4
Ap awi lisilit lagagi wene
(Matius 13:1-9; Lukas 8:4-8)
Hivis ambi inim is Galilea namut yanggadekma omban vaga wene mamuleragagi. Wene mamulirigya werekma, ap akwa iya erogo At adema homagagwarikmu, inamutmu mburi-vaga hora yi nonggagagi. Mburi-vaga horaik dugwit, it ap akwa horok is omban vaga ombok homago wisane at inigik, yi wene ndi wene ovok at wene wakhegek vaga mamuleragagi. Wene mamulirigya dugwit, “Henaruk holek dogwes, wene ambi yisogon!” yugirigya lagagirik, “Ap ambi en awi lisiligiluk lagagi. Lisilit lagya hegek, nin suvaga wombagagi. Suvaga wombagagi ako andi, swa wagu dugwit, ovok nenggek lagagwa. Nin andi wen helep iri vaga wombagagi. Wambigya lagagirik, helep iri vaga wombagagi ako andi, wen ambukumat halok, avuduk inggigi ovara, helep iri vaga atma, omanggen sek erogo yago dekma, mo en dis iri lagagirik, mbuk agagi.
Eke, ambitap iringga adok werek anggelekma wombagagi. Iringga anggelekma wombagagi ako, vudanggigi ovara, iringga adok ako inggya dugwit, mbalogo wombanggigirikmu enggen yigitek at welagagi. Nin wen mudis vaga wombagagi. Wen mudis vaga wombagagi ako vudanggu lagagirik, adem mudis-mudis inggya lagagirik, andi okbaluk, enggen at yikligya dugwit, adem ambi en 30 yugu, adem ambi en 60 yugu, adem ambi en 100 yugu, ogarit lagagi o,” yiluk, yugeragagi.
Yugirigya lagagirik, “Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes o,” yugeragagi.
Nano yiluk Yesus wene wakhegek vaga yugeragagi wene
(Matius 13:10-17; Lukas 8:9-10)
10 Yugirigya lagagirik, adik werekma, At inim agarwik ako inim, it ap 12 inim, it ako en Yesus hemetugu dugwit, “Hat wene wakhegek vaga yukneregen ako, des erogo yuknerano,” yugogogwa. 11 Yugugu lagagwama, At ako en, “At Ala avema bigigaup wene ako At endawima hwilago welagagirikmu, vagalogo yukheraliga ovara, it ugun andi, yi wene ndi wene wakhegek vaga yugeraliga o.
12 Andi,
‘Inil helagwi ovara, dibagatek agarwik o.
Enaruk hulisagwi ovara, enendawima en wegetek agarwik o.
Enendawima wenggenggu iniselok, it yi weyak ndi weyak ogasagwi ako hekbaluk,
At Ala en dek erogo bagya hawen’, *
yiluk, wene atok wakhegek vaga yugeraliga o,” yiluk, yugeragagi.
Wene awi lisilit lagagi ako adem wene
(Matius 13:18-23; Lukas 8:11-15)
13 Yugirigya lagagirik, “Wene wakhegek vaga yukhirigi yi, wegetek dugwit, yagalagwi? Wegetek hiniselok, hivis wene wakhegek yukhirigya halok nggarogo waup embetep?” yiluk, yugugu lagagirik, 14 “Wene wakhegek ako adem yerogo: At ap awi lisilisiga menda ako en, awi lisilit lagagi ako hak andi, Ala wene sek wene yugeregek nelagwi andi aro. 15 Eke, awi suvaga wombagagimu swa nenggek lagagwa ako hak, it ap akwa ambetap sek wene ako hunggu lagagwama, at sile mbikit wagya lagagirik awi Ala wene ako enendawima lisilik agarik ako henogo wolok wilisiga aro. 16 Awi wene helep iri vaga wombagagi ako hak andi, it ap akwa nin sek wene ako enaruk hunggu dugwit, enendawi adenggen vaga welagwi ovara, 17 hivis en enendawima omanggen yagatek dugwit, ndugwis ambi dukluk, wene wagas ako vaga aninggin-mbaninggin erogo oginipwis, edup-mbedup erogo bugwis, ogagu-selok, “Wene andi, nenanggon o,” yiluk, helabisiluk wilisagwi. 18 Awi iringga adok werek anggelekma lisilogo wombagagi ako hak andi, ap akwa nin sek wene enaruk hulisagwi ovara, 19 wen vaga menda adigat enendawi anggin vaga wenggelit lagwi, yi menda ndi menda dek arup hegek enendawi wenggelit lagwi, yi menda ndi menda enendawi hogop ombarit lagwi, andi ogarit lendagwi vaga andi, awi nin ako iringga en mbalogo wombagagi ako hak, wene ako sovalogo belagwima, andi vaga enggen yigitek aro. 20 Eke awi wen mudis vaga lisilogo wombagagi ako hak, andi, ap akwa nin wene enaruk hobaluk, wogogwarikmu, enggen yugu dugwit, adem ambi enggen 30 yugu, adem ambi enggen 60 yugu, adem ambi enggen 100 yugu, ogasagwi o,” yugeragagi.
Lambu wulilogo belagwi wene
(Lukas 8:16-18)
21 Yugirigya lagagirik, it yugirigya dugwit, “Lambu wulilogo sogolowak avema baup embetep? Mbanggu avema baup embetep? Dek o. Sigam wulilogo baup andi sek. 22 Anderogo hak, yi menda ndi menda hwilago agarik andi sigam arigiluk, agarik o. Yi wene ndi wene endawima sovalek agarik ako andi, sigam arigiluk agarik o. 23 Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes o.”
24 Yugirigya lagagirik, “Hit henaruk hulisagwi ako, henendawi dibagu dogwes. Wakhegek ako vaga wakelok, ap akwa wogerelagwi ako ndatak wakelok wokirigya hasogon. Andi halok, ambi inim ovaga ndulogo wokirigya hasogon. 25 Hit menda ambi agarik halok andi, ambi inim ovaga ndulogo wokirigya hasogon. Eke, hit menda ambi dek halok andi, ambukumat agarik ako ndiyalogo hedigya hasogon o,” yiluk, yugeragagi.
Enggen yiliga wene
26 Yugirigya lagagirik, “Ala avema bisaup ako andi, ap ambi awi lisilit lagya lagagirik enggen yiliga hak aro.
27 At ako o hup agya halok nogo yugu, eke o yanggo iri halok, yi ogagek ndi ogagek ogagya hegek awi angge ako avuduk inggya lagarik, adem ombok asiga. Adem ombok asiga andi, nggarogo ombok asiga? At unggut. 28 Wen vaga lisilik atma, endagen enggen yiliga. Endak andi avuduk dagasiga. Avuduk inggya lagarik, angga mbigalisiga. Angga mbiganggu lagarik enggen yiliga. 29 Enggen yugup sok agya halok, mbalup hudi agarikmu, ap en yaga vaga mbalisagwi ako hak andi, At Ala avema bisaup wene andi aro,” yugeragagi.
Vudok enggen wakhegek yugeragagi wene
(Matius 13:31-32, 34; Lukas 13:18-19)
30 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “At Ala avema bisaup ako andi, nano ndatak wakaup embetep? At Ala avema bisaup ako ndatak wene wakhegek ngga yukheraik?” yugirigya lagagirik, 31 “Dek o. Ala avema bisaup andi vudok enggen hak aro. Yi awi ndi awi enggen ombok ovara, yo vudok andi enggen maduk. Awi yagwi halok, 32 enggen maduk ovara ombok yiliga. Ombok yugu lagagirik, abwak mbiganggu halok, yirwa ndirwa avema andoma enawi valheda nunggwisagwi hak andi, nit Ala avema bininaup wene andi ndatak aro,” yiluk, yugeragagi.
33 Yesus ako yi wene ndi wene nggarogo inilup arupwak yiluk, Ala wene wakhegek vaga yugirigya lagagi. 34 Wene selekma vagalogo yugeregetek, wakhegek adigat yugirigya lagagi ovara, it At ane welagwi menda ako andi At inim enadik dugwit, yi wene ndi wene yugeragagi ako vogalogo yugirigya lagagi.
Havut endengga “Havolok mbup iru,” yugogogi wene
(Matius 8:23-27; Lukas 8:22-25)
35 Yugirigya lagagirik, o howam agya halok, At Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Is ambo elavokot lasogon en,” yiluk, yugeragagi. 36 Yugirigya lagagirik, it At ane welagwi menda ako ap akwa wisane akoma hetbisiluk, At Yesus mburi-vaga werekma, adema nunggugu lagagwarik, At inim lagagwa. Mburis nin inim lagagwa. 37 Lagusim o havut endengga ombok wagya dugwit, is legamuk ogagya dugwit, mburis elola akoma is yanggadi nonggagagi. 38 Yanggadi nunggwigya hegek, At Yesus ako mburis atokma yum unggul didibaluk, nogo yuguma, it akoma en iluk okugu lagagwarik, “Nenasin guru wai. Is vage ndokalninivisiga en, Hat nano yiluk nenabwa haligadek nogo yiliga?” yiluk, yugogogwa.
39 Yugugu lagagwama, iluk agya lagagirik, havut ako, “Moga,” yugugu lagagirik, is ako “Havolok dek mbup iru,” yugugu lagagimu, havut inim, is inim avolok dek agagi. 40 Dek agya lagagimu, “Hit nggarogo yiluk henalon yagalagwi? Hit henendawi An novaga vanggabaluk, avyarat nembetetek dugwit yagalagwi?” yiluk, yugeragagi. 41 Yugirigya lagagimu, it ako enalon agu lagagwarik, ap ambi en ap ambi yugigik yugu dugwit, “Eya! Ap yi is inim, havut inim, At ane hulisiga yi sa?” yiluk, vok yagagawa.
* 4:12 Yesaya 6:9-10