9
Je̱ Nteꞌyam tseꞌe du̱vinko̱o̱n je̱ israeejlit jáyuda
Toꞌk muk a̱tseꞌe nꞌit je̱ Cristo ma̱a̱t. Tyú̱vamts a̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe nka̱ts, kaꞌats a̱tseꞌe ntaaya. A̱ts ya̱ nvinmaꞌyu̱n, juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo yakkutojku̱xjup, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe xtuknu̱jaꞌvip je̱ts tyú̱vam a̱tseꞌe nka̱ts. O̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnavyinmaꞌyu̱nma̱ꞌa̱ju̱, o̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnu̱tsaachvinmáyda a̱ts je̱ nmuꞌisraeejlit jáyuda, juuꞌ veꞌe ijttup toꞌk tsuꞌuts toꞌk nu̱u̱ꞌpu̱n a̱ts ma̱a̱t. Njatsa̱jkpts a̱tseꞌe je̱ts a̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ntsaachpaatnit, a̱tseꞌe nkaꞌítu̱t je̱ Cristo ma̱a̱t, pa̱n veꞌemeꞌe ku̱du̱jaye̱pta je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp. Je̱ Israel xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ chaanda je̱ kyo̱o̱jta, veꞌem ax joꞌn a̱ts. Je̱ Nteꞌyam tseꞌe vinko̱o̱jnju̱du je̱tseꞌe yꞌijttinit je̱ꞌe̱ je̱ jyayu je̱tseꞌe du̱tukma̱a̱tjaye̱jpti je̱ mya̱jin, je̱ kyo̱jtstán tseꞌe yaktaꞌnu̱xju̱du je̱tseꞌe tyukka̱ta̱jkijidi je̱ pyavaꞌnu̱n, tyuknu̱jaꞌvidu tseꞌe vintso̱ veꞌe vyinjávajadat vyintsa̱ꞌa̱gajadat je̱tseꞌe je̱ vaandu̱k du̱pu̱u̱jm je̱ꞌe̱ ma̱a̱tta. Je̱ꞌe̱ je̱ jyu̱jpit jáyuda tseꞌe du̱tsaanidup du̱ko̱o̱jidup je̱ israeejlit jayu. Ax vintso̱ tseꞌe je̱ Cristo du̱jáyuva, je̱ israeejlit je̱ jyu̱jpit jayu tseꞌe du̱tsaaniduva du̱ko̱o̱jiduva je̱ Cristo. ¡Yakma̱ja tseꞌe yꞌijtnit je̱ Nteꞌyam xa̱ꞌma ka̱jx, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱nu̱ma̱jika̱jxp! Amén.
Ka je̱ꞌe̱p xa a̱tseꞌe ntijp je̱ts je̱ Nteꞌyameꞌe du̱kakutyoomp juuꞌ veꞌe vyaajntk je̱ israeejlit jayu ka̱jxta, ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinka̱a̱jn je̱tseꞌe yꞌijttinit je̱ jyáyuda toꞌk ka̱ꞌa̱jyji je̱ Israel je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j. Ni kaꞌa tseꞌe yꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱kta nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱ Abraham je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j. Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Nteꞌyam du̱nu̱u̱jmi je̱ Abraham: “Je̱ Isaac ka̱jx tseꞌe xjayé̱pu̱t je̱ tsaan je̱ ko̱o̱j.” Ya̱ꞌa̱ tseꞌe tyijp je̱ts kaꞌa veꞌe nu̱jom je̱ Abraham je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j yꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱kta, je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe ke̱ꞌxtup ax joꞌn je̱ Nteꞌyam je̱ vaandu̱k du̱yaktaajñ je̱ꞌe̱ ka̱jxta. Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ Abraham du̱tukvinvaꞌni: “Me̱jtsnuvap a̱tseꞌe ku veꞌe je̱ xa̱a̱j du̱paaꞌtu̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ Sara du̱jayé̱pu̱t toꞌk je̱ mix ónu̱k.”
10 Ax ka ya̱ꞌa̱jyap tseꞌe, tyukma̱a̱tjaye̱jp tseꞌe je̱ Rebeca je̱ ju̱jpit jayu Isaac je̱ xeen ónu̱kta. 11 Ax je̱ Nteꞌyam tseꞌe nu̱toꞌk du̱vinko̱o̱n kaꞌanumeꞌe kye̱ꞌe̱xta vyeꞌna je̱ts kaꞌa veꞌe ti du̱toondi juuꞌ veꞌe o̱y juuꞌ veꞌe kaꞌo̱y. Veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱tuujn ax joꞌn du̱nu̱pa̱a̱jmtki. Kaꞌa tseꞌe toꞌk du̱vinka̱a̱jn je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe juuꞌ du̱tuujn, je̱ꞌe̱ ka̱jxeꞌe ku̱xeꞌe veꞌem du̱tsa̱k. 12 Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Rebeca yaknu̱u̱jmi: “Juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxtooꞌvá̱kup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pattónap du̱patpá̱kap juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxꞌu̱xꞌo̱o̱kap.” 13 Vaampap tseꞌe je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp: “Ntsa̱jkp a̱tseꞌe je̱ Jacob je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Esaú.”
14 ¿Vintso̱seꞌe nvaꞌnumdat? ¿Kaꞌa je̱ꞌe̱ vineꞌe yꞌo̱ya juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyuump? ¡Ni vintso̱va xa veꞌe veꞌem nkavaꞌnumdat! 15 Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ Moisés: “Ntuknu̱ꞌixka̱daakyp a̱tseꞌe pa̱n pa̱n a̱tseꞌe ntsa̱jkp, ntukma̱ꞌtpts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe.” 16 Ax veꞌem tseꞌe, kaꞌa xa veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu du̱vinká̱n je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ jayu veꞌem du̱tsa̱k ukpu̱ juuꞌ veꞌe je̱ jayu tyuump, je̱ tukmo̱ꞌtu̱n ka̱jxjits je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tún. 17 Vaampap tseꞌe je̱ faraón ka̱jx je̱ Kunuuꞌkx Jatyán: “Mitsts a̱tseꞌe mpu̱u̱mp yakkutojkpa je̱ts a̱tseꞌe mits ka̱jx nyaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat a̱ts je̱ nma̱jin, veꞌem tseꞌe nu̱jom je̱ jayu du̱nu̱jávadat je̱ ma̱jin juuꞌ a̱tseꞌe njayejpp.” 18 Ax veꞌem tseꞌe, tyukma̱ꞌtpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam pa̱n pa̱neꞌe cha̱jkp, je̱ts pa̱n pa̱n tseꞌe tyukmutsa̱jkp je̱tseꞌe du̱ma̱kkpá̱mu̱t ka ó̱yap je̱ vyinmaꞌyu̱n, tyukma̱kkpu̱u̱mpts je̱ꞌe̱ veꞌe.
19 Nu̱njajtp tseꞌe ku veꞌe nu̱toꞌk vyaꞌanu̱t: “Pa̱n veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿vintso̱ts vineꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌo̱ꞌyixju̱t je̱tseꞌe je̱ jayu du̱to̱kimpá̱mu̱t?, ku̱x ni pa̱na veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱tónu̱t juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam kyatsa̱jkp.” 20 Mits, jayu, mnu̱pá̱nipts mitseꞌe je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam xko̱jtsvintsó̱vu̱t. ¿Vaꞌanup nꞌiteꞌe toꞌk je̱ naxtoꞌts, je̱ toꞌtspa̱a̱mpa du̱na̱a̱jmat: “¿Tya̱jxts a̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m tu̱xpu̱m?” 21 O̱ꞌyixjupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ toꞌtspa̱a̱mpa je̱tseꞌe du̱pá̱mu̱t je̱ naax pa̱n vintso̱ veꞌe du̱tsa̱k, o̱ꞌyixjupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe toꞌk je̱ toꞌts du̱pá̱mu̱t juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ma̱jin ma̱a̱t yaktuump je̱tseꞌe jadoꞌk du̱pá̱mu̱t juuꞌ veꞌe o̱yvintso̱va yaktuump.
22 Veꞌemts ya̱ꞌa̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Nteꞌyam du̱tún. Cha̱jkpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat je̱ mya̱kkin je̱ts vintso̱ veꞌe je̱ jayu je̱ tyo̱kin du̱tukkuvet je̱ e̱jku̱n ma̱a̱t. Ku̱x veꞌemeꞌe du̱tsa̱k, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱muteni je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n du̱vinmajtsju̱dup, je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe vyintó̱kidinit. 23 Nay veꞌempa tseꞌe du̱tún je̱tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat je̱ ma̱jin juuꞌ veꞌe o̱o̱y tyunjayejpp je̱ts juuꞌ veꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe ntukma̱a̱tjaye̱jpumdinit, u̱u̱ꞌmeꞌe xtukmo̱ꞌtumdup. 24 Ax je̱ Nteꞌyam tseꞌe xyaaxjimdu, ka u̱u̱ꞌmjyapeꞌeda, je̱ israeejlit jayu, nay veꞌempa veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap. 25 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Nteꞌyam je̱ Oseas du̱tukko̱jtsnajxy jidu̱ꞌu̱m:
Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n a̱tseꞌe nkajáyuvidup yꞌijt,
u̱xyamts a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ njáyuda.
26 Ax je̱m tseꞌe joma veꞌe je̱ jayu yaknu̱u̱jmidi:
“Kaꞌa xa a̱ts miitseꞌe njáyuvada”,
nay jé̱mjyam tseꞌe je̱ joojntyk Nteꞌyam ña̱ꞌmu̱xjadat:
“A̱tsts miitseꞌe je̱ nꞌónu̱kta.”
Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ Oseas du̱tukko̱jtsnajxy.
27 Ax juuꞌ tseꞌe je̱ israeejlit jayu ka̱jxta, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ je̱ Isaías: “O̱yameꞌe je̱ israeejlit jayu o̱o̱y tyunnu̱máyada, veꞌem ax joꞌn je̱ poꞌo juuꞌ veꞌe je̱ja maaxy na̱paꞌayi, nu̱ꞌeejyjits je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tso̱ꞌo̱ktap. 28 Kaꞌa tseꞌe tyánat je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱to̱kimpayo̱ꞌynit je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn cha̱a̱nada.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ. 29 Ax ya̱ Isaías tseꞌe tooꞌva̱jkp tu̱vyaꞌañ vyeꞌna: “Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp, je̱ꞌe̱ tseꞌe xtukmo̱ꞌtumdu, u̱u̱ꞌmda, nu̱ꞌeejyji je̱ Israel je̱ chaanda je̱ kyo̱o̱jta. Pa̱n kaꞌa tseꞌe veꞌem ku̱du̱tuujn, ku̱xjajtumdi tseꞌe ax joꞌn jyajtjidi je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidu je̱m sodómait je̱ts gomoorrait kyajpu̱n ka̱jxmda.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ.
Je̱ israeejlit jáyuda je̱ts je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook
30 Pa̱n veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿vintso̱seꞌe nvaꞌnumdat? Jidu̱ꞌu̱m xa je̱ꞌe̱ veꞌe. Je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, juuꞌ veꞌe du̱kaꞌíxtidu vintso̱ veꞌe o̱y jo̱o̱t yꞌíttat je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t, je̱ Nteꞌyam tseꞌe kato̱kimpa̱a̱jmju̱du je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe jyaanchjaꞌvijidi. 31 Ax je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe je̱ israeejlit jáyuda, juuꞌ veꞌe du̱kutyonuvaandup je̱ pavaꞌnu̱n je̱tseꞌe veꞌem yꞌijttinit o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Nteꞌyam to̱kimpa̱a̱jmju̱du. 32 ¿Ax tya̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam tyo̱kimpa̱a̱jmjidi? Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱xeꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe yꞌijttinit o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe tyoondu, kaꞌa tseꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe yꞌíttat o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱ jaanchjaꞌvin ka̱jx. Kaꞌa tseꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe je̱ Jesucristo du̱jaanchjávadat, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe yꞌitta ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe kítudup ku veꞌe je̱ja tsaku̱jx kyute̱ꞌpxada. 33 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesucristo ax joꞌn je̱ tsaaj juuꞌ veꞌe je̱ jayu tyukkute̱ꞌpxip, veꞌem ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ:
Mpá̱mupts a̱tseꞌe je̱m jerusaleenit kyajpu̱n ka̱jxm toꞌk pa̱neꞌe ítup ax joꞌn je̱ tsaaj juuꞌ veꞌe yakkute̱ꞌpxip je̱tseꞌe je̱ jayu du̱yakkitu,
pa̱n pa̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱jaanchjaꞌvip,
kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe chaachvinmáyu̱t ku̱xeꞌe veꞌem du̱tún.
Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ.