2
Jesus te nea na rapo ge sakusakutua
(Matthew 2:1-9; Luke 5:17-26)
1 Balu bongi murina keri, Jesus te ghoi pulohi Capernaum, mana vure tara rongovia gaia te oli mai tua tana komu.
2 Me subo ngangata na vure tara mai kokoluvia tana vale, me taho na maladira i loka mi pari, ma Jesus te taraira nia na lei bosana God.
3 Ra vati na mane tara holaa vania Jesus na tinoni rapo.
4 Na pukuna na vure subo tara vonughia na vale, ge ra mua tangomana na saraviana Jesus. Ma gaira tara veotia na vouvotuna na vale ivuvungana te ghahaa igaa Jesus. Ge ra piti alona na ghimena mara kise mua mara lubati horua vaa inaghona Jesus.
5 Ma Jesus te righia didira na taluutuni, ge bosa vania na rapo, “Dale, inau tu talukehai na lei palumu.”
6 Na balu manetarai ni vetena nina Moses tara sopou iga, mara ghanaghana vaovarongo tana kutudira,
7 “?E ghua gaia eni ge bosa tabo te vagha keri? E nia bosa tabo nina maana God! E taho ghua ahei ke tangomana na talukeha palu, ma God heghena vamua.”
8 Ma Jesus te ghilalai na liodira ge ghaghua vanira, “?E ghua ge au ghanaghana dika?
9 Ivei vaa te malumu na bosaana vania na rapo, ‘Inau tu talukehai na lei palumu,’ pa, ‘Ko tughuru, mo ko lavia na ghimemu mo ko sakusakutua.’
10 Mi nau ku talutatea vanighau, na Dale Tinoni te loghoa na maana ni talukeha palu tana maramana eni.” Soko ge bosa vania na rapo,
11 “Inau tu bosa vanigho gatu, ‘Ko tughuru, mo ko holaa na ghimemu mo ko tona tana valemu.’ ”
12 Na rapo te tughuru me holaa na ghimena me mina me sakutua sanira. Gaira soko tara vaevanea ge ra nia hare. Ma gaira tara holoutoa God, mara ghaghua, “Ighita ta mua righia mua siki totobo te vaghaa eni!”
Jesus te vilia Levi, na ruani na ahana Matthew
(Matthew 9:9-13; Luke 5:27-32)
13 Ma Jesus te ghoi oli me sakusakutua vavahale tana kolokama ni beti i Galilee, mana vure subo tara kokoluvia ge taraira.
14 Tana bona te sakutua iga te righia na tinoni vahikolu rongo, Levi dalena Alphaeus, te sopou tana malei vahikolu rongo. Ge bosa vania me ghaghua, “Ko saritaoniu mai!” Ma Levi te mina me tughuru me saritaonia.
15 I murina keri, Jesus te vanga koukolua Levi tana valena. Mana balu itadira rana vahikolu rongo ma rana lei tinoni tangohahi tara saritaonia Jesus, tara vanga koukolura Jesus ma rana nina vaovarongo.
16 Ma gaira, tara Pharisee, tara manetarai ni vetena nina Moses, tara righia gaia te nira vangakolu na vahikolu rongo ma rana tangohahi. Ge ra huatira nina vaovarongo, “?E ghua Jesus ge vanga me inu kolura rana vahikolu rongo ma rana tangohahi?”
17 Ma Jesus te rongovira ge bosa tughu vanira me ghaghua, “Gaira tara tatavahale tara mua liona na manekisu. Ma gaira vamua rahei tara vahaghi. Te vagha ghua eni, inau tu mua mai ge ku holora arahei tara ghanaghana tara maemane, ma rana tangohahi vamua.”
Na vure tara nia huahuati na talukau ni vanga
(Matthew 9:14-17; Luke 5:33-39)
18 Nina vaovarongo John Vulitabu ma rana Pharisee tara maturutoo ni vanga. Balu tinoni tara mai ta Jesus mara huatia, “?E ghua ge ra maturutoo ni vanga vamua ra nina vaovarongo John Vulitabu ma rana Pharisee, mara taho nimua vaovarongo ighoe?”
19 Ma Jesus te bosa tughu vanira me ghaghua, “?Ke tangomana so ge rahei tara mai tana gougonu ni taulaghi kara nia maturutoo na vanga, tana bona te ghaha so kolura na tinoni te taulaghi? Taho! Ke mua tangomana na pukuna agaia te taulaghi so mua itadira.
20 Mi tana bongi ke mai, na tinoni te taulaghi kara lavikehaa itadira, kakeri vaho ge kara maturutoo ni vanga.
21 Na tinoni ke mua lagholaghoa nia na tivi vaolu tana tarosina na tivi haulaghi, na pukuna na tivi vaolu ke pororodi me ke rosi au vulea va na tivi haulaghi.
22 Mana tinoni ke mua tangomana na dodeana na wine vaolu tana kada haulaghi, na pukuna na wine vaolu ke posaa gea na kada haulaghi ma rogaira soko na kada mana wine koro luvuparihai. Na kada vaolu mana wine vaolu te uto va.”
Na huahuatina na Sabbath
(Matthew 12:1-8; Luke 6:1-5)
23 Ma Jesus te liu ghobuni na lei leghai ni wheat tana Sabbath ma nina vaovarongo tara nia udukolu, mara bihui na vavanga ni wheat.
24 Ma rana Pharisee tara bosa vania Jesus, “Ko righia. Na hava tara gehetia nimua na vaovarongo ke, e hughua adida na vetena ni Sabbath.”
25 Ma Jesus te bosa tughu vanira me ghaghua, “?Ivei tea au mua idumia na hava te nea David na vunaghi haba, te lioni vanga maia rana ghana udu tara vitolo?
26 Tana bona keri Abiathar te puku ni sonisukaghi, David te va haghe tana Baebale Tapole tabu nina God me ghania na berete tara tabui tua, me va hera ghua na ghana udu. Na manesukaghi vamua ke ghania na berete keri. Hauvaa ma God te mua rutu vania David.”
27 Ma Jesus te bosa vanira, “God te gonia na Sabbath ge ke nia uto na tinoni. Me mua gonia na Sabbath ge ke vunaghi pungisia na tinoni.
28 Na pukuna eni na Dale Tinoni te loghoa na maana ge ke vunaghi pungisia na Sabbath.”