6
Nasaret Ŋei Ŋerep Edo Yesu Ŋadek Kakoi.
Yesu eŋine so dokoine eŋe mat yewa qelige more eŋine matine Nasaret arikoi. Pakiso qezarek naso okangiso eŋe ari ŋei ŋerep Yuda eŋane miti lewa lewaŋ urum kotino metkoi, yewa kito ebonge. Paki, magu suaine metkoi, eŋe detka more dereretinane oŋaene qaeki rakoi. “Ei! Ŋei yewa eŋe don yewa diao ŋine meke? Dereret yewa maŋo manike? Eŋe eŋine masi togole iwa dalino mamaike? Ŋei yewa eŋe matmama. Eŋe Maria wane gipole. Eŋane ŋolekoune Yakop, Yosep, Yuda so Simon so qakoune iwa ŋenerop weneŋ gemami.” Eŋe yale ra more ŋadek kakoi.
Ea wane Yesuŋo iwa yale edange. “Anutu wane qelit ŋei propet eŋe mat baŋem miti urata ma ge arimami, edo eŋane eŋetene zok mawaon okanmami. Ŋo, matkopene so weŋem sotak so matene kotino edo eŋane eŋetine maket biraon okanmami.”
Eso yalinane Yesu matkoune ŋei ŋerep eŋane mali malipene mi pake. Ea wane Yesu eŋe pore ka more masi togogole eŋano zok mi make. Eŋe zoma ŋei ŋerep weku weku metine more ma menaŋonge. Pakiso, Yesu eŋe Nasaret mat qelige ari, mat natne yewao lolike ge more, Anutu wane biŋek don ŋei ŋerep edange. Ŋo ŋei ŋerep ea eŋe wetŋo mi malipkakoi, eŋane yemo dere mezet okange.
Yesu Eŋe Dokoine 12 Uratao Biraonge
Naso yewao Yesu eŋe dokoine 12 ea naso yewao qeduguone more etkeka etkeka, matko matko biraonge. So eŋe biŋek don ra qelaŋanikei wane so ŋei ŋerep eŋano asu qotkoine esopongei wane zonom takotonge. Pakimo edange, “Ŋine qesiŋine maine qesiŋ nagu kei wane makei, eso kine kine natne weneŋ mi ma arikei, ŋara so kite gerep me wesi kite mane misuk ma arikei, ea yeine, ŋine kie kulit so takot suaine weku bira arikei, takot etke eamo yeine.” 10 Eŋe koso edange, “Ŋo, ŋine mat maneo ari lotke more ŋei ŋerep qeson onbi edo raikei, maine iwa saket mere pa wie okanbi, mat yewa wane kotinoka mere pa wie okanikei. 11 Ŋo mat mane edo ŋinane don mi dere more, ŋinerop mi mesikei wane rauso, ŋine mat yewa qelige more, kie ŋino kepe nalek yewa sauke lakokeu ket metki, so eŋe masi ea ka more desikei, Anutuŋo ŋenerop ŋaba okanmaike.”
12 Pakiso, dokoine eŋe matko matko ari more, mat louloutne eao biŋek don iwa yale edangoi, “Ŋine masi tanik kine kine qotkoine ea korop qelige ŋadekka more wet mainge wareu!” 13 Pakiso, eŋe asu qotkoine louloutne zok ŋei ŋerep eŋano ŋine osop one moreso ŋei ŋerep zomaenerop ea kelok tau more, korop ebu ma menaŋ ongoi.
Yohane Doku Tau Tau Eŋe Seukke.
14 Naso yewao kepe wareware Herot eŋe Yesu wane donkisiŋo detki mo zok mat korop rokopkeke. Ŋei ŋerep natne eŋe rakoi, “Yohane doku tautauŋo mo deŋesereo ŋine wisikae wieke. Ea wane eŋe masi tanik zonominerop togogole iwa mamaike.”
15 Ŋo ŋei natne eŋe rakoi, “Eŋe Elaiya!” Natne eŋe rakoi, “Eŋe Anutu wane qelit ŋei propet mane, eŋe mo propet sogine gekoi, eŋe yaleka.”
16 Kepe ware ware Herot eŋe ea dere more rake, “Yohane doku tautau ea mo noŋo sogino ebine kitatkole. Eŋe koso yewa mo wisikae wie gemaike.” 17-18 Mo sogino Yohane doku tau tau eŋe wisika ge more don togole Herot wano rake, “Ge ŋonŋone Pilip wane ŋanomine ea kobu makone. Masi yewa mi kopkemaike.” Sogine Herot eŋe zok Herodias ŋolane ŋanomine kobu make. Ea wane, Herot eŋe ŋei biraongi ari malipka mulap togoleŋo lukka masari more, mulap urumgo warage ari birakakoi.
19 Ŋo Herodias eŋe Yohane wane dere worik okanka more qeki seukeakane okange, ŋo Herot eŋe Yohane maine warekake. 20 Herot eŋe Yohane ŋei koboine, Anutuŋo birakake, dere qeka okane more kaetkaki mauluke warekake. Herot eŋe naso natneo Yohane wane aŋaino ŋine don natne dere more naso baŋem qisemaŋke.
21 Paki, Herodias eŋe Yohane qeki seukeakane numaine iwa yale maratkake. Herot eŋe ŋara suaine maki zeki eŋine wakon wakon nasoino more edoraki ŋei loutne sarikoi. Pakiso, eŋe gavaman kepe ware ware suaine so kawali ŋei eŋane ware ware suaine so Galili kotino mat suaine mere arimaike, ea wane ŋei suaine suaine qeson onge. 22 Herodias borasine eŋe sari eŋet kito oreke. Ea wane Herot so ŋei ŋara nekoi, eŋe korop eŋane simin onge. Ea wane Herot eŋe ŋerep natawen yewa qesonka rake: “Ge kine kine yewa me yewa wane ra more qeson nannom, na maine ginikale.” 23 Eŋe atak loutne ra togoleke, “Na ra togolemaile. Kine kine yewa me yewa maine ginikale. So naŋane kepe aboŋ suaine ea ginikalane! Ranom na maine keuoka mapoke more ginikale.”
24 Pakiso, ŋerep natewen yewa eŋe ari nagaine iwa yale qesonkake, “Na Herot onoka wane qesonka rawe niniake?”
Rakiso, Herodiasŋo olatke, “Ge ari Yohane doku tau tau ebine kitasiakane qesonkaikene!”
25 Yale olatkiso, ŋerep yewa eŋe ikopka biririke Herot wano ari qesonka rake, “Naŋane similene iwa yale. Ge ukudeka Yohane doku tautau wane ebine kitare more peletko more naŋano ma sari ninnom!”
26 Herot eŋe yewa dere more zok detki qomine umare lukke, ŋo mo ŋei suaine eŋane deeno atak loutne takorakot ra togole okange, ea wane eŋe dalino koso dereretine maingeki rap. 27 Ea wane ikopka kawali ŋei mane birakaki ari mulap urum koto Yohane wane ebine kitare more, lewetine ea make. 28 Pakiso, eŋe Yohane wane lewine ea pelet maneo more, so masari ŋerep natewen yewa mangi, so eŋe ma ari nagaine mange. 29 Pakiso, Yohane wane ŋadino dokoine gekoi, eŋe dere more sari Yohane pareŋine ea ma ari deŋesereo dukkakoi.
Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge.
30 Ea wane Yesu eŋe dokoine mo etkeka etkeka, matko matko ari warekoi. Eŋe zinge sari koso Yesu wano lewage more, don kisi urata kine kine makoi, so biŋek don magu edangoi, ea olatwarekoi. 31 Pakiso, ŋei ŋerep louloutne Yesu wano ari sari okanbi, ea wane eŋe ŋara mire nene wane numaine mi wakonge. Ea wane Yesuŋo dokoine edane rake, “Wieu, kepe ŋeiine midaino, ari more ŋenzeka nigatne mere zonom maŋem.” 32 Rakiso, eŋe kieke seki mane nigatne ma more wie kepe mane ŋei midaino enŋeneka arikoi.
33 Ŋo ŋei ŋerep korop eŋe mo onbi ariuso, eŋe ikopka detone more ŋadeeno mogatone taganka biririke qalakko yewa Yesu eŋine so dokoine arikoi, yewao alakane ari lotkekoi. Matne matne ŋei ŋerep korop yewa sarikoi. 34 Yesu eŋe seki qeliŋka ket more ŋei ŋerep magu suaine yewa one more qom borik suaine eŋane okange. Eŋe ongi maine mi metlukkoi. Eŋe medep nigatne nagamagaene seuseune, wanap yale metpi, Yesu eŋe biŋek don loutne kito ebonge. 35-36 Kepe zinge kere qoeakane okangiso dokoine eŋe Yesu wano sari rakoi, “Ge magu iwa edane bira onnom eŋe mat osop mere arimaike. Yewao ari more ŋara maratkau, kepe iwa ŋei midaine so ruo mo kereakane okanmaike.”
37 Pakiso, Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋido ŋara ebonikei.”
Eŋe rakoi, “Ŋei nau! Ŋene 500 wesi setne eaŋo eŋane ŋara maine mi qolekene.”
38 Yesu eŋe koso qeson onge. “Ŋara darap ŋenzo metmaike? Ari ka more sari nolatpi!”
Raki eŋe ari ka more sari olale rakoi, “Bret nigatne mete mane so zawon etke.”
39 Yale rauso Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep maguine maguine mapoke bira onbi pese ket touk kutno metpi.” 40 Rakiso, eŋe yale ŋei ŋerep mapok onbi magu mane 100, magu mane 50 yale mere arikoi. 41 Metpiso, Yesuŋo bret mete mane so zawon etke ea ma more malipka okora qeliwo potki waki mosopka more bret so zawon ea mapoke more, dokoine ebongi, damo qe ŋei ŋerep magu yewa ebonwarekoi. 42 Paki, ŋei ŋerep magu yewa eŋe korop neu ŋatene qeki rokop onwareke. 43 Paki dokoine eŋe ŋara nekoi, ea wane tutule ea qedugu more rosa 12 yale rosakkoi. 44 Ŋei ŋara yewa nekoi, eŋe 5, 000 yaline.
Yesu Eŋe Doku Namuŋ Kutno Gesoke Arike.
45 Ikopka, Yesuŋo dokoine qebin ongi eŋe sekiwo wa more doku namuŋ nat parom Betsaida oken alakane arikoi. Ŋo eŋine yemo yewa mere ŋei ŋerep magu yewa biraongi mateno ariwarekoi. 46 Yesu eŋe ŋei ŋerep bira ongi korop ariwareuso, eŋe bonaga mane nigatne eao wa more meŋenka metke. 47 Ŋo, ruoo dokoine eŋe seki kutno doku namuŋ kebago metpi so, Yesu eŋineka tagalo metke. 48 Yesu eŋe ruo panaman koto dokoine ongi momoŋo qebinongi, eŋe urata suaine zok pelekoi. Paki, kepe qae qae nasoo. Yesuŋo doku namuŋ kutnoka qesokma gesokma sari osoeno lotke more, yuanoniakane okange. 49 Dokoine eŋe Yesu doku namuŋ kutno gesokma gesokma sariki ka more, kuroge aroke rakoi, “Ŋei seuseune eŋane oŋaeneŋo sarimaike.” 50 Eŋe enŋenarek ka more kaet suaine okangoi, pakimo, Yesu eŋe yewaka done raki paki, edane rake,
“Ŋine togoleu iwa yemo noŋom sarimaile! Ŋine misuk kaet ŋuniake!” 51 Yale ra edane more seki kutno wa metkiso momo doŋ mangi dokoine eŋe ea ka more, oŋaene qaeki metkoi. 52 Eŋe Yesu wane zonomine mi detlukkakoi. So Yesu eŋe ŋei ŋerep magu suaine ŋara ebonge, ea wane eŋe deretene mi qelaŋange, eŋe dereretene zok manerop siukki qelaŋ okangoi.
Yesu Eŋe Genesaret Kepeo Zoma Ŋei Loutne Ma Menaŋonge
53 Yesu eŋine so dokoine, eŋe Galili doku namuŋ yuane more, ari Genesaret lotkekoi. Galili doku namuŋ nat paromino kere kito more seki qalakko lukkakoi. 54 Sekiwo ŋine qelige ketpi, so mat yewa wane ŋei ŋerep eŋe ikop mo Yesu ka more detkakoi. 55 Eŋe Yesu wane donkisi dere more ikopka ket biririke matko matko ari zoma ŋei ŋerep zuaŋone ebu sarikoi. Ŋo natne edom numa ari ari wane konap mi okangoiwo, ea teweo pise tewekone korop Yesu wano ebu sariwarekoi. 56 Yesu eŋe korop mat nigatne kotino me mat suaino ari lotkemaŋke, rokop eŋe zoma ŋei ŋerep ebu sari sobeŋ keuno biraone more Yesu meŋenka ramaŋkoi, “Zoma ŋei ŋerep iwa eŋe maine geŋane takotŋone ea uakakei.” Rau eŋe detongi, meteene takotino ua ka more menaŋonmaŋke.