28
Paulo Malta Geke
Ŋene maineka qalakko ket warekone, yewao ŋene detŋem sia yewa eŋetine Malta orakoi. Sia welakoune eŋe kima okan ŋongoi paki, kieke koya qeke so momoine okange, eso eŋe gerep dubukeu zeki so ŋene korop ŋebu yai ososok okan ŋongoi. Paulo eŋe gerep koage sari qakki paki, peikki gerepko wake, yewao koma mane gerep aŋetneŋo qeki saketke, pakiso Paulo wane metino ki oŋomka walipke okorake. Sia welakoune eŋe kau, komaŋo Paulo metino kisage ket okoraki, eŋe alat nagu au rakoi, “Ŋei iwa eŋe ŋei mane mo qeke, wane eŋe kiwetko mi mideke, ŋo siluŋ koboboine welaineŋo sesekaki mi geake, baŋ seukeake.” Paulo eŋe qatariŋgi qoe gerepko ketki, eŋe detki mane mi matalikake Paulo wane solaine sua kayakane me eŋe ikopka ket rasu more, seukeakane tomakakoi, ŋo eŋe naso kiroine tomakau so Paulo eŋe wikile mane mi detke, ea wane eŋe dereretene mainge rakoi, “Eŋe anutu mane!”
Ea ŋine duma bamgo kepe mane pake, kepe ea Publius wane kepe biŋek, ŋei ea eŋe sia ware ware ŋetne, eŋe ŋene marat ŋongi, so ŋene matino kaiwe karewe kulit gekone. Publius wane magaine eŋe kulu urumino zoma kaki pake, so eŋe ka bira wira weneŋ okankake, so solaineŋo gereune okangi, papaino pake. Paulo eŋe kulu papa urumino waket meŋenkake, so metine etkeka eŋane kutno more more, ma menaŋkake, eŋe yale okankaki, naso eaka sia ea wane zoma ŋei ŋerep loutne eŋano lotkeu, eŋe yale waka ma menaŋ onge. 10 Ea wane sia ea welaine eŋe ŋene bakom loutne ŋebongoi, so ŋene sekiwo waikenane okanŋem, eŋe ŋenane ŋara maun kaki loutne qesiŋ ŋone more, sekiwo motkoi.
Paulo Eŋe Malta Qelige More Roma Matko Arike
11 Meso karewe qoeki so seki mane, eŋetine ‘Anutu Atiksipo’ , Alekzandria matko ŋine sari pake, seki ea eŋe momo suaine qeke naso eao eŋe ea pake, ŋene seki ea waket more arikone. 12 Ŋene Sirakus matko lotke more, kaiwe karewe metkone. 13 Ŋene mat ea qelige more, ari mage Regium matko lotkekone, kepe qaeki rai momo kieke puangi, so ŋene kaiwe etke Puteoli matko lotkekone. 14 Ŋene mali malip ŋei natne yewao marat onŋem, so eŋe ŋene newan ŋonbi, so ŋene eŋerop soda weku gekone, ea wane ŋadino yemo ŋene baŋ Roma matko lotkekone. 15 Roma mat wane malip malip ŋei ŋerep eŋe ŋenane don kisi, eŋe sarimami, ea detkoi, dere more Apius Wane Naluo so mat mane Lobo Mat Karewe, ramami, ea numao sari marat ŋongoi. Pakimo, Paulo eŋe one more, Waom dage olale bakom kitoka more wet mali malipine so wet dereretine matogoleke.
Paulo Eŋe Roma Matko Ra Qelaŋange
16 Pakimo, ŋene Roman matko lotkekone. Lotkeŋem so Roman gavaman ŋetne eŋe Paulo mat maneo eŋineka so kawali ŋei mane warekaki mesiakane bonep birakake.
17 Kaiwe karewe qoeki, so Paulo eŋe Yuda ŋetne Roma matko gekoi, don ebone more rake, “Ŋine maine naŋano sarikei.” Yuda ŋetne eŋe don ea dere more, Paulo wano lewageu, so Paulo eŋe iwa yale edange, “Kimakop Israel ŋei, ŋei natne Yerusalem gemami, eŋe na dongo bira nangoi, na ŋenze Yuda ŋei ŋerep magu so aso ŋabokopze eŋane numa ea mane mi ma qasikkole, ŋo eŋe siluŋ mulapko Yerusalem biranangoi, so eŋe Roma gavaman wane meto birananbi, so eŋe na mulap urumgo birananbi waketkole. 18 Eŋe naŋane don kot ea detkoi, detmageu, naŋane umat eaŋo seukkalane rokop mi okange, ea wane eŋe na qeliŋ nangei wane onge. 19 Ŋo, Yuda ŋei edo don ea wane soringekoi, ea wane naŋane dumane mane mi wakonge, pakimo na Sisaŋo don kot, ea desiakane bokakole, na Yuda magu ea dongo mane mi biraongole. 20 Kine kine ea wane na ŋine iwa don ŋidanikalane newan ŋunmaile, onoka wane Israel ŋei ŋerep ebuki menaŋgei wane tomaka gemami, na ŋei ea wane rawe paki, sein iwa meteno kisage metmaike.”
21 Yuda ŋei eŋe don kisi ea dere more olale rakoi, “Ŋene kibi mane geŋane don kisi Yuda kepeo ŋine motpi sariki, mi ma dapotkone, me kimakopze natne yewa ŋine mi sari more, geŋane don kisi ŋedangoi, me geŋane don qotkoine mane mi rakoi, 22 ŋo ŋene geŋane wetŋonane kine desikenane ŋonmaike, yemo onoka wane ŋene detŋem yewao me yewao ŋei ŋerep eŋe geŋane magu ea wane dere worik okanmami.”
23 Eso eŋe yale rau paki, Paulorop naso mane motkoi, pakiso kaiwe naso yewao Yuda ŋei ŋerep magu suaine eŋe Paulo mat metke, yewa sari lewaŋgoi, Paulo eŋe Anutu Ware Wareinane don kisi ra qelaŋane, ŋei ŋerep edane metki ari ruo kereke. Eŋe Mose wane ra rokop don ea so propet edo don qekoi, ea wane kine ra wakone Yesu eŋe Mesia, ea detluk kaikei wane wetene ma eweke edange. 24 Ŋei ŋerep natne eŋe Paulo wane don detkoi, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe don ea mi malip kakoi. 25 Eso eŋe edomka don auye kitat okan nagu more arikoi, pakiso Paulo eŋe ŋado don weku iwa edange, “Asu Koboboine eŋe propet Asia wane piino don motki, eŋe aso ŋabokop ŋine don rauluke edange! 26 Eŋe rake,
‘Arinom paki, ŋei ŋerep iwa edannom, ŋine baŋ dereret i maine desikei, ŋo kine mi detlukkei, ŋine baŋ kaka i maine kaikei, ŋo wele mi kaikei, 27 onoka wane, ŋei ŋerep iwa eŋane dereretene mo siukke, eŋe ketene mo qe wongekoi, so deene mo kulakoi, ŋo midao eŋe deeneŋo maine kaurap, eŋe keteneŋo maine detlukeu rap, eŋe derereteneŋo maine detlukeu rap, so eŋe naŋano maine zingeu rap, Anutuŋo ramaike, so na maine ebuwe menaŋgeu rap.’ ”
28 Don ea qoekiso, Paulo koso takotke rake, “Na don iwa ŋidanbe ŋine desikei, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ebuki, mena menaŋ ea wane don kisi, ea yemo mo qelaŋ ŋei ŋerep eŋane more ebonge, edo baŋ desikei!” 29 Paulo eŋe iwa raki qoeki, ŋado Yuda eŋe don zok manerop auye kitat okan nagu more so arikoi.
30 Koma etke Paulo eŋe mat mane oŋom qoleke, yewao geke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋano sarimaŋkoi, eŋe yai ososok okanon maŋke. 31 Eŋe Anutuŋo Ware Wareinane so qeli ewe zonominane don ra qelaŋane ŋei ŋerep edange, so Waom Yesu Kristo wane kine kaet so qeka maka midaine kito edange, so ŋei maneŋo madet leŋ leŋ me ra togoleka ra togoleka, ea mo mane mi okankake.