6
Na Nanasana Na Veveina Na Rane Minere
(Matiu 12.1-8; Maka 2.23-28)
1 Ego pa kai rane Minere tonai sa rerege jola lao vei pa leo inuma vuiti si Jisu beto ira na ona sepele, sa qai kole raravusu teku kiko vuiti sira na ona sepele, ko qai ngaja gaganigadia.
2 Poni kaki ira na Parese qai nanasaria, <<Ai sa vei sa qu roitinia tu na roiti sake tavamalumu pa rane Minere?>> qarigu.
3 Poni sa oeria i Jisu sira, <<Beko qu tei tiroamiu tu agou sa na roiti qi roitinia i Devita pa moa, ba qu oqoro tu vakaberia sa? Totonai qi burana si Devita beto ko ira na ona tinoni qai tutia,
4 sa qi tome lao sisa pa leona na ruma tana Tamasa, ko qi tekua isa sa na bereti madina ko qi gania beto qi vaniria tugu vei sira na ona tinoni. Ba kepore kai tinoni qi tavamalumunia ko mina boka tekua sa na bereti isa, goto ira na iama gu,>> sau.
5 Beto sa parangaria i Jisu sira, <<Na Tuna na Tinoni sa na bangarana na rane Minere,>> sau.
I Jisu sa Salania kai Tinoni sa Raiqo na Limana
(Matiu 12.9-14; Maka 3.1-6)
6 Ego pa kai rane Minere mule tonai sa tome pa kai ruma vavaikamuna si Jisu sa sa korapa suvereona ketakoi sa kai tinoni sa raiqo na lima kale matuana.
7 Ko ira qai vaivagigalainia na Vavanau beto ira na Parese sa qai nyaqoa kaki soana ko mai jutunia sa sela si Jisu qarigu, ko qai kole dodoro kopu totonia sa vei mina salana tinoni tu beka pa rane Minere sisa qarigu.
8 Ba sa tei gigilaria tu i Jisu sira na dia roroqu, ko pira saunia sa na tinoni sa raiqo kai kale limana, <<Mu turu, ko mu rerege lame pa korapa,>> saunia. Poni sa gasa turu sa na tinoni isa ko sa lao turu ketakoi.
9 Beto pira sauniria i Jisu sira na tinoni, <<Ego ma nanasagou ara agou. Ai sa sa vamalumia na Vavanau ko mina boka taroiti pa rane Minere? Na roitinia na jongana, ba na roitinia na ikerena? Na aloa na toa, ba na piara pale?>> sauniria.
10 Beto sa kole doro vailivutainiria isa sira doru beto sa sa pira saunia isa sa na tinoni, <<Mu radonia na limamu!>> saunia. Poni sa sa radonia tugu, ko sa jonga ligu sa na limana isa.
11 Totonai sa qai tagigiri vivitigi sira, ko qai kole vavaivavakatonia mekadi ira sa na sa mai boka roiti laonia tai Jisu qarigu.
I Jisu sa Vileria ira ka Manogarua Tinoni Tagarunudi
(Matiu 10.1-4; Maka 3.13-19)
12 Ego ko pa kai totoso sa sa sagere sae pa kai kubo si Jisu ko sa vavara. Ko sa suvere na bongi doruna pa batu kubo sisa ko sa kole vavara lao tana Tamasa.
13 Ko totonai sa vuvugei rane neqa sa sa kuku tekuria sira doru ona sepele ko sa vile tekuria isa sira ka manogarua ko ira sa sa kukuniria na tinoni tagarunudi.
14 Ko aipira sira sa vileria isa: i Saimone isa sa vakukunia i Pita beto i Aduru na tasina, ira Jekopi i Jone, i Pilipi i Batolomiu,
15 ira Matiu, i Tomasi, i Jekopi na tuna i Alepiasi, beto i Saimone isa perangana na somanana mai tadira qai nyorogua adu palea na qavuna pa Romu,
16 i Jiudasi na tuna i Jekopi, beto i Jiudasi Isikarioti isa na tinoni sa gabala kanai i Jisu.
I Jisu sa Vaivagigalai beto sa Vaisalana
(Matiu 4.23-25)
17 Ego totonai sa mule gore pa kubo tavitiria ira na ona tinoni tagarunudi si Jisu poni sa turu tavitiria isa pa kai ia ararena sira soku ona sepele. Ko na minete tinoni lavata sa tei korapa tu ketakoi, ira na lame veidi pa doru ia pa Jiudia, pa Jerusalema, beto ko vei tugu pa gugusu babatana pa Turosi beto pa Sidoni.
18 Ira na tinoni sa qai lame ko mai nongoria isa beto mai tasalanadia pa okoto dia vagauru qarigu. Ko ira sa koleria na gagala ikeredi ba qai tasalana tugu.
19 Ko ira doru sa qai kole popodeke vivitigi ko mai ulia sisa ko mai tasalanadia qarigu, ura na neqi sa votu tana ko soku tinoni qai tei tasalana tu.
Na Qeqera beto na Takulanga
(Matiu 5.1-12)
20 Ego sa doro laoria na ona sepele si Jisu ko sa paranga,
<<Qu tamana sagou qu golaba,
ura tamugou sa na binangara tana Tamasa.
21 Qu tamana sagou qu burana kopira,
ura agou sa kode muna tavapote vatale.
Qu tamana sagou qu lukana takulanga kopira,
ura kode muna avu qeqera sagou.
22 Qu tamana sagou tonai maike tavaraguanigou ira na tinoni
beto tonai mai ijugou,
mai poja vivikeregou,
beto mai jutunigou na tinoni ikikeremiu
pa ginuana qu tutia na Tuna na Tinoni.
23 Mu qera ko mu soqolo qeqera tu sa pa totoso isa, ura vainongoro! Na lavatana jola sa na miu pinia pa noka. Na roiti ngangangulu vei tugu inara sa qai roitinia ira na boko tamadi lao tadira na tinoni kokorotai pa moa.
24 Goto agou na tinoni isisongo sa mu takulangagamiu tu,
ura qu tei tekua tu agou sa na toa jongana.
25 Mu takulangagamiu tu sagou qu pote vatatalegamiu kopira,
ura koleona sa na totoso muna burana sagou.
Mu takulangagamiu tu sagou qu avavu kikidolo kopira,
ura koleona sa na totoso tonai muna lukana takulanga sagou.
26 Mu takulangagamiu tu sagou tonai mai paparanga vatarasaegou ira doru tinoni,
ura ira na tamadi ba qai roiti veiniria tugu sira na tinoni kokorotai sesekedi pa moa,>> sau si Jisu.
Mu Roroquria ira qai Kanagou
(Matiu 5.38-48; 7.12a)
27 <<Ba ma pojanigou sagou qu nongorosiu ara: mu roroquria sira qai kanagou, mu roiti vajongana lao tadira qaike tavaraguanigou,
28 mu tepa vaniria na mana sira qai lelevenigou, beto mu vavara tokaniria sira qai ngangangulugou.
29 Bi tapalia kai kale paparamu sa kai tinoni, sa mu tale lao vania mule kai kalemu. Bi tekua na mua koti sa kai tinoni, sa muke suqutia ko mi tekua mutugu sa na mua soti.
30 Na tinoni sa tepanigo na sakasava sa mu iai, na tinoni sa teku variunigo kai mua sakasava sa muke tepa mulenia.
31 Ko isa tugu vei qu nyoroguania ko ira na tinoni mai roiti lamenia tamugou sa isa tugu sa mu roiti laonia tadira na goto tinoni.
32 Vei muna roroqu kakaleria gu agou sira qai roroqugou, sa kita mu kole roroqua kode muna tekunia na mana sa na roiti vei isa! Ura ira na tinoni seladi gu ba qai roroquriadia tugu sira qai roquria.
33 Vei muna roiti kakale vajongana lao tadira gu qai roiti vajongana lame vanigou, sa kita mu kole roroqua muna tekunia na mana agou sa vei isa! Ura ira na tinoni seladi gu ba qai roiti vajongana lao tugu sa tadira na tinoni qai roiti vajongana lao vaniria.
34 Ko vei tadira gu qu gigilai kode muna boka teku muleniria na miu sakasava sa qu vamalumuria ko mai sasareniria na miu sakasava, sa kita mu kole roroqu muna tekunia na mana agou sa sa vei inara! Ura ira na tinoni seladi gu ba qai bokadia vasasareria ira na tinoni seladi vei ko mai teku muleniria sira na padana tugu isa vei qai valaoa qarigu.
35 Ba agou sa muke roiti vei inara! Mu roroquria tu sira qai kanagou, beto mu roiti vajongana lao tadira. Mu vaniria gu sisa na manugu mai tekua gu mai qarigunigou beto muke kole roqu totonia sa na miu sakasava isa. Muna vei sa kode mina lavatana jola sa na miu pinia pa noka beto ko tonai sa qu roiti vei na boko koburu tana Tamasa ululu jolana sagou. Ura na Tamasa sa roroqu betoria gu sira qaike boka paranga jongana lao tana beto ira na tinoni ikikeredi.
36 Na Tamasa sa roroquria beto sa roiti vajongana lao tadira doru tinoni, ko agou ba mu roroquria beto mu roiti vajongana lao tugu tadira doru tinoni,>> sau si Jisu.
Muke Pitua na Goto Tinoni
(Matiu 7.1-5)
37 <<Muke pituria na sela tadira na goto tinoni, ko mike pitugou na Tamasa. Muke jutu tariniria na vaituti tana Tamasa sira na goto tinoni, ko agou ba muke tajutu tarinigou tugu sa na vaituti tana Tamasa. Mu taleosoniria na goto tinoni, ko na Tamasa ba mi taleosonigou tugu.
38 Mu ia vataleria na tinoni, ko mi ia vatalegou na Tamasa. Isa mina ianigou isa sa na ia nabuna, mina vei na boko kiko bou sa tasaqiti ko sa tanyonyoqoro vatale ko sa pugele nyonyoa beto qu tinu boborua na miu. Ura isa tugu na pada qu ia vatale veiniria ira na goto tinoni, poni sa isa tugu mina ia vatale veinigou sa na Tamasa,>> sau si Jisu.
39 Beto isa sa sa pojaniria mule i Jisu sa na vavakato vavapada api, pira sau, <<Na tinoni sa leqa sa minake boka tonia sa kai goto tinoni leleqana. Vei mina tonia sa kode mai mekarai vukele jolopo pa kai pou sira karu.
40 Na sepele sa sake poreveveina jolania na ona tinoni vaivagigalai. Goto totonai mina vakoititi vataleria mai tu na sepele sira na vaivagigalai tana ona tinoni vaivagigalai sa beto sa mina kamua sa na boboka tana ona tinoni vaivagigalai.
41 Ai sa vei ko qu juno dogoria tu ao sa na opopu pa matana na tasimu, ba na lomoto kokobu pa matamu mekamu sa quke pavu galania?
42 Ai sa vei ko qu boka paranga veinia tu pira na tasimu, <Tasiqu, mei! Ma kasi pale na opopu pa matamu,> qugu tu? Ba na lomoto kokobu pa matamu quke batia! Na tinoni vavabatamu na sesekemu sao! Momoe mu kasi pale mai sa na lomoto kokobu pa matamu, beto sa muna babata vatale ko muna boka kasi pale sa na opopu pa matana na tasimu,>> sau si Jisu.
Na Gou beto na Vuana
(Matiu 7.16-20; 12.34b-35)
43 <<Na gou jongana sa sake vuania na vua ikerena, beto na gou ikerena sa sake vuania na vua jongana.
44 Doru gou sa qai tagigila na jongadi babi na ikeredi tonai tana doria na vuadi. Munake boka lokete teku vua gou piqi sao pa gou vavaiokana, beto ko munake boka teku vuvungu qurepi sao pa gasoro vavaiokana.
45 Na tinoni jongana sa sa vavoturia sira na uana jongadi qai kole pa bulona ko sa roitinia na roiti jongana, goto na tinoni ikikerena sa sa vavoturia na uana ikikeredi qai kole pa bulona ko sa roitinia na roiti ikikerena. Ura isa tugu sa pugele nyonyoa pa bulona na tinoni sa sa taparanga votunia pa mangana,>> sau si Jisu.
Karu Tinoni qai Vaturu Ruma
(Matiu 7.24-27)
46 <<Ai sa vei ko qu kukunisiu, <Bangara! Bangara!> ara sagou, beto quke tutiria isa vei qa pojanigou ara?
47 Isa sa lame taqu ko sa vainongoroniria na qua paranga beto sa vataberia, sa ma ule vanigou ara ai tinoni veveina sisa.
48 Na tinoni isa sa sa kai muqisi podeke vei na tinoni sa roitinia na ona ruma, sa kori valolu gore ko tinganai sa kamua na patu beto sa vatoqoa isa sa nona kokovana ruma, beto sa sa vaturua sa nona ruma. Ko totonai sa gore na qolapeso, sa nyoro na pie ko sa raja pa ruma isa ba sake boka jou kanoko sa na ruma isa, ura sa tapatu biti vamauru pa patu sisa.
49 Ba isa na tinoni sa nongoriaona tugu sa na qua paranga ba sake vataberia, sa sa kai muqisi podeke vei na tinoni sa roitinia na ona ruma pa peso munyalana kepore patu bitina sisa. Ko totonai sa gore na qolapeso, sa nyoro na pie ko sa raja pa ruma isa, sa sake ruavo tugu vukelena sa na ruma isa, ko sa tajegara pipiara betona!>> sau si Jisu.