9
Ebu hena ꞌahige rae ziro. 'E hubehune ziꞌohe. Za nu ꞌada radiuꞌetaꞌaꞌe, mene rudaꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa gigiꞌa inaraḡa hina ibitohanoga veize onaiꞌuma. Eꞌe horoniꞌuma.'
Iesu iraḡaniꞌa nufiro
(Mataio 17:1-13, Luka 9:28-36)
Mada fuꞌo tu tiba fare enogano Iesuꞌa Petero, Iakobo ebu Ioane zamazadu, zeḡe daꞌo maḡa boro itiro. Ebuni zeḡe ubumao Iesu iraḡaniꞌa nufiro. Zuni dabuaḡaniꞌa ꞌuranadu, vazavazahiro. Haba niduꞌa zamaḡano vazeꞌa mene ꞌouge vuzuꞌe deheneꞌohe. Ebuni Eliaꞌa Mose* teite zeḡe mazao fureranadu, Iesu ḡoreniro. Peteroꞌa Iesu ninaꞌa, 'Ihore vazeḡa! Eme ꞌadama radiuꞌetaꞌaꞌe manoḡa tauḡi. Nugo taruha uḡidu ogoratihi, tiba ḡae veize, tiba Mose veize ebu tiba Elia veize.' Ani aḡuꞌa, nagini reꞌumaꞌe. Eꞌanoꞌo ꞌouge reiro, ze rihau rudaro ꞌahine. Ebu ḡozeꞌa feuradu, zeḡe ꞌuiro. Ebu ḡoze zamaḡanonoꞌo ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, 'ꞌAdiꞌe eḡe Ubude, eḡe zamarone. Ḡoeꞌa egohanoꞌi!' Zeḡeꞌa ehamarotene, vaze ꞌahoga mene horoniro, rehano Iesu daꞌo horoniro.
Zeꞌa maḡanonoꞌo ovairoteꞌea, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zae ubumao fureranateꞌe ḡauḡaniꞌe, vaze mazao ago rae furenoꞌi, onamo Vaze Ubuganiꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡunogano.” 10 Zeḡeꞌa ani ḡoere egoharo. Rehano zeḡe daꞌo bone ḡoꞌane vaḡiro, raenaꞌa, 'Iesuꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniꞌuma raꞌetaꞌaꞌe nagini?' 11 Ebuni zeḡeꞌa Iesu ḡadinenaꞌa, 'Nougadu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa raenaꞌa, “Ibiteꞌe Eliaꞌa onaiꞌuma.” raꞌohe?' 12 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Eliaꞌe hubehune ibite onaiꞌuma, ḡau niduꞌa mae izifoga. Nougadu ibite bone buka zaḡoḡa zamaḡanoꞌe raenaꞌa, “Vaze Ubugaꞌe aduga ḡehaḡa hidiꞌuma, ebu rae oꞌoꞌniꞌuma.” reido? 13 Rehano eḡeꞌa ziꞌohe. Elia ai onaeha, ebu vaze nuꞌa ane mazao zeḡe ura haḡaiḡa haḡaeha, ibite buka zaḡoḡa zamaḡano tiroteꞌe teigenaꞌa.'
Iesuꞌa, vine sauꞌaniꞌa ohoze komeꞌa ragano reiroteꞌe fainiro
(Mataio 17:14-21, Luka 9:37-43a)
14 Iesu zuni Petero, Iakobo ebu Ioane, zeḡe ḡazaḡaꞌa ane tahiꞌa fuꞌo tu ḡazaḡa fare mazao feuri ꞌovoiro. Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa, zeḡe fuꞌo tu ḡazaḡa fare edau ḡeḡezoga horoziro. Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, Iesu tahiꞌa tahiꞌa teite rotetiro. 15 Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu horonirotene, zaguzaganadu, ane vaḡe dure onamiro, ebu hidadu matuꞌoharo. 16 Iesuꞌa ane tahiꞌa ḡadizenaꞌa, 'Zeḡe teite nagini uꞌano roteteꞌohe?' rae ziro. 17 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa ḡuḡuva zamaḡanonoꞌo naenaeniꞌenaꞌa, 'Ihore vazeḡa, e ubudehe ḡae vaḡe tutune onaeha, mazaḡa aniꞌe vine sauꞌaniꞌa ragano radu, ḡoeroga mene idaḡa. 18 Vine sauꞌaniꞌa agatiniꞌetene, rahao mae feuneꞌohe. Hebeꞌanonoꞌo busureꞌohe. Ḡonoga atiteꞌohe, ebu ahiꞌaniꞌa taiduꞌohe. E ḡae tahiꞌa tahiꞌa mazao, vine sauꞌa hegone bunoga veize ḡadimana rehano, ze hegone bunihi ra, rehano mene idaraneha.'
19 Amaḡe Iesuꞌa zinaꞌa, 'O! Za Badiꞌa mazao mene fieꞌeteꞌe azaḡa! E za teite nouge daꞌo radiu onaꞌuma? E nouge ihoze onameꞌeꞌuma? Tahiꞌa kobeꞌa tutune aroꞌi eḡe vaḡe.' reiro. 20 Zeḡeꞌa ane vaḡe tutune ariro. Vine sauꞌaniꞌa Iesu horonirotene, tahiꞌa komeꞌa mae ketoketoniro. Rahao higau bauriro, ebu kiure ragaviro, ebu hebeꞌanonoꞌo busuriro. 21 Iesuꞌa moga ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'Noꞌe madaḡano ani ugi ꞌahi meiro?' Moganiꞌa ninaꞌa, 'Ani komeꞌa madaḡano meiro.' 22 Ebu raenaꞌa, 'Iḡaiḡa ire roga zamaḡano zu vu zamaḡano, vine sauꞌaniꞌa mae feuneꞌohe, ani uraꞌe ḡaboneḡa sausaunihi raduni. Ḡa fainoga edeḡa roꞌidene, vetuḡafoꞌi ebu danafoꞌi!' 23 Iesuꞌa niro. ' “Ḡa edeḡa roꞌidene” rae ihiꞌehehe? Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, nagi gauḡa haḡaogaꞌe edeḡa. 24 Tahiꞌa komeꞌa moganiꞌa ḡarihe ḡihau niro. ꞌAhige reiro. 'E Badiꞌa mazao fieꞌohe. Rehano eḡeꞌa mene idaruꞌeteꞌe moneo, danahoꞌi!'
25 Iesuꞌa vaze ḡehaḡaniꞌa dure onairoteꞌe horozirotene, vine sauꞌa taꞌiroharo. 'Ḡa, vaze mae uhuneꞌeteꞌe zu mae baboneꞌeteꞌe vineḡa sauꞌa! Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Ane mazaonoꞌo buanoꞌi! Ane ragano bare ago roꞌi!' 26 Vine sauꞌaniꞌa ḡihau ḡaniḡanauꞌenaꞌa, tahiꞌa komeꞌa mae ketoketonadu, buaro. Ebu tahiꞌa komeꞌaniꞌa rune teige baziro. Vaze ḡehaḡaniꞌa ani horonadu, ze ꞌane ani rudaneha reiro. 27 Rehano Iesuꞌa evoꞌano mae ḡihiniro, ebu tahiꞌa komeꞌaniꞌa iḡune edaro.
28 Iesuꞌa ne ꞌahoga diuḡirotene, tahiꞌaḡaniꞌa sifu sifu ḡadiniro. 'Nougaꞌahi emeḡeꞌa vine sauꞌa hegone bunoga mene idaraneha?' 29 Iesuꞌa zinaꞌa, 'Vine sauꞌa ꞌahiguḡaꞌe kuru hina daꞌo hegoze buzeꞌohe. Mene kurauneꞌe, vine sauꞌa ꞌuguḡaniꞌe hegoze buzogaꞌe mene idaḡa.'
Iesuꞌa rune hariḡa bare reiro
(Mataio 17:22-23, Luka 9:43b-45)
30 Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa teite eꞌe habaꞌa mode iḡunadu, Galilea habaꞌano vitau onamiro. Ebu Iesuꞌe aneꞌa noumao radiuꞌeteꞌe, vazeꞌa ederoga mene uratiro. 31 Mazaḡa aniꞌe tahiꞌaḡa ihozeꞌenaꞌa, onamiro ꞌahine. ꞌAhige reiro. 'Eḡe, Vaze Ubuganiꞌe, vazeꞌa meꞌuma, ebu uḡuhiꞌuma. Ebu mada uḡidu zamaḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.' 32 Rehano zeꞌe, aniꞌa ḡoerirotaꞌaꞌe mene zamariro, ebu zeꞌa ḡadinoga riharo.
Iniuꞌe hitagano raꞌohe?
(Mataio 18:1-5, Luka 9:46-48)
33 Zeꞌa Kaperanauma neḡano feuriro. Zeḡeꞌa ne diuḡirotene, Iesuꞌa tahiꞌaḡa ḡadiziro. 'Za ibio onaateꞌe zamaḡano, nagini ḡoꞌane onaeha?' reiro. 34 Rehano zeꞌe mene ḡoreniro, ibio onaateꞌe zamaḡano iniu niḡa boro raenaꞌa, zeḡeꞌa zeḡe bare ḡoꞌaziro ꞌahine. 35 Ebu Iesuꞌa ehoradu, ane tahiꞌa gaubanana aheu fare (12) huziro. Ebu ꞌahige rae ziro. 'Iniuꞌa niḡa boro reihi reine, aniꞌa ane bare ꞌuꞌuḡano reꞌuma, ebu tuḡure vazeḡa reꞌuma. 36 Ebu aniꞌa ohoze komeꞌa zamahanadu, zeḡe zamao ohoniro, ebu evoꞌa hina ohanadu, ꞌahige rae ziro. 37 'Iniuꞌa eḡe uꞌano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe daꞌo mene mae ḡihiheꞌohe, rehano Badiꞌa, eḡe Mama zuni mae ḡihineꞌohe.'
Iniuꞌa mene rofine, ani eme danafeꞌohe
(Luka 9:49-50)
38 Ioaneꞌa Iesu niro. 'Ihore vazeḡa, vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌa sauꞌa hegoze buziroteꞌe emeḡeꞌa horoniro, ebu emeḡeꞌa ani garariro, aniꞌe emeḡe teite mene rauꞌe ꞌahine.' 39 Rehano Iesuꞌa ziro. 'Ani ago gararoꞌi! Mazaḡa eḡe nio gigiꞌa inaraḡa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa* haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa, eꞌe haḡaiḡa enogano, eḡe ni mene sausaune ḡoeriꞌuma. 40 Mazaḡa eme mene rofeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, emeḡe danafeꞌeteꞌe vazeḡa. 41 E hubehune ziꞌohe. Ḡaeꞌa Keriso niḡa mae ḡihineꞌeteꞌe uꞌano, iniuꞌa gagone vuḡa ḡanine, aniꞌe hubehune eꞌe naeḡa meꞌuma.'
Haḡai sauꞌano tutune veꞌoneꞌeteꞌe
(Mataio 18:6-9, Luka 17:1-2)
42 'Tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa eḡe mazao fieꞌeteꞌe zamaḡano, iniuꞌa haḡai sauꞌano tutune veꞌonihi reine, aniꞌe hadi boro bagaḡa ꞌunuḡano autadu, davarao mae feunine, manoḡa. 43 Ebu evoꞌoꞌa mae veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi! Evoꞌo naeḡa oꞌoꞌa reꞌudemo, ꞌouge ḡabone hidogaꞌe manoḡa. Hena evoꞌo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa* diuḡogaꞌe sauꞌa. 45 Ebu odaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi! Odaḡo naeḡa oꞌoꞌa reꞌudemo, ꞌouge ḡabone hidogaꞌe manoḡa. Hena odaḡo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa diuḡogaꞌe sauꞌa. 47 Ebu ubumaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, ḡude modoꞌi! Ubumaḡo tiba reꞌudemo, ꞌouge Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa diuḡogaꞌe manoḡa. Hena ubumaḡo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa diuḡogaꞌe sauꞌa. 48 Eꞌe habaꞌano radiu tuḡutuḡu idiḡa ḡehaḡaniꞌa, vaze ahiꞌa au radiuꞌeꞌuma, zuni ireḡaniꞌe mene vidaꞌuma.
49 Vaze niduꞌaꞌe ire hina deheziꞌuma. 50 Damaꞌe manoḡa, rehamo damaꞌa aberaune, nouge nouge bare ininiꞌuma? Zamaꞌa manorifine, dama zamao toꞌi, zuni nabudizeta tone radiu tiburanoꞌi!'