei was. Nungoqi yumbo ur ren ei priprine puq wen: Wute aye te wuqond di wari ni nungoqi ane tuquine, nungoqi yumbui di ni segi puq wand wayequ. Nungoqi ker ane wute wand simbe wundiny segi. Brequne ker wawo segi di wute aye oyi oyi wateri sabi wundiny. Nungoqi pugri puq wen ei te kin ningg nungoqi wute aye oyi oyi yawo wurany righe kin te bei wand. Nungoqi buid wap ei Ququ Yuwon Ye nungoqi umbo yuwon kin neuq ye te wat rise gre di te kin ningg nungoqi beghi ane irene pas. Kraist nde gri beghi buagi ane ghimbi irene di God ningg Ququ irine. Te kin pugrine beghi yumbo otiwo pateri kin te ghimbi puany pu pas kin te irene di God ni yumbo te ninggne Kraist nde gri ngam nirauq wandi. Yumbui irine, God nei bibig kin ngim irene, wute wuye map kin te irene, di God te irine di ni yumbo buagi kin kiyi, ni yumbo buagi ningg yumbui, ni yumbo buagi nde gri yembe nand di yumbo buagi nde nas.
Pudi beghi buagi ane Kraist nikin nde nei pene yuwon nuangu di yembe ninge nengu kin te beghi yembe kin kin pateri pre. Wute ire ire Kraist ni yembe neny puq nand kin te neny. Te ningg di wand puch ire God ningg wand rise kin buk pe vise ye ni puq vind viri, “Ni sunyi wam nganye kin tende newo no kin tende puayi ni ququ nyinge nawo maghe kin te raqene nitami newo no. Di ni wute yuwon nuany di yumbo neny.” [Sng 68:18]
Muq ni newo no puq bad kin te ni puate pughene? Te kin te pugri ni asi qi tamu nganye nati ni pre, pugri bu muq ni newo no puq bad. 10 Wuti nati ni kin te nikinne mune God nas kin tiqe si niraq mune wam nganye newo no. Ni pugri puq nen ei qi nginy tu ane te ni nas tiqne nap omo. 11 Di ni nikinne bu wute yuwon nuam di yembe nem puq nand kin te nem di yembe nipim ruso di wute Kraist nei rimbig kin ghav mindiny ningg ni mondo. Wute ninge ni yembe te aposel, ninge propet, ninge Jisas ningg wand yuwon ye wute simbe mindiny ei ni Jisas nei rimbig, di ninge wute aye Yumbui nei rimbig ye ghav mindiny di ninge wute wand bei meny ye. 12 Ni pugri puq nen ei God ningg wute buagi ghav mindiny God ningg yembe te yembe rindiny ningg sir rip di oyi oyi ghav rind, di te kin ningg Kraist ningg wute ni gre pu yeru. 13 Di te kin ningg beghi buagi ane nei bab Kraist ni God ningg wo di ni nei bibig kin te ningg beghi irene pas, quayi kin pugri pas di Kraist nas kin pugrine pas.
14 Di te kin ningg beghi wokuandi kin pugri pas segi, di wute wandoqi kin wand wute bei meny kin ni stori wandoqi kin pe wute wandoqi mindiny ye ni mingg wand te gherim seme kin pugri beghi wuramu wuso wundi segi, di nyumurighi niramu no nandi kin pugri segi. 15 Pudi beghi wand nganyene kin simbe bad kin pugrine wute aye te yawo pirany righe ei beghi Kraist ni ngawu namb di yumbo buagi ninde si nambu rise ye ni kin pugrine pas. 16 Ninde ghimbi puch buagi aye te rundo dung, rit rise gre pu rise. Di ghimbi puch ire ire ni nikin yembe te yembe rindiny kin te ningg ghimbi quanene ni yumbui wuse. Ren kin te wute aye oyi oyi yawo pirany righe kin te ningg ni puq ren.
Wute Yumbui nei rimbig kin ni yumbo ur tuquine ei rise
17 Muq nge Yumbui nde nyamb pe nungoqi wand ren simbe guduq, di nge wand ren ningg quan buid kap ei nungoqi nei wamb. Te ei nungoqi wute Juda segi kin ni nei quan nganye brequ rise ye ni ris kin pugri mune was segi. 18 Ni Yumbui nei rimbig yambu riri. Pugri bu ni nei brequ rise di yumbo ninge nei rimbiny segi. Pugri bu ni nei imb di ni God ningg wand nei rimb segi di ni God nari wute ni nei rimbig kin ni ququ yuwon pu ris ye pe tende ane ris segi. 19 Ni yumbo yembe rindiny kin te ningg minyuw riti segi. Pugri bu ni yumbo ur brequ kin nde si pe rundo pre. Te ei ni yumbo ur brequ isis te si rire yambu riri. Ni mune puq ren yawo kureny.
20 Pudi nungoqi wute Kraist ningg wand simbe munduq wutungu kin te ni yumbo ur te kin pugri segi. 21 Nungoqi nganyene ni ningg wand te bei meuq pre. Nungoqi ni nei wumbig ye te ningg nge nei gab ni wand nganyene kin te Jisas ningg wand nganye kin te bei meuq pre. 22 Te kin te nungoqi nei brequ asi kin te si ware. Nei brequ asi kin te nungoqi qo rumbuqu yumbo ur brequ wand yawo kureuq di unje pu was. Pudi ni nungoqi nei brequ asi ye te meware ruso kin te bei meuq. 23 Di muq nungoqi pughe gri nei urupui ye mune rise kin te ningg bei meuq. 24 Di pughe gri nei urupui God yembe nindiny kin te chongo kin pugri ware righe ei ni kin pugri ye was ye te bei meuq. Te God ni tiqne di yuwon nganye nas kin pugrine was.
25 Pugri bu nungoqi wutaqu ire ire nungoqi nimand wandoqi wundiny wayequ, nungoqi ni wand nganye kinne ei simbe wundiny, te pugri beghi buagi ane te ghimbi irene kin ghimbi cham. 26 Nu umbo ker kuawo te nu umbo ker te rar qond rise nganye di te ningg nu yumbo ur brequ ghand wayequ. Nu umbo ker te risene nginy naghe no wayequ. [Sng 4:4]
27 Di te kin ningg Satan nu puamb nuaw yumbo ur brequ ghand kin te ningg ngim wang wayequ. 28 Wute pripri nyungu mand kin ni muq mune nyungu mand wayequ. Pudi ni nikin si pene ei yumbo yuwon kin ninge yembe mindiny ei ni yumbo ninge rise di wute aye yumbo segi kin te meny ye tuqui.
29 Di aru kin wand nungoqi nde mim pe gri rindi wayequ, pudi wand oghi kinne simbe wand. Te wand wute aye rutungu di ni nei yuwon kin riteri di te kin ningg ni ghav rindiny di ni yuwonne ris. Wand te kinne ei wand wand. 30 Nungoqi God ningg Ququ Yuwon Ye te yivany weng wayequ. God ni Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq ei nungoqi nei wamb nungoqi God ningg wute di otiwo wong nunduqu yuwon pu was. 31 Nungoqi yumbo ur brequ ren si ei ware. Te pugri wute aye ningg umbo brequ kuse segi, wute aye yumbo yembe rindiny kin te ningg umbo ker wawo segi, umbo ker kumo wawo segi, wute menge wupiny segi, wute aye nyamb brequ wundiny di yumbo ur brequ aye isis wute unje wap ningg yembe wundiny segi. 32 Pudi wute aye te yuwon wany di ane umbo irene rise. Di wute aye nungoqi unje rupuqu kin te God ni Kraist nde gri nungoqi mai puaq nunduq kin pugrine ni mai te puaq wundiny.