14
Jesús sana a un hombre con enfermedad de hinchazón
O ẽjẽ 'na nu xabaro, e Jesús o ma cja o̱ ngumü 'naja c'o fariseo c'ü mi xo'ñi cja 'naja nintsjimi, o ma ziji o xëdyi. C'o ma cã'ã nu, me mi jandaji e Jesús me mi äräji xa'ma ro mama o jña c'o dya mi jyodü. Nu a jmi e Jesús, mi bübü 'na bëzo c'ü mi sö'dyë, mi pjänt'ä texe o̱ cuerpo. Nuc'ua e Jesús o xipji c'o fariseo 'ñe c'o mi pãrã o̱ ley Mizhocjimi:
―¿Pje mama o̱ ley Mizhocjimi? ¿Cjo na jo rá jocüji yo sö'dyë 'ma xabaro? Maco ngue nu pa nu rí söyaji.
Anguezeji dya ndünrüji. Nuc'ua e Jesús o 'ñe's'e c'ua o̱ dyë c'e bëzo c'ü mi pjänt'ä, o jocü cjanu o xipji:
―Ma dya in nzumü, embe.
Cjanu o xipji c'o fariseo:
―'Ma ri 'ñegueji 'na burru o 'na ts'inzhünü, nu 'ma ro zo'o cja 'na pozo, ro zo'o c'ü xabaro c'ü ngue 'ma rí söyaji, ¿cjo dya ri ma tsjünc'eji c'ü?
Anguezeji dya mi pãrãji ja rvá ndünrüji.
Los invitados al casamiento
E Jesús o jñanda c'o nte c'o vi mbitaji ro ziji o xëdyi, me mi juajnüji c'o xenda na jo nu ja ro mimiji. Nguec'ua va mama e Jesús o xipjiji:
―'Ma cjó c'o ra mbitats'üji rí möji cja chjüntü, dya rí ma mimiji nu ja xenda na jo. 'Na ra ẽjẽ 'naja c'ü vi mbitaji c'ü xenda ri pjëzhi na nojo que rá ngue'tsc'eji. Nuc'ua ra ẽjẽ nu c'ü o mbitats'üji ra 'ñe xi'ts'iji: “Chjench'e xe rí mimi a ma c'ua. Na ngue nu ja i̱ṉ junrügue, ra mimi ne bëzo”, ra 'ñents'eji. Nuc'ua ix 'na tsetjo rgui ma minc'eji cja squina. 10 C'ü rí tsjagueji 'ma ra mbitats'üji, rí minc'eji a squina, ngue c'ua 'ma ra säjä in jmigueji nu c'ü o mbitats'üji, xa'ma ra xi'ts'iji: “Nu'tsc'e rí jogövi na jo, je rgui 'ñe cjuã rí mimi nu ja xe na jo”, ra 'ñents'eji. Nuc'ua c'o rrũ jũ'ũ cja mexa, ra unüji ngüenda c'ü me nets'eji c'ü o mbitats'üji. 11 C'ü ra tsjapütsjë na nojo, ra tsjapüji c'ü dya pje rguí muvi. C'ü ra unü ngüenda c'ü dya ni muvi, ra tsjapüji c'ü rguí muvi a jmi Mizhocjimi.
12 O sido o ña e Jesús o xipji c'e bëzo c'ü vi mbita:
―'Ma i̱ṉ ät'ägue 'na jñõnü, i̱ṉ mbita c'o i̱ṉ negue, 'ñe c'o in cjuarma, 'ñe c'o 'ñaja in dyocjeji, 'ñe c'o bëxtjo i̱ṉ cãrãgueji c'o jün o t'opjü. Nuc'o, nguextjo c'o i̱ṉ mbitague c'o. Rí xi'tsc'ö c'ü dya cja rí tsjague a cjanu. Na ngue anguezeji xo ra mbitats'üji rí mague rí ma siji o xëdyi cja o̱ ngumüji. A cjanu, ra ngõ'tc'ütjoji c'ü vi mbitague anguezeji, pero dya ra ngõ'tc'ü Mizhocjimi. 13 C'ü rí tsjague 'ma rí dyät'ä 'na jñõnü, xo rí mbitague c'o pöbre c'o dya pje pë's'i, c'o ch'odyë 'ñe c'o me'dye 'ñe c'o ngorö. 14 'Ma rí tsjague a cjanu, me rí mäjägue 'ma. Na ngue dya ra sö ra ngõ'tc'üji ra mbitats'üji c'ua ja nzi vi mbitague anguezeji. Nguec'ua 'ma ra bübütjo na yeje c'o vi tsja na jo, xo rí tegue ra ngõ'tc'ü Mizhocjimi.
El ejemplo de la gran cena
15 'Naja c'o mi junrü cja mexa, 'ma mü o dyärä c'o vi mama e Jesús, o xipji:
―Me ra mäjä c'o ra mbita Mizhocjimi ra ma ziji o xëdyi nu ja manda angueze.
16 O ndünrü c'ua e Jesús o xipji:
―Mi bübü 'na bëzo c'ü ro tsja 'na mbaxua ro dyät'ä o jñõnü. Na puncjü o nte c'o o mbita. 17 Nuc'ua 'ma o zädä c'e hora 'ma ro ziji o xëdyi, c'e bëzo o xipji c'ü o̱ mbëpji: “Mague cja c'o ró mbita, ma xipjiji ra ẽji dya, na ngue ya jogü texe”, eñe c'e bëzo. 18 Nuc'ua texeji o mbürü o mamaji ro perdonaoji na ngue dya mi sö ro möji. Nu ja ot'ü o zät'ä c'e mbëpji, o xipjiji a cjava: “Perdonaozü, dya sö rá ma sigö o xëdyi. Cja ró tõmügö 'na juajma; ni jyodü rá ma nu'u.” 19 C'ü 'naja o mama: “Perdonaozü, dya sö rá ma sigö o xëdyi. Cja ró tõmügö tsi'ch'a yonda o nzhünü; ni jyodü rá ma nugö cjo na jo ga pëpji c'o.” 20 C'ü 'naja o mama: “Cja ró chjüntü, nguec'ua dya ra sö rá ma sigö o xëdyi.” 21 Cjanu o nzhogütjo c'ua c'e mbëpji o ma xipji c'ü nu lamu c'o vi mama c'o vi mbita. Nuc'ua c'e lamu go sjëya c'ua o xipji c'ua c'ü o̱ mbëpji: “Mague dya cja yo 'ñiji. Ja c'o rí chjëji c'o pöbre, rí sigue c'o. Rí sigue c'o ch'odyë 'ñe c'o me'dye 'ñe c'o ngorö”, eñe. O ma c'ua c'e mbëpji. 22 Nuc'ua 'ma mü o nzhogü, o mama: “Nu'tsc'e ín lamuts'ügö, ró cjagö ja c'o nzi vi xitsi ró ma sigö o nte. Pero xe jyadütjo cja nin nzungue.” 23 O ndünrü c'ua c'e lamu o xipji c'ü o̱ mbëpji: “Pedyegue cja ne jñiñi, rí mague texe c'ua ja bübü o 'ñiji ja c'o cjogü o nte, rí sido rí xiqueji ra ẽji, ngue c'ua ra ndüji cja ín nzungö. 24 Rí xi'tsc'ö, nu c'o ot'ü ró mbitagö ro ẽjẽ, nuc'o, dya ra zi yo jñõnü yo ró ät'ägö ne ri 'naja c'o”, eñe.
Lo que cuesta seguir a Cristo
25 Na puncjü o nte c'o mi pöji e Jesús. 'Na nu pa 'ma mi pöji cja 'ñiji, e Jesús o ñezhe c'ua o xipji c'o nte:
26 ―'Ma cjó c'o ne ra ndenngue co nuzgö, ni jyodü xenda ra nezegö que na ngue c'ü nu tata 'ñe c'ü nu nana. Ni jyodu xenda ra nezegö que na ngue c'ü nu su 'ñe c'o o̱ t'i. Ni jyodü xenda ra nezegö que na ngue c'o nu cjuarma 'ñe c'o nu cjũ. 'Ma jiyö, dya ra sö ra ndenngue co nuzgö. Ra tsja ja c'o nzi rgá negö; dya cja ra tsja ja c'o nzi ga netsjë. 27 'Ma cjó c'o ne ra ndenngue co nuzgö, ni jyodü ra bübü dispuesto ra sufreji o ra ndũji. 'Ma jiyö, dya ra sö ra ndenngue co nuzgö. 28 'Ma cjó c'o ne ra jyäbä 'na ngumü, ni jyodü ot'ü ra tsja ngüenda, cjo ra zäs'ä c'ü rguí cjuatü c'e ngumü. 29 'Ma jiyö, 'ma ya rguí ngü'p'ü c'e cimiento, pero 'ma dya ri säs'ä c'ü rguí cjuatü c'e ngumü, texe c'o vi jñanda c'e bëzo mi jäbä o̱ ngumü, ra ndenbeji rgá tsjapüji burla. 30 Ra mamaji: “Ne bëzo o mbürü o jyäbä 'na ngumü, pero dya zäs'ä c'ü rví cjuatü”, ra 'ñeñeji. 31 Xo rí tsjijñigueji ja ga cja ga tsja yo rey. 'Na rey c'ü ë'ë diez mil c'o o̱ tropa, dya ixta ma chũvi c'ü 'na rey c'ü va ẽjẽ va ë'ë veinte mil c'o o̱ tropa. Ot'ü ra nguijñi cjo ra sö ra ndõpü c'o va ẽjẽ. 32 'Ma ra unü ngüenda c'ü dya ra sö, ra ndäjä c'ua c'o ra ma ndünrü c'e rey 'ñe c'o o̱ tropa 'ma xe na jẽ va ẽtjoji, ra ma reglaji para dya ra chũji. 33 Je xo ga cjatsc'eji nu. Ante c'ü rí chenngueji co nuzgö, ni jyodü rí tsjijñiji na jo cjo sö rí sidoji. 'Ma dya i̱ṉ bübüji dispuesto rí sogüji texe c'o i̱ṉ pë's'iji, dya ra sö rí chenngueji co nuzgö 'ma.
Cuando la sal deja de estar salada
34 O sido o ña e Jesús o mama:
―Na jo o õ'õ. Pero 'ma ra bëzhi c'ü na õxü, ¿ja xe rgá sö xe ra õxcü? 35 Zö ra huanbaji o lama cja rrũ jyä'tp'äji cja jõmü, pero dya cja rguí muvi. Nguec'ua ra mbozüji. Nu'tsc'eji i̱ṉ äräji yo jña, rí tsjapüji na puncjü ngüenda yo.