POHTIDIYEN YAKOP
27
(27—36)
Aisak Ipatihi Yakop
Aisak kah lopun pe madan pwi. Iy iduwe nolou ile ndrongon nedun ndrihou Iso pe Iso isendre-et iy. Aisak ihpa, “Nedu?”
Pe Iso ihpa, “Ihpa kehe, tomo.”
Aisak ihpa, “Yu kah lopu pe kihne kumwet. Okuni panada tadam, ala ndrakei pe olyohou yu homou ka-an. Edehing song menuhun ngongowin pe kanyan huyen ndre yu urreh, eri pe okuni kise. Yu kuyo-on kinum oh pe kusurok ou. Yu mapwi ndre kumwin eri kupatihteh ou.”
Idu iy ndre Aisak inesohou ile tan nedun ke Iso eri pe Rebekah ti ihrungii. Ndruwen ke Iso imur ipe kilyohou, eri pe Rebekah inen ile tan nedun ke Yakop, “Yu mahkele kopwi uhrungi tamam inehtekel Iso ihpah, ‘Olyohou yu homou ka-an pe edehngi ono. Yu kuyo-on kinum eri ka we kusurok ou kile ta Lapan, kile pe ipe ye yu kah kumwet, eri huyen.’ Nedu, ohrung yu pe ahnan kihpa ndre yu kawe kupwe kile tadam. Ala pe olpo rumuu meme ndre harnak tapa eriy, kile we yu kudahngii pe kuhnan song ndre tamam irreh lakopwi tih. 10 Okunii kile hun iy pe iy kiyo-on kinum, pe kipatihteh ou, kile pe omur iy ipe kimet ti huyen.”
11 Odoke Yakop ipe ile tan tinen ihpa, “Ou tunom Iso eri lemlemun hutun pe yu ti pwi. 12 Kihne we tomo ti kisusurok yu pe we kitureh taheweh kurtih. Ile pe kihne yu ndre yu kuhnan pe iy kipiyen surur kile puli-i.”
13 Rebekah ihpa, “Nedu, handrai surur iy kipiyen kile puli-im eri kise puli-i. Ile pe ahnan kihpa ndre yu upwe tih. Ala pe olkuni meme ti kise.” 14 Ile pe Yakop ilkuni sane ti ise, pe tinen idahngi song ile ihpa ndre taman irreh tih. 15 Inum ti pe tinen inswi kolos sih huyen tan Iso ile mundren Yakop. Kolos kurti tine’ horu ipu tan Iso, pe intakeptii imin. 16 Inum oh ti pe iy iduwe keltun meme ile petlumwen pe padawon pe ngondrun. 17 Rebekah iduwe song mbrule ile hun iy, ndrodan bret iy itlumwii kah idu.
18 Inum ti pe Yakop ile hun taman pe ipe ihpa, “Tomo.”
Aisak isomwii, “Ihpa kehe? Ou si nedu kirti?”
19 Yakop ihpa, “Yu Iso, nedum tolun tih. Yu uhnan ihpa ndre ou apa tih. Emin eleng pe oyo-on song yu upu anam kurti, kinum oh pe ou apatihteh yu.”
20 Aisak ihpa, “Nedu, ihpa kehe pe ou opondriti sane kirti sowin kopwi tih?”
Yakop ihpa, “Lapan tadam ti ihnuwii yu ile pondrih.”
21 Aisak ipe ile ta Yakop, “Iyenon ou asa lehpe kile we yu lumwe kile tadam? Ndre ndrokene, ou ti Iso?” 22 Yakop ile lehpe koson taman. Aisak isusurok iy pe ipe ihpa, “Kolum ti ihpa ndre kolon Yakop, odoke petlumwem eri ihpa ndre petlumwen Iso.” 23 Aisak iyeterihi Yakop, odosa iy petlumwen eri lemun hutun ihpa ndre tan Iso. Iy ipe ndre kipatihteh ndre Yakop, 24 eri pe ihndremte ndre petsih yi, “Ndrendrokene? Ou ti Iso?”
Iy ihpa, “Ewuh.”
25 Aisak ihpa, “Opo ono se yohou ti kise. Yu kuyo-on oh pe kah kupatenten kile puli-im.” Yakop iduwe song ti ile hun iy ndrodan ndre wain odo ing. 26 Taman iyo-on song ndre ilnum oh pe kah ipe ile tadan, “Asa lehpe pe ehngwi purmodo, nedu.” 27 Iy ile mukehe pe ihngwi purmadan, eri pe taman ihngwi menuhun kolos tadan, eri pe kah iy ipatenten iy. Iy ihpa,
“Menuhun nedu kurti ihpa ndre menuhun hombrul lok orowon iy ndre Lapan ihnan ndrake-en ile huyen.
28 O ya! Lapan kiduwe payiu odo parar kirur
kise poi pe kihnan song kirnge odo elmwem!
Lapan kihlingi ou kile song pe wain sulo-on!
29 O ya! Lok sulo-on hala hono-on po maryam
pe ndramat hopo ruruim ou.
Ya! Su ndre oduu ndrai hopwil ti ou kah madam kise pule-e' su
pe su ndre hehir odo tan tinem ti
we hopo ruru kile tadam.
O ya! Iy si ndre kitneh anam ti kihrut
pe iy si ndre kipu huyen kile tadam ti Lapan kipu huyen kile tadan.”
Iso Isto Omur Patihteh
30 Aisak ipatihi Yakop inum pe, ndruwen ke iy iyeu, eri pe tinton ke Iso indreh ndrakei ise um. 31 Iy idahngi song se yi pe ikunii ile ndrongon taman. Iy ihpa, “Tomo! Emin eleng pe oyo-on se yohou yu ukuni kurti, kile we ou apatihteh yu.”
32 Aisak ihndremte, “Ou ti si?”
Iso isomwii, “Yu Iso, nedum tolun tih.”
33 Aisak ihreretek ndrehomou, pe iy ihndremte, “Pe iy erti si ndre ikuni yohou pe ikunii ise ndrongo yu tih? Ndruwen ke yu uweni inum ti pe ou ehir. Yu undrapandranan huyen ndre sulo-on inna tadan, pe kah tadan ndresale.”
34 Iso ihrungii ihpa kurti pe iy ihretek ile mo-on pe idehel pe ipe ihpa, “Eri we ou apatihi yu ti yi, tomo!”
35 Aisak isomwii, “Ou tintom ise pe istawiwihi yu pe indrekuni puko-on ndre lehpe tadam tih.”
36 Iso ihpa, “Kah peruweh iy ipu kurti ile todo. Kundripa pwi ndre iy rangan Yakop.* Isini ndruhu ile kom tolun oh, pe kurti iy ke indrepahno-o patihteh tan tomo ile todo yi. Tomo hangka-an yi imin ndre pwi? Eri pe apatihi kile todo.”
37 Aisak isomwii, “Yu undretawe iy we madan kise puli-im, pe undretawe murwon ndre sulo-on hanna lewen marai tadan. Yu undretawe song pe wain inna tadan yi. Ile pe handrai hangka-an indrimin odo yu we kuduwei kile tadam ti pwi!”
38 Iso ihkiki-ei taman lakopwi yi ihpah, “Puko-on ou otou ti handrai kopwi? Apatihteh yu yi, tomo!” Eri pe iy iru-iy.
39 Ndre ilnum oh pe Aisak ke ipe ile tadan,
“Tadam hepe payiu odo parar pwi.
Sehir poyim huyen pwi.
40 Ou we ompo ke pahun,
odoke ou we ala lewen marai tan tintom.
Pe ipe ye ou opo loroh pe orrou,
eri we ehrik owou odo pahndran.”
41 Aisak iduwe puko-on inna ta Yakop, ile pe Iso ipu loroh ile mandra-an pe ihmboren tinton. Iso idawene ihpa, “Mundrun mat tan tomo ti kah mukehe. Odu adani matyan kinum ti pe yu we kurehe Yakop kimet.”
42 Odoke Rebekah ihtunon tawene tungye tan Iso, ile pe iy ipe ile ta Yakop ihpa, “Ohrung oh, tintom Iso eri ke intawene ipe we kiruhe ou amat. 43 Nedu, sa yu kupwe ti ahnan kihpa ndre eriy. Owou sowin kopwi ala ndrongon yahim ke Laban ala ndre Harran, 44 pe elmin hun iy oh, kenon ndre loroh tan tintom kindraweh 45 pe kolon kinsumwen handrai sa ndre ou opo ile pule-en tih. Ndre omur eri yu we kuduwe nolou kile pe ou asa yi. Kihne ou emin pe iy kiruhe ou amat, eri sa we hapwi iy kimet yi, pe yu we homou nedu pwi.”
Yakop Iyeu ile Mesopotemia
46 Rebekah ipe ile tan Aisak, “Yu undrehpise ta horu pedih mbrulun Iso odo lok katih. Uh Yakop kesou sa homou kompihin Hit yi, eri mada, kile huyen ti yu ku-eu kumwet.”
* 27:36 Yakop ile nolou Hibru ti ihpa ndre posapsap ile nolou Kurti.