17
Paulo So Silas Ere Tesalonaika Matko Arikoik
Paulo so Silas ere Ampipolis matko so Apolonia matko ari kitare more Tesalonaika matko lotkekoik, Yuda eŋane lewa lewaŋ urum mane ea Tesalonaika metke. 2-3 Paulo eŋe Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso baŋem wa ket okan okan maŋke, ea wane eŋe Tesalonaika geke, naso eao eŋe lewa lewaŋ urum yewao zonom ma met met nasoo atak karewe waket more, eŋe ŋei ŋerep eŋano Anutu wane papiao ŋine dapore sorin one more kito edange, eŋe so ŋei ŋerep papia ea ra more don aukoi, Mesia eŋe wikile dere more, koso wisikae wieke, ea Paulo eŋe ŋei ŋerep ra qelaŋan one more rake, “Na Mesia iwa ra more mo ŋidanmaile, eŋe Kristo Yesu. Ŋei ŋerep natne eŋe Paulo wane don malipka more, Paulo so Silas erano lewaŋgoi. Grik ŋei ŋerep so mat wane ŋerep ŋetne, eŋe mo Anutu ewine kitokoi, eŋe weneŋ Paulo so Silas erano lewaŋgoi.
Ŋei ŋerep loutne eŋe erano ari takotkekoi, ea wane Yuda ŋei natne busu lele more, ŋei qotkoine natne qeturaŋ ongoi, magu yewa eŋe mat lolike more, ukat suaine ma more, ŋei mane eŋetine Yason eŋane matko ari Paulo so Silas ziaŋ ore more, epu ŋei ŋerep eŋane kaiteno waraŋ ore arikei wane, mat ea matalikoi, ŋo eŋe ere mi maratore more, Yason so kimakopene mali malip magu natne eŋe waraŋone, mat wane ŋei ŋetne kaiteno biraone boka rakoi, “Ŋei etke ea ere masi qotkoine kepe baŋem kepe baŋem makoik, naso iwa ere matzo sari matali ŋonikeik wane sarikoik. Pakimo, Yasonŋo biraotki, eŋane matko metmamik eŋe ere matino newanotke. Ere korop Roman ware ware wane rara togon don ea qe barake more, ŋei ŋerep edane ramamik, ‘Ware ware mane gemaike, eŋetine Yesu’ yale rau edanmamit.” Yale rau so ŋei ŋerep magu so mat wane ŋei ŋetne eŋe dere more oŋaene qaeke, pake ukat suaine makoi. Pakiso mat wane ŋei ŋetne eŋe Yason so kimakoune natne eŋe wesi qoleu so biraonbi mateno arikoi.
Paulo So Silas Ere Berea Matko Arikoik
10 Ruo kereki so eaka mali malip magu eŋe Paulo so Silas Berea matko biraotpi arikoik, ere ari Berea lotke more Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo waketkoik. 11 Yuda ŋei ŋerep Berea matko gekoi, eŋe mayakakatne, edo Tesalonaika wane Yuda ŋei ŋerep magu dereret mayakatnane yuan ongoi, eŋe Paulo wane don desikei wane simin onge, so Anutu wane papia dapotkoi, papia ea so Paulo wane don ea naso baŋem dapore wele me isi ea wane kinetne detluk kakoi. 12 Yale okane more, Yuda ŋei ŋerep loutneŋo don ea malip kakoi, eŋe yalewa okanbi, Grik wane ŋei ŋerep suaine natne eŋe yalewa korop mali malip korop okanwarekoi, so don ea malip kakoi. 13 Ŋo Yuda edo Tesalonaika ŋine, eŋe Pauloŋo Anutu wane don Berea ŋei eŋano ra qelaŋange, ea wane eŋe dere more, Berea sari ŋei ŋerep kieke qebinone ukat suaine mau wakonge. 14 Ikopka, mali malip magu eŋe Paulo iwenka ari kiwet mezenoka birakau arike, ŋo Silas so Timoti ere Berea metkoik. 15 Ŋei natne eŋe Paulo iwenka ari, Atens matko biraka more, Berea zinge arikoi. Pakiso, Paulo eŋe ŋei ea edange, “Ŋine Silas so Timoti iwa ikop sarikeik wane etanikei.” Rakiso, eŋe zinge ari etangoi.
Paulo Eŋe Atens Eao Don Ra Qelaŋange
16 Paulo eŋe Atens matko Silas so Timoti toma ore mat lolike ge more, lopio so kepe nemu nemu loutne ongi paki, bauine wake. 17 Ea wane eŋe ari Yuda lewa lewaŋ urumgo waketki paki, Yuda ŋei so Grik ŋei ŋerep eŋe Anutu malipka ewine kito gekoi, kaiwe baŋem eŋe eŋerop don au sorin nagukoi, so mat sobeŋ suaino ŋei ŋerep weneŋ lolikmaŋkoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ŋerep eŋerop kaiwe baŋem don aukoi. 18 Epikurian kito ebo ebon, so Stoik kito ebo ebon ŋei natne, eŋe Paulorop don sori sorin aukoi, ŋei natne qeson one rakoi, “Ŋei dereretine midaine ea eŋe onoka don ramaike?”
Ŋei natne eŋe weneŋ rakoi, “Iwa mo kamaine, eŋe mat natne eŋane lopio wane don ramaike.” Don iwa rakoi, yemo onoka wane Paulo eŋe Yesu seuseuno ŋine wisikae wieke so eŋine don kisiine ra qelaŋange, ea wane ŋei eŋe don ea rakoi. 19 Pakiso eŋe Paulo ma more mat mane kaunsol, eŋetne Areopagus, eŋano iwenka lewa lewaŋeno ari more olatkoi, “Ge ŋei ŋerep don kine kine musele mo kito ebonmaine, ea korop ranom ŋene detlukkaikene. 20 Ge kine kine natne ŋene detŋem ge ramaine, eamo don kuneŋine okanmaike, so don ea wane kine daleo ea rau lukenom, ŋene desikene.” 21 Atens mat welaine so lobo ŋei ea gekoi, eŋe naso kiroine korop kine kine musele wakonge, eaka korop deskei wane don aumaŋkoi.
22 Yale rauso, Paulo eŋe mat ware kaunsol Areopagus wane lewa lewago ŋei kaiteno wie more rake, “Atens mat welaine, na kawe ŋine lopio so kepe nemu nemu loutne togole eweene kitomami. 23 Na matŋine lolike meŋenka okanmami, eao ari lopio so kepe nemu nemu loutne ongole. Na yale lolike more, lopio so kepe nemu nemu wane arata mane kakole, kibiine iwa yale qekoi, ‘Anutu kuneŋine mi dereretze’ . Ŋine Anutu kuneŋine ea mi dereretze, ewine kitomami, ŋo siluŋ ŋine mi detmami, na eŋane don iwa ra wakone ŋidanikale. 24 Eŋe Anutu koboboine, oŋo kepe so yeye kine kine iwa pamaike, ea make. Eŋe qeli so kepe wane Waom, so eŋe ŋeiŋo bakom urum mamaine eao mi gemaike. 25 Me eŋe kine kine natne ŋaŋaeki, ŋeiŋo urataine ma mi qesiŋkakene, eŋe oŋomka gege so asu, so eŋe ŋara aboŋ so kine kine korop ŋei ŋerep ebonmaike, ea wane ŋene maine mi mapik kaikene, 26 eŋe ŋaboze ŋei weku ma wakonkake, eso ŋaboze wekuo ŋine magu korop kepe baŋem gekei wane ebuki wakongoi. Eŋe oŋomka mokaka nasoene so zawoenne koboine kepe diawao gekei wane mauluke motke, Anutuŋo ŋei ŋerep kepe biŋek ra togoleke. 27 Eŋe ea okange, yemo ŋei ŋerep eŋe Anutu ziaŋka ari more, marat kaikei, ea wane Anutu eŋe yale okange, ŋo siluŋ Anutu eŋe ŋene qeliŋone amaŋ mi gemaike, eŋe osozo met okanmaike. 28 Ŋei maneŋo rake,
‘Ŋene eŋane kutno gemaine, so ari sari okanmaine so togolemaine, eŋe maki ŋene wakongone, iwa gemaine.’
Ŋinane ŋei natne kisi raraŋo ra okanmami, yale eŋe iwa yale rakoi, ‘Ŋene korop Anutu wane medewekoune.’
29 Ŋene Anutu wane medewekoune okane gemaine, ea wane ŋene misuk metke raikene, Anutu eŋe gol me silwa me wesiŋo ŋei mete kibi mama edo ŋei oŋa mamami, kait toqaine yalewa misuk desikene. 30 Mo sogino, ŋei ŋerep eŋe Anutu wane kine mi det lukkakoi, eao Anutuŋo loloŋonge, ŋo ukude yemo eŋe ŋei ŋerep korop yeo yeo numaene qotkoine ŋadek kaikei wane, don togole edanmaike. 31 Eŋe kaiwe mane mo mauluke more ra togoleke, naso yewao eŋe ŋei mane mo birakake, ŋei eaŋo ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem kineene baŋ ma wakoniake. Iwa yale Anutuŋo ŋene sikan ŋonge, kine kine ea wakonge, eŋe ŋei ea seuseuno ŋine maki wisikae wieke!”
32 Ŋei maneŋo seuseuo ŋine wisikae wieke, ea ŋei ŋerep eŋe dere more, natne Paulo ma sirak okankakoi, ŋo ŋei natne rakoi, “Ŋene ŋinane don koso desikene.” 33 Yale rau so Paulo lewa lewaŋ qeliŋkaki, 34 ŋei natne eŋe Paulo mogatka more, eŋane don malip kakoi. Ŋei mane, eŋetine Dionisius, eŋe Kaunsol ŋetne mane, eŋe malipkake. Ŋerep mane, eŋetine Damaris, eŋine so ŋei ŋerep natne weneŋ eŋe malipkakoi.