7
Stiwen Kaunsolwo Biŋek Don Ra Qelaŋange
Pakimo Pris Ŋetne Suaineŋo Stiwen qesonka rake, “Don iwa ŋei eŋe geŋano qe more ramami, ea welekatne me?”
Paki mo Stiwen eŋe donine mainge more iwa yale rake, “O, magakop tarekop, ŋine detpi, sogino ŋaboze Abraham eŋe Haran mi ari ari Mesopotamia kepeo metke, naso yewao Anutu qelaŋan gorop qeli welaine so Anutu zonomine kakapa suaine eŋe Abraham wano sarike, Anutu eŋe sari more iwa yale olatke, ‘Ge kepe matŋone so ŋon tarekopŋone iwa qeliŋone more, noŋo kepe mane sikan ganikale, yewao wie arikene.’ Yale wane Abraham eŋe Kaladia kepeine yewa qelige more wie ari Haran metke. Paki mo magaine seuki so ŋado baŋ Anutuŋo birakaki sari kepe iwa ukude gemami, iwao metke. Anutu eŋe Abraham eŋine kepe biŋek mane malipka geakane wan(1) mita, ea wane rokop nigatnemde mane mi mange. Me kepe sisikatnemde mane mi sunkake, midakaka, ŋo Anutu eŋe rake, Abraham eŋe ŋado eŋine kepe biŋekine malipka geake, ea manikale. Pakimo ŋado ŋosa ŋabokoune eŋe yaleka wie more kepe yewa malipka gekei. Abraham eŋe medeune midaine geke, ŋo naso yewao Anutu eŋe don yewa siluŋ rake. Anutu eŋe don maine iwa yale rake, ‘Doko ŋosa ŋabo tegokopŋone eŋe ŋei tego natne eŋane kepeo gekei. Pakimo ŋei tego natne yewa edo geŋane doko ŋosa ŋabokopŋone, ea biraonbi eŋe eŋane qelit qeqe okane eŋane urata ma geke. Paki, eŋe koma 400, ea wane rokop, manerop matalione gekei. Ŋo baŋ ŋado, na ŋei ŋerep tego masi yewa okanmami, ea wane na dongo biraonikale, doko ŋosa ŋabo tegokopŋone, eŋe eŋane qelit qeqe gekei, paki eŋe kepe yewa qelige more sa arikei, eŋe sari naŋano kepe iwa wane bakom kito qelitne qe gekei.’ Paki Anutu eŋe Abraham doko ŋosa ŋaboine eŋe Waom gorop tako rakot okane gekei wane, rara togon don ra more, eŋe yaene solaine kitasikei wane rakoke mange. Wane ŋado Abraham eŋe gipole Isak wakongiso, eŋe kaiwe mama 8 yewao, yaine solaine kitatke. Isak eŋe Yakop wane magaine, ŋo Yakop eŋe ŋei waomkopze 12 eŋane magaene.
“Yakop wane gipolekoune eŋe Yosep wane dere worik okan more, eŋe ŋei natne eŋano biraka more urata medep yauwine yale wesi makoi, pakimo, eŋe Ezipt kepeo ma arikoi. Ŋo, Anutu eŋe weneŋ eŋerop geke. 10 Wane oŋo mapitka more umat kine kine korop eao ŋine ma birakaki saki, wet maep so dereret wekumane mangi, eŋe Ezipt ŋei waom Parao wane kaitko kine kine okangi menaŋ menaŋine okan mageke. Parao, eŋe Ezipt wane ware ware suaine, wane Yosep mawakonka birakaki, Ezipt wane kepe ware ware ŋetne okange, pakimo, eŋe Parao wane matkotino kine kine korop ea wane ware ware okange. 11 Ŋado ŋara wane bodi suaine Ezipt kotino so Kanan kotino korop wakongi, ŋei ŋerep eŋe umat suaine zok maratkakoi, pakimo, aso ŋabokopze eŋe ŋara maine mi maratkakoi. 12 Ŋo Yakop eŋe yale detki ŋara eri Ezipt metke, paki Yakop eŋe aso ŋabokopze biraongi, mikep atak weku arikoi. 13 Ŋado koso ariu atak etke okange, pakimo, Yosep eŋe tarekoune eŋine kineine ra qelaŋane edane rake, ‘Na Yosep’ Naso eao Parao eŋe Yosep wane tego ea eŋe eŋine tarekoune, yale detonge. 14 Wane ŋado Yosep eŋe magaine Yakopŋo eŋano sariakane don raki ariki, magaine eŋe eŋine so, ŋei ŋerewekoune 75 ea wane rokopŋo sarikoi. 15 Paki Yakop eŋe Eziptwo ket ge more ea seukke, wane gipolekoune aso ŋabokopze eŋe weneŋ yalewaka eŋe weneŋ yewa ket ge more seukwarekoi. 16 Pakiso pareŋene ea ebu tewe one zinge koso Sekem ari dukongoi, deŋesere yewa mo sogino Abraham eŋe wesiŋo Hamor wane dokoine, Sekem matko, qole one more ebu make.
17 “Anutu eŋe ŋado eŋine nasoo kine kine baŋ mayakane sogino Abraham rara togon don olatke, ea togoleakane okangi, nasoine bomile sariki, Ezipt kepe Israel wane tego eŋe zok manerop wakone sua loule okangoi. 18 Pakimo, ŋado Ezipt wane ŋei Waom mane wakonge, ŋo eŋe Yosep ea mi detkake. 19 Ŋei yewa eŋe ŋenane tego ea isione masi borikine okan one geke, eŋe raki dokoene ŋei abubuo wakonbi, qela ŋadino touko me doku namugo biraonbi yeine seukmaŋkoi me engumaŋkoi. 20 Paki Mose eŋe naso yewao wakonge, eŋe medep wekumane paki Anutu eŋe eŋane siminkake, naga magaine eto meso karewe (3) ea wane rokop wareka gekoik. 21 Paki eŋe ŋadino tomoko birakau, Parao wane borasineŋo ma more eŋine medep yale bororom mauluke wareka geke. 22 Paki, Mose eŋe Ezipt eŋane papia urumgo wa more eŋane dereretene korop manerop detwareke, wane eŋe don togole zonom gorop raraino me urata mamaine, yewao ŋei ŋerep eŋe ka more eŋet biŋekine ora bukeu manerop wake.
23 Ŋado Mose eŋe komaine(40) qoeki, eŋe Israel ari tegokoune oniakane wetkeke, 24 eŋe kaki, Ezipt maneŋo Israel mane qe matali kake, paki eŋe Israel yewa qesiŋkake, paki eŋe Ezipt ŋeiŋo Israel ŋei yewa komu komune zok qe matalikake, ea wane Mose eŋe kimaine Israel ŋei yewa ka more, Ezipt ŋei yewa qeki seukke. 25 Paki, Mose iwa yale detke, ‘Naso iwa naŋane tego edo dere raikei, “Anutuŋo Mose qesiŋ kaki, ŋene qelit qeqe wikile uratao ŋine makok ŋonmaike.” ‘Ŋo Israel edo yale mi detkoi, eŋe yale mi dere qelaŋangoi. 26 Ea wane ŋadino kaiwe maneo Israel ŋei etke yakuwik, Mose eŋe erane osoetno sari otki paki, kito pese ma momoe osiakane okane more rake, ‘Ai, kimatke, ŋire tati ŋon, eamo onoka wane ŋiritne matali nagumamik me?’ 27 Ŋo ŋei mane kimaine matali kake, eŋe Mose kito papkaki zinge arike paki, eŋe rake, ‘Yai, ge maŋo ŋenane ware ware ra biragangi okoramaine? 28 Ge yatne Ezipt ŋei mane qenom seukike, yalewa koso na nekukenane okanmaine me?’ 29 Eŋe yale raki, Mose eŋe don ea dere kaet okane wie arike, eŋe ari mage Midian eŋane kepeo lotke more yewa lobo ŋei okane geke. Ŋado eŋe ŋerep mane make, paki medewetkine ŋei etke wakongoik.
30 “Pakimo koma 40 ari qoeki, kepe yaup papaine ŋei midaino aŋelo maneŋo wakonkake, eamo Sainai Bonaga osino, eki nigatne mane wakelerop, ea wane naune kotino gerep bolamine yale laweke, ea wane kotino agelo eao metke, 31 Mose eŋe ea ka more dereret urata ma mage rake, ‘Iwa onokakaŋo wakonmaike,’ yale ra osinoka kaulukeakane ra arike, pakimo Waom suaineŋo boka iwa yale olale rake, 32 ‘Na geŋane aso ŋabokopŋone eŋane Anutu, na Abraham so Isak so Yakop eŋane Anutu,’ raki, Mose eŋe qomine poradangi qise more kayakane kaetkake. 33 Pakimo, Waom suaineŋo olatke, ‘Kieŋonane kaweune kie kulitŋone, ea makokenom, kepe yewa okoramaine, ea kepe kobekine, eŋe naŋane kepe biŋek. 34 Na masi kine kine qotkoine Ezipt edo ŋei ŋerewekopne eŋano mamami, na nia ea mo korop ka waremaile, na Yuda ŋei ŋerep aroene mo derile, pakimo na ukude iwa Ezipt eŋane meteeno ŋine qesiŋ onikalane ketmaile, so umatene yewa ma birawe ariake, ea wane ge wienom, na biraganbe Ezipt arinom.’
35 “Eŋe sogino Mose kito papka more olale rakoi, ‘Ge maŋo ŋenane ware ware so wano wanok ŋeize ra more biraganike?’ Pakimo, ŋei wa yewa Mose, eŋeka Anutuŋo aŋelo birakaki, eŋano ket more olatke. ‘Na ge bira ganbe, Israel wane ŋetne okora more tegoŋone zonom gorop qesiŋone more qelit qeqe wikile uratao ŋine makok one more ebu sakene.’ Waom eŋe aŋelo wane metino more gerep bolamino eki nigatno wakonkake 36 Mose eŋe ebu ari more, masi tanik kine kine togogole Ezipt make, so Kiwet Takitne so kepe yaup papaine ŋei midaino eŋe masi korop mawareke, eŋe koma 40 yale, kepe ŋei midaino geke. 37 So Mose eŋe oŋoka Israel ŋei ŋerep ra edange, ‘Baŋ Waomŋo kimaŋine ŋei mane ma birakaki, na yale propet okane mesiake.’ 38 Baŋ Mose eŋe aso ŋabokkopze Israel ŋei ŋerep eŋerop kepe yaup papaine, ŋei midaino gekoi, ŋado koso Mose weku oŋoka, eŋe ŋabokopze eŋerop gekoi, paki eŋe Sinai Bonagao yewa waki aŋeloŋo don olatke, naso yewao aŋeloŋo Mose Anutu wane ra rokop don togoninerop olatke, wane Moseŋo don yewa papiao qeke, wane ukude ŋene don yewa dapore detmaine.
39 “Ŋo ŋabokopze eŋe Mose wane don desikei wane bauene waki mi detkoi, midaka, eŋe ma papka more wet mali malipeneŋo koso Ezipt kepeo zinge arikei wane simile zok detkoi. 40 Eŋe Aron olatkoi, ‘Ŋene mi detmaine, Mose wano mo daleo wakonike, ŋei oŋo Ezipt kepeo ŋine iwen ŋone sarike, yale wane ge ŋenane waomkopze natne ebunom, pakimo edo ŋene alakane ŋebonbi, ŋene numa arikene.’ 41 Aron eŋe aŋaene teweke naso yewao bulamaka ŋei oŋa oŋaine maki motpi okoraki, eŋe waom isisine edom meteeneŋo makoi, ea wane kino ŋara soep engu mire mau zeki, ea wane epa kebu suaine ma more bulamaka oŋainane ewine kitokoi. 42 Eŋe yale okanbi, Anutu eŋe ea wane ra more ŋadekongi, eŋe kepe deine so meso serekin ea bakom kito meŋenone gekoi, wane propet eŋane papiaŋo iwa yale ramaike,
‘Israel magu ŋine sogino koma 40 yale kepe yaup papaine ŋei midaino ge more, ŋine bulamakau so lama engu ŋara soep mire epa kebu suaine mama ea ŋine maŋano ŋine dere more makoi? Naŋano ŋine, yem midakaka, 43 ŋine Molek anutu isisinane seli kise ea ma tewekkoi, eamo naŋane seli kisi midakaka, ea yemo nemu Rapan wane serekin oŋaine ea bakom kito tewekau paki, meŋenkamami, ŋine oŋa oŋa ea makoi so ŋine wet dereret ŋine anutu isisine eŋano motpi paki, ŋine wetŋineŋo naŋane ewene mi kitokoi, ea wane na ŋibu biraŋunbe kepe mat ŋinŋine ea qelige more Babilon eŋane kepe mat nat paromino ari yewa gekei.’
44 “Sogino mokaka aso ŋabokopze eŋe kepe mat ŋei midaino gekoi, naso yewao eŋe Anutu Wane Seli Kise magekoi, Seli Kise yewa mo Anutu eŋe donine wele ma wakonge, Seli Kise yewa makoi, naso yewao yemo anutuŋo maikei wane rake, rokop eŋe makoi, ea yemo Moseŋo oŋa oŋa mo kake, ea wane rokop makoi, Anutu eŋe mo Mose yalewaka mayakane olatke. 45 Ŋado aso ŋabakopze eŋane dokoene eŋe Seli Kise ea ma more Yosuarop sari, ŋei tego natne eŋane kepe mat natne makoi, pakimo Waomŋo aso ŋabokopze eŋane kaitko ŋine esoponge. Naso yewao Anutu wane Seli Kise birau ket kepe yewao metke, mere sari mageki, ukude Dawit wane naso okanmaike. 46 Waomŋo Dawit wet maep okankake, paki Dawitŋo meŋenkaki, oŋo detkaki, Yakop wane dokoŋosaine eŋane urum mayakakatne mane maine mayakane, okange. Eŋe baŋ ea wane kotino waket Anutu meŋenka gekei wane, 47 pakiso Solomonŋo eŋane Bakom Urum ea baŋ make.
48 “Ŋo propet maneŋo iwa yale ramaike, Waom suaine wetika weti, eŋe ŋei meteŋo urum mamaine, eao mi waket met okanmaike, 49 Waom suaineŋo iwa yale ramaike,
‘Qeli eaŋo naŋane ŋei waom met metne okanmaike, ŋo kiene yemo kepe kutno more mere zonom makale, yale wane mo, ŋine naŋane mat dalino maikei wane okanmami? Na diawao mere zonom maikale? 50 Ea yemo na noŋom meteneŋo kine kine yewa korop ma warekole.’
51 Ŋo Stiwen eŋe Kaunsol korop koso edange, “Ŋine wawaine ŋei, ŋine ket wetŋine midaine, qelaŋ magu eŋane rokop, naso baŋem ŋine ketŋine wongeki, Waom wane don mi det okanmami, ŋine Asu Koboboinane don mi dere, ea ma papka okanmami, ŋine aso ŋabo kopŋine eŋe okane gekoi, gegeŋine weku eaka okanmaike. 52 Sogine propet mane maŋo geki, eŋe masi maine okankakoi? Ea midakaka, ŋinane aso ŋaboŋine, eŋe Anutu wane don naŋene rara ŋei, propet korop wikile ebone more, natne enguwi seukkoi, ge mage koso Anutu eŋine qelit ŋei koboboine sariakane ra wakongoi, ŋei yewa weneŋ enguwi seukoi, pakimo, ŋine koso eŋine Waom Koboboine wetko ket okan nagu more qeqe ea ŋido okangoi. 53 Ŋine Waom wane ra rokop don, ea agelo eŋane meteo ŋine makoi, ŋo ŋine ea mi mogat kamami.”
Eŋe Stiwen Wesiŋo Qeu Seukke
54 Kaunsol magu korop eŋe don ea detpi, qomeno qeki begiriŋgi, eŋe koto so sola weneŋ ŋet kitipke more, Stiwen wane koto gerep yemo manerop zok okangoi. 55 Ŋo Stiwen eŋe Asu koboboineŋo watka okorakane, eŋe qeliwo pore togoleka kalilipka okora potlotke, Anutu qelaŋane kake, so Yesu eŋe Anutu wane wazaino wonoken qeli ewe zonom so kibi maepine weneŋ metke, ea weneŋ kake. 56 Paki Stiwen eŋe rake, “Ŋine detmami, na qeli potlotke ŋei Welaze, Ŋei Wawainane Gipole, ea Waom wane wazaino wonoken metki kamaile.”
57 Ea wane eŋe togoleka boka kuroge more, ketene qewonge orodoŋ wie biririke ari Stiwen malip kakoi. 58 Pakimo eŋe esopkau, mat suainane ŋadino erinat ari waketki, eŋe kieke more wesi lewino seukeakane birakoi, mikep eŋe qesat don ra olale more, takotine ea kito qoke more, ŋei medep qaluwit mane eŋetine Saul eŋane kine magukkeu metke. 59 Paki, eŋe wesiŋo Stiwen kiŋ quŋ qekoi, Stiwen eŋe iwa yale meŋen kake, “O Waom Suaine Yesu, ge asu oŋa oŋane manom!” 60 Koso pese ket wawetine qe mere more, togoleka manerop boka rake, “O Waom suaine ge eŋane sot ea qelige ebonnom niget ganiake!” Stiwen eŋe yale ra more, so eaka seukke. Masi tanik ea mo Saul wane deino koboboineka eŋe Stiwen wano okangoi.