5
Djalɨ na kʉkʉlʉ
(Tsia bhʉ́ Mlk. 3:13; di ne bhʉ́ Luk. 6:12-13, 20-23.)
Lɨ Yesu au bhiti okpála lɨe-e, anɨ aꞌʉ apɨ́ ’ta. Anɨ adʉ kuto, omʉkpata gba anɨ-e atsia adyudyo lɨo de anɨ. Abhomʉ-o, anɨ aholo nasuno pɨ uo me:
«A ko djalɨ pɨ okpála ɨnde ngau lɨo padhá kala Ebhe,
anga ngauo-o, Naʉ na abhʉ́lá-a pɨ uo.
A ko djalɨ pɨ obhende ngaku ’gbá,
anga ngauo-o, Ebhe akúo ngʉla sala uo ngae.
A ko djalɨ pɨ obhende na bhʉkʉ bua,
anga ngauo-o, u agbógbo bhʉsʉ o lɨ doto ɨnde lɨ Ebhe apana e pɨ uo-o.
A ko djalɨ pɨ obhende akʉnda bha ndjʉ namene ngbili ’ngʉ́ ,
anga ngauo-o, Ebhe améne me u dʉ bedhe ngʉ́ namemene.
A ko djalɨ pɨ obhende ngadje ndjinga okpála koko,
anga ngauo-o, Ebhe adjé ndjinga uo.
A ko djalɨ pɨ obhende bubu lɨ bua o,
anga ngauo-o, u aú Ebhe.
A ko djalɨ pɨ obhende ngato guo ’ngʉ́ sʉnda okpála,
anga ngauo-o, u aꞌɨ́ uo me ongɨsɨ gba Ebhe.
10 A ko djalɨ pɨ obhende u ngato mbolo lɨ o ka anga u ngamene ngbili ’ngʉ́,
anga ngauo-o, Naʉ na abhʉ́lá-a pɨ uo.
11 A ko djalɨ pɨ yi ɨ dʉ me okpála nde ngasobho yi, u nde ngato mbolo lɨ yi, u nde di ngapa ndʉ sisiti ’ngʉ́ lɨ yi hana ne eu ka yi abhuka ma lɨe-o. 12 Yi mbɨla me, u ato bhadi nanɨ mbolo lɨ opolofeta na kalanʉ-o moko. Kaka-a, yi dʉ bhʉ́ djalɨ, amba yi dʉ di bhʉ́ ndjɨlɨ, anga makalá gba yi ɨnde abhʉ́lá-a adʉ́ ngbéngbé.»
Yi ne ngʉtʉ di ne zɨ ’ke na pɨ́la doto
(Tsia bhʉ́ Mlk. 9:50; di ne bhʉ́ Luk. 14:34-35.)
13 «Ngayi-e, yi ne ngʉtʉ na pɨ́la doto. Ɨ dʉ la me ngʉtʉ nde andapa-a, a akólo matá dédé lele pɨ? A matá lɨ kulu ade. A ayo bha ɨbili nababala kilidjo, lɨ okpála tsia dédele ne ’dhʉ o.
14 Ngayi-e, yi ne zɨ ’ke na pɨ́la doto. Gʉdhʉ ɨnde ayiki lɨe pɨ́ eta-a, a awó lɨe belegʉ de bini. 15 U dhedhe eke-e, a ko ngʉ́ naꞌoꞌo asa lʉsa de. Engʉ́ bini, a ko ngʉ́ naꞌoꞌo apɨ́ misa ngʉbula me aziga ndʉ okpála ɨnde abhʉ́ ’tɨ-e hana. 16 A bhadi pɨ yi moko. A ayo me zɨ yi suno lɨe bhʉ́ djila ndʉ okpála hana ngʉbula me u u babadha kulu gba yi-e, u de dhɵgɵ ’Dyɨ yi ɨnde abhʉ́lá-o.»
Yesu go ngʉ́ nabhɵlɵ lɨ́lɨ gba Moidje-e de
17 «Yi abhúndja de me ma ago ngʉ́ nabhɵlɵ lɨ́lɨ gba Moidje di ne me ma ago nabhɵlɵ nasuno gba opolofeta-a* de. Ma go ngʉ́ nabhɵbhɵlɵ de. Engʉ́ bini, ma ago mangbo ngʉbula nambamba tata hana. 18 Ma apa pɨ yi na paká me: abana lɨ kokpɨ́ ne doto bhue bha pɨ-ie, ndʉ ’ngʉ́ hana ɨnde bhʉ́ lɨ́lɨ gba Moidje-e, améne lɨe. U bʉ́lʉ belegʉ mboye ’dhʉ balʉa, ɨ dʉ di-e mboye ’kpʉ́ balʉa bini bhʉ́bhʉ́ de, nakolo bha lɨ sokpɨ́. 19 Kaka-a, kpála bhende ɨ gʉmʉ mboye ’ngʉ́ bhʉ́ ká olɨ́lɨ gba Moidje-e, anɨ suno la di pɨ okpála koko namene mo-o, anɨ adʉ́ kpála na yeye bhʉ́ Naʉ na abhʉ́lá. Engʉ́ bini, kpála bhende ɨ lila-a, anɨ nde di ngasusuno pɨ okpála koko-o, anɨ adʉ́ kpála na ngbéngbé bhʉ́ Naʉ na abhʉ́lá. 20 Ma pa pɨ yi mo-o padhá de, anga lɨ ngbili ’ngʉ́ gba yi-e dʉ ngbéngbé nane bhende gba omʉsuno na lɨ́lɨ gba Moidje ne omʉFalisai-e mane de-e, yi tɨ da nalɨ bhʉ́ Naʉ na abhʉ́lá-a de.»
Yesu asuno pɨndjɨ nake ’ngʉ́ lɨo
(Tsia bhʉ́ Mlk. 11:25; di ne bhʉ́ Luk. 12:57-59.)
21 «Yi adje me u apa nanɨ pɨ onguo ogbi yi me: ‹Mo obhɵ́lɵ kpála de. Kpála bhende ɨ bhɵlɵ kpála bhʉ́ gandji-e, a ayo me u gbe anɨ kala Libi okpála natsia ’kpɨ́ lɨ ’ngʉ́ gba omaYuda .› 22 Engʉ́ bini, ngama-a, ma ngapa pɨ yi me: kpála bhende ɨ bɨ ’gʉ́ ne ndai e, a ayo me u gbe anɨ bhʉ́ tilibinale. Kpála bhende ɨ pa pɨ ndai e me: ‹Mʉ ne ngingi›, a ayo nagbe anɨ kala Libi okpála natsia ’kpɨ́ lɨ ’ngʉ́ gba omaYuda-o. Kpála bhende ɨ sobho ndai e me: ‹Mʉ ne bhʉlʉ pele›, a ayo me u bhike anɨ bhʉ́ dé djua na dʉdʉma-o. 23 Ɨ dʉ me mʉ nde adji naha makiso pɨ Ebhe lɨ bɨlɨ natsulu enʉ pɨ anɨ-e, ɨ dʉ la me mʉ nde abhundja me nɨ amene siti ’ngʉ́ lɨ pabɨlɨ gba ndai nɨ-e, 24 mʉ de ꞌo ka makiso gba mʉ-o kala bɨlɨ natsulu enʉ-o oo, amba mʉ gie ngaɨza lɨmʉ nato guo ’ngʉ́ sʉnda yi ne ndai mʉ. Pɨpɨta la-a, mʉ go ha makiso gba mʉ-o pɨ Ebhe.
25 Ɨ dʉ di me kpála nde akʉnda nagbe mʉ kala odjudji-e, yi de dje kolo lɨyi ne anɨ me yi nde nga bha lɨ kpadjɨ, ngʉbula nalila me kpála yi nde ne e bhʉ́ ’ngʉ́-o agbe mʉ bhʉ́ tilibinale de, amba djudji aꞌɨ́ polisi de me anɨ to mʉ bhʉ́ tɨkpʉ-o de. 26 Ma apa pɨ mʉ na paká me, mʉ tɨ da nakoto oo padhá de ɨ dʉ me mʉ nde di mangɨmbo bhomʉ-o nakolo lɨ senge na soso-o de ko.»
Nasuno pɨndjɨ nakʉnda bhoko, ɨ dʉ di-e ɵlɵ koko
(Tsia bhʉ́ Mat. 18:8-9; di ne bhʉ́ Mlk. 9:43, 47-48.)
27 «Yi adje me u apa nanɨ me: ‹Mo okʉ́nda bhoko, ɨ dʉ di-e ɵlɵ koko de. 28 Engʉ́ bini, ngama-a, ma apa pɨ yi me: kpála bhende ɨ tsia ɵlɵ koko ne gʉmʉ anɨ-e, kpála ango-o akʉnda ɵlɵ ango-o lɨ bhobua e akʉnda.
29 Ɨ dʉ me lɨ́ djila mʉ na kokpa nde ngato mʉ bhʉ́ siti ’ngʉ́-o, mʉ de gbe, mʉ bhike de mʉ tsutsu. Padhá de, anga nakpi ka yá mʉ bini-e, a pɨ mʉ ndjɨndjɨ ane me u bhike ’lá mʉ libhomu bhʉ́ djua na dʉdʉma. 30 Ɨ dʉ la di me ’kpa mʉ na kokpa nde ngato mʉ bhʉ́ siti ’ngʉ́-o, mʉ de kodho, mʉ bhike de mʉ tsutsu. Padhá de, anga nakpi ka yá mʉ bini-e, a pɨ mʉ ndjɨndjɨ ane me u bhike ’lá mʉ libhomu bhʉ́ djua na dʉdʉma.»
Nasuno pɨndjɨ nagbo bhʉsʉ o bhʉ́ kʉva
(Tsia bhʉ́ Mat. 19:7-9; ne bhʉ́ Mlk. 10:4-5; di ne bhʉ́ Luk. 16:18.)
31 «U apa di nanɨ me: ‹Ɨ dʉ me kpála bini nde agie wala e-e, a ayo me anɨ ye balʉa ɨnde lɨ ongámásɨ adéle ’kpa o bhʉ́ e pɨ anɨ. Balʉa ango-o asúno ngae me anɨ atse anɨ atse. 32 Engʉ́ bini, ngama-a, ma apa pɨ yi me, kpála bhende ɨ ꞌe wala e me anɨ nde holo anɨ ne bhoko koko de-e, anɨ ngakata anɨ bhʉ́ nakʉnda bhoko koko. A akʉnda napa me, kpála bhende ɨ ha ɵlɵ ɨnde lɨ bhoko koko agie e, anɨ akʉnda bhomʉ-o ɵlɵ gba kpála koko.»
Nasuno pɨndjɨ natʉ silika
33 «Yi adje matá nanɨ me u apa pɨ onguo ogbi nɨ́ me: ‹Mo ogúlu silika mo otʉ e de. Engʉ́ bini, mene engʉ́ mo otʉ silika lɨ e kala Ngámá-o.› 34 La ngama-a, ma apa pɨ yi me, yi atʉ silika belegʉ de bini: yi atʉ́ silika ne ’lɨ kokpɨ́ de, anga a bhomʉ-o bɨlɨ lɨ Ebhe ngadʉ lɨ e-o. 35 Yi atʉ́ silika ne ’lɨ doto de, anga a ko bɨlɨ ɨnde anɨ ngaꞌo ’dhʉ e lɨ e ko. Yi atʉ́ silika ne ’lɨ Yelusalema de, anga a ko gʉdhʉ gba Ebhe, ’Ngbé Ngámá. 36 Mo otʉ́ la di silika ne ’lɨ ’ndjɨ mʉ de, anga mʉ tɨ da nadji lɨ́ sundjo mʉ bini de me akolo bubu, ɨ dʉ di-e bɨbɨlɨ-e de. 37 Ɨ dʉ me yi nde ngagama ’ngʉ́-o, yi de pa bha me: ‹A moko›, di ne me ‹A mo-o ade.› Padhá de, anga ndʉ ongʉ́ bhe pépé-e hana ayie ka Djabʉlʉ.»
Nasuno pɨndjɨ nagie siti pɨ siti
(Tsia bhʉ́ Luk. 6:29-30.)
38 «Yi adje nanɨ me u apa me: ‹Lɨ kpála dʉ djila mʉ-o, mʉ de dʉ di djila anɨ›, u apa di me: ‹Lɨ kpála gʉmʉ ’te mʉ-o, mʉ de gʉmʉ di ’te anɨ.› 39 La ngama-a, ma apa pɨ yi me, ɨ dʉ me kpála nde amene siti ’ngʉ́ lɨ yi-e, yi agísila de. Engʉ́ bini, ɨ dʉ me kpála bini nde asʉ pabhɵ mʉ na kokpa-a, mʉ de dji di pabhɵ mʉ na galɨ-e pɨ anɨ, amba anɨ sʉ di. 40 Ɨ dʉ me kpála bini nde akʉnda nagbe mʉ bhʉ́ ngbanga ngʉbula simisi gba mʉ-o, mʉ de ꞌo di ká koti gba mʉ-o pɨ anɨ. 41 Ɨ dʉ me kpála nde aholo mʉ ne kpéke me mʉ bɨ ’he gba nɨ-e ngʉbula kilometele bini-e, mʉ de bɨ bha ɨbili pɨ anɨ ngʉ́ kilometele bhisi. 42 Ɨ dʉ me kpála nde ayo ’he ka mʉ-o, mʉ de ha pɨ anɨ. Ɨ dʉ me kpála nde ayo bopulu ka mʉ-o, mʉ de ha pɨ anɨ. Mo oyála naha bopulu pɨ kpála ɨnde akʉnda nayoyo ka mʉ-o de.»
Nasuno pɨndjɨ nakʉnda bhʉlʉ yala gba o
(Tsia bhʉ́ Luk. 6:27-28, 32-36.)
43 «Yi adje me u apa nanɨ me: ‹Kʉnda kilí mʉ, amba mʉ yala bhʉlʉ yala gba mʉ-o. 44 Engʉ́ bini, ngama-a, ma apa pɨ yi me, yi kʉnda obhʉlʉ yala gba yi ko. Yi yo Ebhe pɨ obhende ngato mbolo lɨ yi-o. 45 Yi mene mo-o, yi dʉ́ ne kʉkʉlʉ ongɨsɨ gba ’Dyɨ yi ɨnde abhʉ́lá-o. Padhá de, anga anɨ ngagbe zɨndjɨla gba e pɨ́ osisiti okpála di ne pɨ́ obabadha okpála. Anɨ ngatuko ebha pɨ́ okpála na ngbingbili di ne pɨ́ obhende na ngbingbili ade ko. 46 Ma pa mo-o padhá de, anga ɨ dʉ me yi nde ngakʉnda bha obhende ngakʉnda yi-e, yi asía tété mangua makalá dho? Ondɵmbɨ na mandjandja bhadi ngamemene moko! 47 Ɨ dʉ la di me yi nde ngayi bha bini ondaise yi-e, yi ngamene bhomʉ-o mangua ngamba ’ngʉ́ dho? Omʉpagano bhadi ngamemene moko. 48 La ngayi-e, yi dʉ ngbingbili bhʉ́ ndʉ ’ngʉ́ hana maka lɨ ’Dyɨ yi ɨnde abhʉ́lá-a nde lɨe ngbingbili ko.»
* 5:17 5:17 Lɨ́lɨ gba Moidje di ne ongʉ́ ɨnde lɨ opolofeta aye e, a ko Gandja na Didili-e libhomu. 5:21 5:21 Tsia bhʉ́ Ekɨ. 20:13; di ne bhʉ́ Det. 5:17. 5:27 5:27 Tsia bhʉ́ Ekɨ. 20:14; di ne bhʉ́ Det. 5:18. 5:31 5:31 Tsia bhʉ́ Det. 24:1. 5:38 5:38 Tsia bhʉ́ Ekɨ. 21:24; ne bhʉ́ Lev. 24:20; di ne bhʉ́ Det. 19:21. 5:43 5:43 Tsia bhʉ́ Lev. 19:18.