13
Yesuŋo Anutu Bakom Urum Boriakane Rake
Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum Suaine qeliŋka more ket ariki, dokoine eŋano ŋine maneŋo olale rake, “Kito ŋebo ŋebon, ge so Anutu Wane Bakom Urum, so eŋane urum ketkele weku mane, weku mane iwa onnom!”
Yale raki, Yesuŋo mainge rake, “Ŋine kau mat iwa zok suaine okanmaike me? Naso kutno ŋei ŋinane ŋei ŋaba eŋe mat iwa matalikeiwo, eŋe wesi mane mi qeligeu weti kutno mesiake, midakaka! Eŋe koropŋo saket din bun kitopoke qakeu ket ari wareake.”
Yesuŋo Rake, “Umat So Wikile Loutne Wakoniake.”
Yesu eŋe Oliwa bonagao mere pore kaki Anutu Wane Bakom Urum nat metke. Yesu so Petoro so Yakop so Yohane so Andrea enŋeneka metkoi. Mere more eŋe Yesu qesonka rakoi, “Ge ranom detŋem, naso dango Anutu Bakom Urum ea poripkeake? Onokaka kine kine maneŋo mikep wakone sikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu Wane Bakom Urum mo wiriakane nasoine bomilemaike?”
Yesu eŋe edane rake, “Ŋei loutne eŋe sari isi ŋunikeiwane ŋine kaulukkei! Ŋei loutne eŋe sari more naŋane eŋetne nora more raikei, ‘Na Kristo.’ Yale ra more ŋei ŋerep loutne isi onikei. Ŋine baŋ kawali suain suaine ea ukatneka desikei, so momo don, kawali natne kepe nat parom ramaike, ea dere mo qomŋine misuk umareake! Kine kine yaline korop wakoniake. Ŋo, qeli so kepe nasoine yemo ikop mi qoeake. Mat mane eŋe wie ari mat mane eŋerop kawali yaku matali okanikei. Ŋei kepe maneo ŋine eŋane ŋei waom eŋe ari kepe mane wane ŋei waom eŋerop yaku matali qetali okanikei. Kepe loutne memea suaine ma paki, ŋara wane bodi wakoniake. Ŋerep edo medep ebukeiwane gae kieke ebumaike. Naso yewao wikile yaline kieke wakoniake. Ŋei edo sari ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikeiwane kauluk nagukei. Eŋe ŋine Anutu wane lewa lewaŋ urum koto zinge more, ŋibu ari biraŋunbi kepe ware ware eŋane deo okorakei. Yewa ŋine biŋek don ra edanikei. 10 Alakan, ŋine kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane biŋek don ra qelaŋane edanikei. Pakiso, kepe qeli naso etne qoeake. 11 Ŋei edo ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikei, naso yewao ŋine dere mezet mi okane raikei, ‘Ŋene kaunsol dalino edanikene?’ Ea mida! Ŋine eŋane deo okorau, naso yewaka Anutuŋo dereret ŋino don mosiake, yewa ŋine ra qelaŋanikei, eamo ŋidom mi raikei, yemo Asu Koboboineŋo rayake. Anutu wane Asu eŋe weneŋ ŋinerop okora ŋidangi edanikei. 12 Naso yewao ŋei mane eŋe tatine me ŋole ma ari kaunsol eŋano dongo birakaki qeu seukeake. Yalewaka magak eŋe dokoene ebu ari kaunsol eŋane dongo biraonbi enguwi seukkei. Yalewaka dokoetne eŋe naga magaene epu ari kaunsol eŋano dongo biraotpi etkuwi seukkeik. 13 Naŋane eŋetneŋo ŋinano pamaike ea wane ŋei ŋerep korop eŋe ŋinane dere worik okanŋunikei. Ŋo, ŋei eŋe togole biŋek don malipka okorayakeo, Anutu eŋe qeli kepe qoiqoi nasoo ŋei yewa mayake.”
Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali Kaetinerop Wakone Kaitko Okorayake
14 Yesuŋo iwa yale rake, “Ŋine Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali Kaetinerop kau Mat Kobekine, yewao wakone okorayake. Eŋe Anutu wane tun ma more isisine okorayake.” (Ŋei mane eŋe kibi iwa dapore kine detlukeake.) “Naso yewao ŋei ŋerep Yuda kepeo ŋine kaet okane biririke bonagao arikei. 15 Ŋei mane eŋe mat sekaino mesiake, eŋe mat koto mi wa more kine kine natne mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. 16 Ŋei mane eŋe euo geakeo ŋine, eŋe koso mi zinge ari matko momo takotine mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. 17 Ŋerep medep ŋat korop so medep abuburop, eŋe wikile suaine zok manerop desikei. 18 Ŋine Anutu meŋenka olatpi, ‘Kine kine yewa koya momo naso misuk wakoniake.’ 19 Naso yewao umat kakapa suaine wakoniake. Anutuŋo qeli so kepe mat ma wakonge naso yewa so naso iwa gemaine, ea wane keuno umat kine kine wakonge ea korop umat iwaŋo yuanka more wakoniake.Umat iwa qoeki ŋadino umat mane yaline mi wakoniake. 20 Ŋo Waom eŋe naso yewa wane umatine korop mi ma bomilemaikeo, yemo ŋei ŋerep korop mida lele warekene, Waom eŋe eŋine ŋei ŋerewekoune biraonge, ea wane naso iwa ma bomilemaike.
21 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidaniake, ‘Ŋeiwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋebuyakane, ea iwa kau, Kristo iwa metmaike!’ me ‘Kau! Eriwa metmaike!’ Ŋine misuk dere malipkakei. 22 Ŋei natne eŋe sari isiŋune more, iwa yale raikei, ‘Na iwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋibukalane biranange’ , me raikei, ‘Na propet mane,’ yale ra, masi tanik kine kine, tanikine kine mane kine mane maikei, so isiŋunikei. Ea welekakatne, eŋe maine ŋei ŋerep Anutuŋo mo eŋine biŋek biraonge, ea isionikei. 23 Ea wane ŋine kaulukkei! Na don kine kine mo korop ŋidanwarile.”
Ŋado Ŋei Wawainane Gipole Sariake
24 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Umat kine kine suaine yewa midaki, naso yewao kepe deine mupkeki meso eŋe yaleka mi qelaŋaniake. 25 Serekin eŋe qeliwo ŋine buratke ketpi, kine kine togole qeliwo eŋe korop qise warekei. 26 Naso yewao kau. Na Ŋei Wawainane Gipoleŋo kezoŋ kutno qelaŋanne suaine so zonominerop wakone sarikale. 27 Naso yewao na Ŋei Wawainane Gipoleŋo aŋelokopne biraonbe, qeli so kepe wazaino ŋine nat nat qei so weti ŋei ŋerep Anutuŋo mo ma wakone biraonge, ea aŋelokopne edo korop ebu sari qeturaŋ ŋonikei.
Yesu Eŋe Eki Fik Wane Kine Kito Ebonge
28 “Na eki fik wane kine kito ŋidanbe desikei. Eŋane metine posi qake more musele yabiki ŋine ka more raikei kaiwe naso okanmaike. 29 Yalewaka ŋine fik kine kine qotkoine ea wakongi ŋine yale desikei, Ŋei Wawainane Gipole nasoine mo bomile osop osop madetko sarimaike. 30 Na welekatne ŋidanmaile, naso sariake, naso eao ŋei ŋerep naso iwao wane biŋek eŋe mi seukeu, kine kine ea korop wakon wareake. 31 Kepe so qeli ere midakeik, ŋo, naŋane don yemo mi midayake.”
Ŋei Maneŋo Ea wane Naso Mi Detkamaike
32 Yesu eŋe koso manerop rake, “Ŋei maneŋo ea wane nasoine mi detkamaike. So qeliwo aŋelo magu so Anutu wane Gipole eŋe yaleka mi detkamami. Magak Anutu oŋomka detmaike. 33 Ea wane, ŋine kauluke more ware gekei! Ŋine naso mi detkamami. Ma nasoo yewa wakoniake. 34 Masi tanik iwa yemo nasoo baŋ yalewa wakoniake. Ŋei mane eŋe matine qeliŋka more mat maneo ariakane okane more eŋe mat ware ware matokone biraongi edo eŋane kine kine warekei. Paki eŋe urata bonep bonep matoke biraone more ŋei mane aŋap wake waketko metke, yewa olale rake, ‘Ŋine diam togogole ma warekaikei!’ 35 Yalewa wane ŋine siluŋ warelukkei! Ŋine mi detmami, ma naso mat wane welaine sariake. Ŋine mi detlukkamami. Eŋe ruo kereake nasoo me ruo keuno me kaiwe wetemaike naso eao me kepe qaeqaewo sariake. Ea ŋine mi detlukkamami. 36 Mat welaine eŋe gege ikop sariki, qisekeiwane ŋine wisika mesikei. 37 Na don iwa ŋidanmaile eamo ŋine ŋei ŋerep korop ŋinane biŋek. Ŋine koropŋo warekalukkei!”