5
Ananias lire moto pele Safaira
Wolo metine nele nange lele Ananias lire moto pele nange pene Safaira me roum maltei tef ile lelme le mete paise. Wem me kapi mole munge watepe mete piti pingowo Jisas ilepe, le le lirpeiye “Era so pepeye.” Wolo ilepe wuso oli moto re retai, me roum mesiepe piti pelme motei. Leye lo Pita lirpowo ye, “Ananias piti polomen so ye usa towa lau lunkiye? Le leilaye onom, liso ye irpolo ma empesi Riri Teingi ire mole ilepe piti tef wuso kapi pepe? Wem ye wala altei le piti paise kolo, tef leiye, le wem ye altei pe paise mole re peiye. Piti polomen ye so onposi le onom peiye weitei piti ye ma olpepei? Ye fei olpepei lepe, ye empetouku ku kutou kolo, wolo olo ye empesi Ma Ili-ye.”
Wem Ananias lingitepe il fei pepei, le luwalo laye, men re lalei kolo, loteiye la yawi. Le wem il pe mete wuru pingitepe pe turwepe olpe. Fei mete lainuwongou pinki pau pire olongou weisi, leye lo pe kali pila pe palingi erau nample.
Wem pe kali pila pe paltei pato, leye lo moto pele ninki nau. Wem ne nau ne retai piti pe kali munge pila pe paltei kolo. Leye lo Pita lirpene ye “Fei ye irpeiki mole pepei, pepe so ye ire munge roum kapi piti tef leise roum lepe lom?” Ne namti nirpowoye “Iyo mole yeflipe so pepe.” Fei, Pita namti lirpene “Piti polomen so ye ire munge leiye roum yempesi Ma Ili Riri Teingi lele yingitowo? Fei, mete piti pe paltei munge pato so pau pile winki ye, le pe ma keyeye re pilaye pe teraiye.” 10 Wem fei lepe ye, ne kere nualo na nato ire piti Pita. Le mete lainuwongou pinki pau pulwene wolo naye, leye lo pe kani pilane naro pe pantei nato nasi munge lene. 11 Fei le mete piti pulpowo pire mete wuru pepe pingitepe il fei pepei le pe turwepe olpe.
Mete piti pingowo kaniepe mete wuso kainu pepe
12 Le mete piti pingowo paptei towa men nange potei pire tute falepe mete le mete piti pulpowo pe pau winem liti Ma Ili, pe pau peifonemple pifei winem tuluwom. Le winem tuluwom fei lepe pinawo pirpolo Solomon winem tuluwom wuso pe pesio lautu yawi lepe. 13 Le mete piti pulpowo kolo, pau piripe pepi pifei kolo. Wolo mete piti Israel onposiepe mete piti pulpowo pe teingipe ye yaupe. 14 Wolo wem oli wuso lepe Ma Ili lotei weisipe enke piti mete nimoure wuru le pe weitei pau pingepe le mete wurutei olpe pulpowo Jisas. 15 Leye lo mete yaupe wuso puluwepe mete piti pingowo pesio towa fei polpepei, pe kapi mete piti kainu paptei puwo poi olpe pelpe le pe pilape pilele pinge tisi soma wem Pita lilele ma lesiepe fale teingipe wuso olo soni lele ma luwalo luwope ilepe pe ma pironom kainu pelpe. 16 Pe fei polpepei mete wuru oli piti uf kumpu pratei neinowo uf ili Jerusalem paule pilape kainu le mete piti ririm olpe punkuwepe, pe paule le pe yeflipeye fei nou fale teingipe.
Mete piti Sadyusi watepe mete piti pingowo Jisas moingi
17 Leye lo metine ili liti leltawio Ma Ili siye lire mete pele, pe mete piti Sadyusi, le pe enke olpe pasi mete piti pingowo Jisas. Leye lo pe pirpe nemple ma watepe moingi. 18 Fei pe pengleipe mete piti pingowo pilape pe paptei pifei winem oli piti wem pe pengleipe mete ma pe paptei pratei winem oli fei lepe. 19 Wolo mulpou fei lepeye, riri liti Ma Ili kamunu winki lipi piti winem oli, le le kesipe mete piti pingowo lilape le yawi le le lirpepe lolpepe, 20 “Ise ye yile winem liti Ma Ili le ise yirpepe mete yire towa teingi piti pratei poporo lepei.”
21 Leye lo mete piti pingowo paptowo mingim. Le wem if ili kerere, pe pinki pe winem liti Ma Ili pile peptalo il. Fei le wem metine ili liti leltawio Ma Ili siye lire mete pele, pinape Israel mete piti pinuwepe, paptei nemple ma pirpei. Leye lo pe paisipe yali pal pe winem oli ma kesipe mete piti pingowo pilape karepe pau. 22 Wolo wem yali pal pe fale pontoli mete piti pingowo, olo pratei kolo. Pe nou pau pirpepe mete lipi polpepei, 23 “Wem ku me fale winem oli ku mulwepe yali pal piti pile pontoluwepe pepe re pile le winki re pe pamsi menpe. Wolo wem ku mirape winki ku mulwepe pratei kolo.” 24 Leye lo wem yalu pau liti lontoluwepe mete piti pontoluwo winem liti Ma Ili le metine ili liti leltalio Ma Ili siye pingitepe il fei pepei, pe il re kapi nampliepe, pe pirpeiye, “Mete fei pepei ma polomen?”
25 Fei metine nele linki lau lirpepe mete lipi wuso pifei pepe “Ise yingiteiki wo, mete piti pingowo wuso ise yaptei pifei winem oli lepe, wala fei lepei pe pila winem liti Ma Ili peptalo il.”
26 Leye lo yalu pau liti lontoluwepe yali pal piti pontoluwo winem liti Ma Ili lire mete pele pe pirpepe, le pe kesipe pilape pau. Wem pe pe pirpepe, le pe kesipe pilape pau lepe, pe pire il malye pirpepe, pe petisipe le pe topwepe papri kolo, wusoli pe turwepe ma mete piti Israel posiepe era, wusoli pe onposiepe mete piti pulpowo Jisas. 27 Wem pe pilape pau fale tulum fei mete lipi pifei lepe, leye lo yalu pau ili lire yali pal pele piti pontoluwo winem liti Ma Ili kesipe pilape pinki pe paptei pile kapi enke paptepe mete lipi.
Leye lo metine ili liti leltawio Ma Ili siye lepletei, 28 “Ku mire il singe mirpeise molpepei, ‘Ise ma yeptalo il yire nange liti metine fei lepe pato’.” Le lirpepe, “Wolo fei ise yeptalo il pe mete wuru piti Jerusalem pe kapi oloye, le ise yirpepe yirpolo, ‘Ku so malpo metine fei lepe so la lepe’.”
29 Leye lo mete piti pingowo pire Pita namti pirpepeye “Wem mete pirpouku piti ku ma mingowo Ma Ili kolo, ku ma mingitepe il pelpe kolo, ku ma mingowo tisi liti Ma Ili. 30 Ise yalpo, le ise kali yaltei laitei nimpe la. Wolo Ma Ili liti manre yaire pouku, le nou leila Jisas wem le la. 31 Le Ma Ili kesi lila le laltei le eti tilpi lele watafei metine ili. Le metine liti kaniepe mete piti Israel soma pe ma pusape wai olpe pelpe pato le il olpe pelpe ma le kapi taniepe. 32 Le ku so meptalo il piti men nange wuso fale pepe le Riri Teingi piti Ma Ili wauku lepe re lirpepe mete piti paptowo Ma Ili mingim.” 33 Wem mete lipi pingitepe il fei pepei, pe enke kotuwepe pasiepe mete piti pingowo le pe pirpei ma papo pa. 34 Wolo metine nele lelpe, nange lele Gamaliel, le metine liti lingepe il piti Moses lirkilautei le mete re pe peila nange lele, le leilo lile lirpepe yali pal piti pe ma kesipe pilape pe towa yawi. 35 Leye lo le lirpepe mete lipi lolpepei, “Ise mete piti Israel, ise ma onposi yoporo so ise kali men yire mete piti pingowo pepe. 36 Le ise ma retai wem taurungu wuru pe kolo metine nange lele Teudas fale lau lirpei lirpolo ‘Le metine ili’, le mete wuru fale watafei (400) mete wurutei peifale pingowo wolo pe palpo la, le mete pele piti pingowo kere pinkingi pire siye naflepe le towa lele lelesa oloye. 37 Wem metine lire towa lele lepei le tani, le wem pe koponape mete nimoure, metine nange lele Judas liti Galili lau fale, le le re so lolpepeye, wolo le re palpo la le mete piti polsi kere pinkingiye. 38 Le fei ki kirpeise ise ma kali men yire mete fei pingowo pepe pato. Keteti yusape. Wuso pe mete piti tef paltei towa lepei fale pire enke pelpe, towa lelpe miso lelesa. 39 Wuso Ma Ili lotei laltei lau, ise miso weisipe puwalo alu kolo, wusoli ise ma weitei fale mete eringi Ma Ili pele.”
40 Leye lo pe pingepe il piti Gamaliel, le pe pinape mete piti pingowo pinki paule, le yali pal kali nungo teingo pire petesipe. Le pe pirpepe il singe polpepei, “Fei ise ma nou yirpepe mete yire nange liti Jisas kolo, olo.” Leye lo pe kesipe paptei pe.
41 Wem mete piti pingowo Jisas pusape mete lipi pifei, le pe enke teingipe rautunemple peye. Wusoli Ma Ili onposiepe pe pile singe, pe miso pila moingi fei lepei pungwi Jisas. 42 Le wem oli wuso lepe pe pusape il pato kolo, pe pe winem liti Ma Ili, re winangou wuru pifei peptalo le pirpepe il teingipe piti Jisas, metine Ma Ili lotei laltei.