12
Pe' ewi'ƚ efu ƚii María qa yatsi'yipji' pa' ewjisii pa' Jesús.
(Mateo 26:6-13; Marcos 14:3-9)
Ma' qa ha' Jesús, in mexe ewi'ƚ tatsai (6) neƚutsets qu' namets kakha' ƚe'wis neƚu Pascua, qa yamii iye ha' Betania. Hikha' ƚetset ha' Lázaro yiƚin ha' Jesús in hats wa'mtax.* Hik hakha'a' qa wanaqsiimiji'kii ka' ƚaq ha' Jesús. Qa ke' Marta qa yithayiki'iji' ka' ƚaq, qa hakha'ƚe Lázaro qa i'nji'teje'm hekhewe' i'nijupju'kii ha' mesa qa ƚekufets ha' Jesús.* Ma' qa ke' María qa t'eku'mi' ka' ewjisii yamets trescientos cuarenta (340) gramos ka' ƚuk'eji' ta'ƚets ne'ej najkak ƚii nardo qa qi iye in inyetax, ma' qa yatsi'yi he' ƚef'iyei ha' Jesús qa in yili'ij ma' qa nili'jijju' he' ƚ'ewkujits yisƚatij he' ƚef'iyei ha' Jesús, qa weekij ha' ƚatawe'j ke' wititsi' in ikifi ka' ƚ'ewjisi' ka' ewjisii.* Ma' qa ha' Judas Iscariote, hik hakha' iye i'ntaxji'teje'm he' doce (12) ƚ'ijatshenhei, hik hakha' t'ihinij hatse' ha' Jesús, qa yit'ij:* —¿Inhats'ek in nite' te'ninei yijat'ij kakha' ewjisii, uja'x yamtaxets pe' qek ƚaja'ye' trescientos (300) denarios* ma' qekha netestiitaxij nekhewe' ham yiwq'axine'?—* Qa nite' yit'ij aka'an qu' neƚ'ilaxets nekhewe' if'iljetsits, qe yit'ij yijat'ij aka'an qe ƚakha' ejtenhetsax qa in ƚakha' iye yaqsi'j kakha' ti'naj ƚ'astajii, qa hik kakha' ka' ta'ƚijetsju'kii kekhewe' yiwu'mƚekii ƚ'astayik'i.* Qa ha' Jesús qa yit'ij: —Iwejinƚi'ij, qe qa' najilet aje'eƚ qu' net'ejuyets pa' neƚuji' qu' hayajkati'yik'ui.* Qe enewe' if'iljetsits ham yiwq'axine' nite' hamitsi'ƚ ejup week ƚahatsiyij qu' nanali'ƚ ejup, qa yakha'ƚe qa nite' week ƚahatsiyij qu' e'tsweni'ƚ qu' ha'ni'ƚ ejup.—
Pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il neqek'uyu'uj pa' Lázaro.
Ma' qa hekhewe' olotsija judiol in nikfe'lets ha' Jesús in i'ni' ha' Betania, ma' qa namii, nite' ewi'ƚƚe in neqwenkeyu'uj ha' Jesús qe hakhap iye Lázaro in neqwenkeyu'uj iye, hikha' yiƚin ha' Jesús in hats wa'mtax hakha'an.* 10 Ma' qa hik ta'ƚijupi' he' tenek'enhe'yij he' pa'il in yijamti'ets iye pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij qu' nilan iye ha' Lázaro 11 qe ha' Lázaro hikha' ta'ƚets in olots pe' judiol yili'ijju' in tek'entaxets he' pa'il, ma' qa tek'enets nite' yeqeku' ha' Jesús.
Jesús qa yamji'teje'm pa' Jerusalén.
(Mateo 21:1-11; Marcos 11:1-11; Lucas 19:28-40)
12 Qa kakhap neƚuikakii, hekhewe' olotsija namii kekhewe' ƚe'sits neƚuts, qa i'ye'ek'ui ha' Jesús qu' nanametsji'ha ha' Jerusalén. 13 Ma' qa yifekinik'i ke' ƚesejets he' omhetekui qa nejelu'ujiju'ƚ, qa taya'yijipji'kii: —¡Qi'ija in ƚe'wis! ¡Qi in ƚe'wis ha'ne namij ka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij!(Sal 118:26) Hane'en hik ha'ne pa' qi ƚatata ene' Israel.—* 14 Ha' Jesús qa yi'wen ha' ewi'ƚ matikatax ƚa's mexe ham i'ni' ipji', ma' qa i'nipji', in ƚ'anyejeyek kekhewe' hats we'nika'ajji' pa'aj:* 15  —E'nijiweikitek witset Sión, jeƚ qeku'nek na' qi Atata'aƚ hats nami'ƚ ei i'nipji' na' matikatax ƚa's.—(Zac 9:9)* 16 In i'nk'a he' ƚ'ijatshenhei nite' nikfelik'iha ekewe' wekwek. Qa i'nk'aƚe ha' Jesús in wapiletspha'm iye na' wa's qa yijamti'ik'i ke' we'nika'ajji' pa'aj in hik hakha'ija t'ejuyets kekhewe'en, qa ƚekhewel iye t'ejuyets iye hekhewe'en in yaqsiimijkii ke' wekwek.* 17 Qa hik ƚunyejei iye hekhewe' yi'wenij ha' Jesús in taya'yetsji' ha' Lázaro ke' ƚesehekji' qa iƚa'x iye in hats wa'mtax, hekhewe'en qa nifelji'ijkii iye aka'an.* 18 Qa hik ta'ƚijupi' in olotsija he' nejelu'ujuƚ ha' Jesús, qe impi'yelij hakha'an in hik hakha' yaqsiijkii aka' ewi'ƚ ham ƚunye'ji'iju'ƚ. 19 Ma' qa hekhewe' fariseol qa yit'ijju' in tafaakate'yijju': —¿Me hats ƚi'weni'ƚ in ham weju'ƚi'ij pakha' ƚijamtitaxiƚets? Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats week itupi'le'ets ene' week nakha'an.—*
Pe' uja'x griegos wo'oikii pa' Jesús.
20 Qa uja'x hekhewe' griegos i'nji'teje'm hekhewe' olotsija namii qu' niyiinija kekhewe' ƚe'sits neƚutsji'. 21 Enewe'en qa ikii ha' Felipe, hikha' ta'ƚiyek ha' witset Betsaida ha' sehe' Galilea, ma' qa qi in iyinijets: —Jukhew, tseqwenkeyu'taxi'ƚij pa' Jesús.—* 22 Ha' Felipe qa ikii ha' Andrés qa nifeli'm, ma' qa ha' Andrés qa ha' Felipe qa nifelii ha' Jesús.* 23 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ijets: —Hats yamets ƚahats'ij ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' napiletspha'm iye na' wa's.* 24 Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ne'ej ƚo' ne'ej trigo in nite' nami'ju' sehe' qa wa'mƚeji', qa ham pe'qu' nata'ƚets hats ewi'ƚƚe, qa in namƚi'iju' yijat'ij na'aj sehe', qa wa'mji', ma' qa olots yijat'ij pe'qu' nata'ƚets ƚei.* 25 Pakha' qu' nisu'un pa'qu' ƚiƚa'xe' qa' naqamij hatse', qa pakha'ƚe qu' nuten pa'qu' ƚiƚa'xe' ha'ne sehe' epji', qa' niƚin pa'qu' ƚiƚa'xe' qe qa' nejutshenets pa' witiƚa'x nite' yili'ij.* 26 Pakha' qu' net'ithayii ye'm, qa' natsjayan, qa nakha' qu' ha'ni' qa' hik nakhajeek qu' na'ni' pakha' yeq'ithayinenek. Pakha' qu' net'ithayii ye'm qa na' Tata qa' qi qu' niwqinhetji' pakha'an.—*
Jesús qa nifel qu' natlanhetii hatse'.
27 —Hane'ej pa' yitawe'j qi in hoksi'wen in uƚ'axi'mkii. ¿Qa pa'n qu' hit'ij? ¿Me hit'ij: “Tata anamitkitek yiwets pakha' iftsax”? Qa hik ta'ƚijupi' in tsam qe qa' yijunye'je'kii aka' iftsaxji'.* 28 Tata, iwqinhetji'ha ka' ii.— Ma' qa nokes pa' ewi'ƚ wit'ax ta'ƚiipha'm na' wa's qa yit'ij: —Hats hiwqinhetji'ha aka' Yii qa' ewi'ƚij iye qu' hiwqinhetji'ha iye.—* 29 Qa hik ta'ƚijupi' hekhewe' olots i'ni' hakha'a' qa yepi'ye', yit'ijets in ewi'ƚte' pa' tejen. Qa hekhewep qa yit'ijetsek in ewi'ƚte' pa' ángel iyeti'ƚ. 30 Qa ha' Jesús qa yit'ij: —Pakha' t'aiji' nite' yakha' qu' net'ejui yiwets, ekheweli'ƚ t'ejuyi'ƚ ewets.* 31 Hane'ej hats nam ha'ne ƚahats'ij qa ha'ne week sehe' epji' qa' newetjeyumtshenij pa'qu' ƚunyejeye'. Qa hane'ej nakha' tenek'enheitaxipji' ha'ne week sehe' epji' qa' netwumhitiifik'i.* 32 Qa yakha', qu' heyiihinhetiitaxik'uipha'm ha'ne sehe', qa yakha' qa haqsiijkii qu' nonot'ax yiwets ene' weekji'.—* 33 Qa yi'tƚi'ij aka'an hats'inha qa yeqethentaxik'iha pa' ƚunye'jkii hatse' qu' nawa'm.* 34 Qa he' jukhew qa yit'ijju': —Tsikfe'litiƚets kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj pa' Cristo in tees tit hame' ene' week ƚahatsiyij. ¿Qa pa'n ƚunye'j in ƚit'ijets: “Ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa' ne'nenpha'm qa na' wa'm”? ¿Ƚek pakha' pa' Ƚa's pa' Jukhew?—* 35 Jesús qa yit'ij: —Mexe, hats ƚammi'sƚe pa' hamik'ui, qa nakha' hik ƚunye'j na'lkii, qa hats nite' na'ni'iƚ etji'teje'mkii. Ijalkisi'ƚji'kii na' na'lkii in mexe i'ni'ƚ etji'teje'm, hats'inha qu' nite' e'nitjuƚaxi'iƚijpha'm na' nookii. Na'aj yijalki'sji'kii na'aj nookii nite' nikfe'lets pa'n ikji'.* 36 In mexe i'ni'ƚ etji'teje'm na' na'lkii, ek'eni'ƚets hasu'uj eqeku'uƚ na' na'lkii, hats'inha qu' ƚelitsi'iƚ ej na' na'lkii.— In yili'ij ekewe'en in yit'ij ha' Jesús qa ik qa wanat'inik'uikii hekhewe'en.*
Inhats'ek pe' judiol in yeqeku' pa' Jesús.
37 Qa in yemjeetax in hats olotstax ke' yi'wentaxijha in yaqsiijkii ham ƚunyejeyi'iju'ƚ, qa ƚunye'j ji'ij in yeqeku' hakha'an. 38 Hats'inha qu' nasinik'i kekhewe' yit'ij pa'aj pa' profeta'ik'i Isaías, in yit'ij: —Yatsat'axyij, ¿pa'n ƚii pakha' qu' nite' neqekuyi'ik'i ekewe' jitefeltax? ¿Qa pa'n ƚii pakha' qu' hats ni'wen in t'ethinhetiitaxij pa' ƚet'unha'x pa' Yatsat'ax'inij?—(Is 53:1)* 39 Ma' qa hik ta'ƚijupi' in nite' ƚeke' qu' netk'enets, qe pa' Isaias'ik'i yit'ij iye pa'aj: 40  —Pa' Dios yit'onji' ƚotoi pekhewe'en qa yit'unhetje'm iye pe' ƚatawjets, hats'inha qu' nite' ni'wene' qa nite' nenikfeli'ik'i iye, ma' qa' nite' netetwek'elaxe' yiwets qa yakha' qa' nite' henƚine'ju'.—(Is 6:10)* 41 Ekewe'en yit'ij pa'aj pa' Isaias'ik'i, qe yi'wen pa' qi ƚesa'x ha' Cristo qa nifelkii iye pa'aj.* 42 Ƚa'mek qa ƚunye'j ji'ij iye in olots hekhewe' tek'enets, nite' yeqeku' hakha'an, qa i'ntaxji'teje'm iye hekhewe' uja'x tenek'enhei qa nite'ƚe tetfelij, qe nijiweyiju'ƚ he' fariseol qu' nukinik'uifik'i he' ƚe'lijtsitjiyits.* 43 Qe les yisu'unji' in yiwqinhetji' ene' jukhew, qa nite' qu' les nisu'un qu' pakha'ye' yijat'ij Dios qu' niwqinhetji' enewe'en.*
Pe' nite' tek'enets pa' Jesús qa' uƚ'etse'ju' hatse'.
44 Ha' Jesús yit'unhetik'i in yit'ij: —Pakha' qu' nite' nesqeku'ye', nite' yakha' qu' nite' nesqeku'ye', nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' nite' yeqeku'.* 45 Qa pakha' qu' hats netswen, ma' qa hats yi'wen na' ts'ukinju'.* 46 Yakha', fetitjii, tsametsju' ha'ne sehe' ipji', hats'inha qu' weeke' pakha' qu' nite' nesqeku'ye' qa' nite' amane' ji'teje'm na' nookii. 47 Pakha' qu' nepi'ye'taxik'i eke' yi'lijei qa nite'ƚe tek'enik'i, hane'ej nite' hitani'then, qe nite' tsamijetsju' qu' hitani'then ha'ne week sehe' ipji', tsametsju' qe qa' henƚinju'.* 48 Pakha' qu' nite' net'eku'me'yiju'ƚ qa nite' t'eku'miju'ƚ iye kekhewe' yi'lijei, ma' qa hats na'l pakha' qu' newetjeyumtshenij hatse', kekhewe' yi'lijei henfeltaxi'ƚ e'm, hik kekhewe' qu' netjeyumtshenij hatse' pa' neƚuji' qu' hats ƚ'akathe'ye'ƚeju' hatse'.* 49 Qe yakha' nite' henfel pakha' qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'unƚe, nakha'ƚe Tata hik nakha' ts'ukinju', hik nakha'ƚe yit'ij yiwets qu' hit'ij week kekhewe' henfel qa k'inq'ijatshenij iye.* 50 Qa tsikfe'lets iye pakha' qu' nit'ij na' Tata qu' nanaqsiijkii in ta'ƚets qu' nanali'ƚ e'm na' witiƚa'x nite' yili'ij. Qa hik ta'ƚijupi' kekhewe' hit'ij, qa hit'ij in ƚunyejeyek kekhewe' hats yit'ij yiwets qu' hit'ij.—*
* 12:1 Mr 11:1; Jn 11:43-44 * 12:2 Jn 11:1 * 12:3 Jn 11:2 * 12:4 Mt 26:14; Mr 3:19 * 12:5 Ewi'ƚ denario, ƚajanye'j pa'aj pa'qu' jukhewe' in ewi'ƚ neƚu qu' net'ithayii. * 12:5 Mt 18:28 * 12:6 Jn 10:1 * 12:7 Jn 19:40; Dt 15:11 * 12:9 Jn 21:14 * 12:13 Lv 23:40; Ap 7:9; Mr 11:9; Lc 1:42; Jn 1:49; 10:25; Sal 118:25-26 * 12:14 Lc 13:15 * 12:15 Jn 6:20 * 12:16 Jn 2:22; 14:26 * 12:17 Jn 5:28 * 12:19 Mr 15:6-15; Lc 19:39-44; Jn 11:47-48; 12:36-43; 19:15 * 12:21 Mt 11:21; 17:22; Mr 3:18; 6:45; 8:22; Lc 9:10; 10:13; Jn 1:44; Col 3:22 * 12:22 Jn 6:8 * 12:23 Mr 2:10 * 12:24 Lc 16:7; 1Co 15:36 * 12:25 Jn 10:28; Lc 6:27; 19:14; Mt 10:39 * 12:26 1Co 3:5; Jn 14:3; 17:24; 2Co 5:8; Fil 1:23; 1Ts 4:17; 1Ti 5:3 * 12:27 Sal 3:7 * 12:28 Jn 5:37; 10:25; 11:4; 17:1; Hch 15:14; Ap 14:1,13; 1P 2:12 * 12:30 Jn 11:42 * 12:31 Lc 4:6; Jn 3:16; 14:30; 16:11; Col 2:15; 1Jn 3:8 * 12:32 Jn 11:51 * 12:33 Jn 18:32 * 12:34 Sal 89:36; Jn 15:4; 1Jn 2:17; Mr 2:10 * 12:35 Sal 36:9; 118:27; Jn 7:28,33; 8:14; 9:4; 12:46; 1Jn 2:8,11; Fil 3:12 * 12:36 Jn 7:33; 1Ts 5:5; Lc 4:30 * 12:38 Mt 1:22; 3:3; 4:14; 12:17; Ex 15:16 * 12:40 Jn 8:59; He 3:8; Is 56:3,6; Mt 18:3; 23:15; Hch 15:3; 28:27; Ro 16:5; 1Ti 3:6; 1P 2:24 * 12:41 Is 6:1-10; Mr 10:37; Jn 17:24 * 12:42 Lc 8:41 * 12:43 Fil 3:19; Lc 9:32; 2Co 3:18; 1Ts 2:4; 2P 3:18 * 12:44 Jn 6:35 * 12:45 Jn 14:9 * 12:47 Lc 6:37; 11:28; 2Ti 1:14; 2P 3:17; Jn 3:17,18; 8:15; Ap 6:10; Hch 16:30; Ef 2:8 * 12:48 Lc 10:16; Jn 2:4; 6:39; 1P 1:5; 3:3; 2P 3:3; Jud 18 * 12:49 Mt 11:27 * 12:50 Jn 5:19,26; 12:25; 14:24; Hch 13:48; 1Jn 2:25