30
Odoke Resel eri indripo homou nedun Yakop pwi, ile pe iy ipu pelwen tinton pe ipe ile ta Yakop, “Opo nedu! Pwi ti yu we kumwet.”
Yakop londrinen inei ile ta Resel pe ipe ihpa, “Ou apa yu ti Lapan? Iy eti reh Tadan. Iy ndre Iy ihndrepti ou.”
Resel ihpa, “Emtir ndrodan pedehnen marai todo Bilhah, kile we iy kipu se nedu. Ile ke sal kurti we yu kule tinen su kom kutih.” Ile pe Resel iduwe Bilhah ile mbrulun Yakop, pe Yakop imtir iy. Bilhah ile ndriyen pe iduwe nedun Yakop homou kamal. Resel ihpa, “Lapan ihrungi surok todo pe iduwe nedu kamal homou.” Ile pe iy irson rangan ile Dan. Bilhah ile ndriyen pe iduwe kom kamal homou yi. Resel ihpa, “Yu upkwe puko-on ile pule-en tinto uu pe kah tawene todo ti indrihir sengin.” Ile pe irson rangan ile Naptali.
Leah indre-et ihpa ndre iy ke isempo kom pwi, eri pe iy iduwe Silpah, pedehnen marai tadan ile, pe Yakop imtir iy. 10 Eri pe Silpah iduwe kom homou kamal. 11 Leah ihpa, “Marngan! Yu uduwe pedehnen marai todo ile mbrulun Yakop pe yu kawe nedu sulo-on.” Eri pe iy irson kom kuti rangan ile Gat. 12 Inum ti pe Silpah iduwe kom homou yi kamal, pe 13 Leah ihpa, “Yu uhposon kurti ile mandra-an lakopwi. Sa pedih kawe hampa hapa yu ti pedih odo pwo-es.” Eri pe iy iduwe rangan ile Aser.
14 Idu lo rangen et wit eri pe Ruben ile langahan tama’ su pe itureh mendrek* pe ikuni ise hun tinen ke Leah. Resel ipe ile ta Leah ihpa, “Tinto, yu wasu-u se mendrek ndre nedum ikuni ise um tih.”
15 Leah ihpa, “Ou okuni mbrulu ti indranon mapwi? Entakeh ye mendrek tan nedu ti ile sa yi?”
Resel ihpa, “Uh ou ahngahang yu, eri we Yakop kimtir ou mahkele lukumwen.”
16 Ihndre pehon eri pe Yakop indreh langahan wit ise um. Leah ilsondrih iy ile sal. Iy ihrah tadan pe ipe ihpa, “Ou we emtir ndroda yu mahkele lukumwen, odo yu unsihnen ou ile mendrek tan nedu tih.” Ile pe Yakop imtir iy idu lukumwen ertih.
17 Lapan ihrungi surok ta Leah pe iy ile ndriyen, pe iduwe kom kamal homou yi. Iy kuti ke ile ti pe nedun Yakop ta Leah ti ke ile limuu. 18 Leah ihpa, “Yu uduwe pedehnen marai todo ile tam mbrulu ti Lapan ke indretawe kendrin kutih.” Ile pe iduwe rangan ile Isakar. 19 Leah iduwe kom homou yi. Iy kurti ke ile ti pe nedun Yakop ta Leah ti ihir onmou. 20 Iy ihpa, “Lapan ke indratawe todo kendrin huyen. Mahkele eri mbrulu kawe kirih todo lakopwi odosa yu undretuse nedun kamal onmou.” Ile pe iy irson rangan ile Sebulun. 21 Ndre omur pe iy iduwe ye kom pedih homou, pe irson rangan ile Dainah.
22 Inum pe Lapan idehorngon Resel. Iy ihrungi ndrileng tadan pe iduwe iy ke ipu kom. 23 Yakop imtir iy pe iy ile ndriyen, pe iduwe kom homou kamal. Iy ihpa, “Lapan indrahnan mah-ah todo ti indra-au.” 24 Ile pe iy irson rangan nedun ti ile Yosep, pe iy ihpa, “Ea Lapan kipu homou nedu kamal yi ndreh!”
Yakop Tadan Meme pe Sipsip Hohor
25 Ndruwen Resel iduwe Yosep ti pe Yakop ipe ile ta Laban, “Ka eduwe yu ku-eu, kile we yu kule ndre lone yi. 26 Eduwe mbrulu pe nedu ti hasa pe odu ada-au. Yu unsihnen su ile marai todo ile tadam. Ou tunom ihpa ndre marai tadam yu uhnan ti mandra-an lakopwi.”
27 Laban ipe ile tadan, “Pwi ou owou kolwii. Ohrung oh, yu uhreh pe upondriti ihpa ndre Lapan ipu huyen ile todo odosa ou emin ndroda yu tih. 28 Apahran mbrunem pe yu kuduwei kile tadam.”
29 Yakop ihpa, “Ou ondrohtunom, yu upu marai tadam ile huyen pe ou ondrondroni ihpa ndre sane ka-an tadam hehir hala huyen. 30 Sane tadam pihe ti sulo-on pwi. Mehkele ti hondrohor. Lapan impo huyen ile tadam ti odosa yu umpo marai huyen. Mahkele eri kah mundrun iy ndre yu kawe kupu todo sane ndrendrakan tih.”
31 Laban ihndremte iy ihpa, “Ou wasu-um sa lakopwi?”
Yakop ihpa, “Yu mbori kendrin. Yu we kupu marai kile lakopwi, ipe ye ou ahwasu-um tawene todo kutih. 32 Toru tuno' toru ihpa ndre sipsip sulo-on ti pere' su, pe meme sulo-on eri pode' su ndre homou. Ile pe su erti tadam. Odoke, eduwe yu kulla lenga’ su mahkele, pe kuhlite sipsip pe meme ndre mundre' su mbrulol pe pelou. Tapa iy erti yu urih upwe we kile mbrune tih. 33 Kile pe kidu omur ou asa pe esendroni sipsip pere' su pe meme pode' su hoso lon todo, eri ou tunom ihpa ndre yu eri undrepahna.”
34 Laban ihpa, “Huyen, we tarahnan kile kihpa ndre ou apa tih.” 35 Odoke idu rang erti pe Laban ikuni su sipsip ndre Yakop waso-on ti pe iduwe nedun su kamal mada’ su ise ta su. 36 Inum ti pe Laban iyeu ile lok sehir alau odo Harran. Iy illa rang ihndre tul pe ilihir lok kutih. Yakop eri immin, pe madan ise ta su ka-an huren ta Laban.
37 Yakop ikuni ndrandran almon, popla, pe plen mantan pe ilti keltu' su hepe iyin sehir, hepe iyin sehir ile pe iduwe kalmene-en peren he-en eriy. 38 Iy iduwe ndrang kei kurti he-en purmada' su ka-an odo ndruhun ing wo ta su tih. Iy iduwe ndrang kei he-en kudu, odo su ka-an kurti heseni-ing wo eri pe hasanak ta su hosonto eriy. 39 Kurti kile we su hannak ta su eri we heneltuwe ndrang kei kuti. Ile pe uh su hopo nedu' su, eri we mundren nedu’ su ti we hehir kihpa ndre iy ide kalmene-en ndrandran kei tih.
40 Yakop itsarpadan nedun sipsip pe meme he-en ndre mahun pe iduwe su mada' su ile wuron su ka-an ta Laban iy ndre mundre' su ile rer he-en eriy ea tih. Ile pe into su hannak ta su, eri pe nedu' su ti hehhir halla kala ndre Yakop waso-on tih. Tapake sal kurti pe iy ile taman meme pe sipsip sulo-on. Pe iduwe su he-en ndre mahun odo lo' su iy ndre ta Laban.
41 Into ndrowe' su ka-an ndrukwil eri pe Yakop intawe ndrandran kei kudu eri into mada' su iy ndre mandra' su pe handritamumu-uh tih. Su hannak ta su ti pe henendroni ndrang kei kurtih. 42 Odoke into iy ndre su ka-an ndre hendriring pe puko-o’ su pwi ti hannak ta su eri pe iy isempo punou kurti pwi. Ile pe Laban tadan ndre sulo-on eri hendriring pe puko-o’ su pwi pe ta Yakop eri hala mandra-a’ su pe puko-o’ su. 43 Ile ke sal kurti pe Yakop ile taman sane sulo-on. Iy tadan sipsip, tadan meme, tadan kamel pe donki, pe tadan lewen marai.
* 30:14 mendrek Ka-an handrai inerenge immin ke pwoi pe sa pedih hana-an pe inahnan sa hompo nedu'sa. Sa ndramat hana-an ti pe ka-an ti inahnan sa hempireh. 30:37 Almon, popla, pe plen: kei odo lok Mesopotemia kuti keltu’ su poden.