10
Ndo Pedro ko ndo Cornelio
Tjajna Cesarea bakeꞌe naa ndo ndatinꞌin Cornelio. Ndo meꞌe ndo capitán tetuenꞌen xi soldado kui̱xi̱n Italia. Tsango jian ndo ko kain sen ndoꞌa ndo xraxaon na̱ ndo Dio ko tajon ndo kueya tomi ixi tjaun ndo tsingijna ndo sen judío ko kain nchakon nichjeꞌe ndo ndo Dio. Tjumeꞌe naa nchakon hora nínxin ó kóndo tuinxin bikon ndo naa ndo ángel ncheꞌe ixra̱ ngajin ndo Dio, ndo meꞌe kuixinꞌin ndo ti jii ndo Cornelio ko ndachro ndo:
―Cornelio.
Ko ndo Cornelio jitsjeꞌe ndo ndo ángel ko xronka ndo ko juanchangi ndo:
―¿Ngeꞌe tjaunnta?
Ko ndachro ndo ángel:
―Ndo Dio bakeꞌe juaxruxin ixi ti nichjeꞌé ndo ko jian ncheꞌe tingijna ni nóa. Méxin, tetuenꞌén naa ngisen satsji tjajna Jope ixi tsikao na̱ ndo Simón kaxon ndatinꞌin Pedro. Ko ndo meꞌe jii ndo ndoꞌa naa xi kaxon ndatinꞌin xa Simón. Xi meꞌe kuanchexema tjueꞌé ko. Ndoꞌa xa jii tjenka ndachaon.*
Hora sakjui ndo ángel, ndo nichjeꞌe ndo Cornelio, jeꞌe ndo Cornelio kuiyeꞌe ndo yuu xi nchexra̱ ko kaxon naa xi soldado xraxaon xa ndo Dio ko jian tjento ndo xa. Bekiꞌe ndo xa kain ti bikon ndo ko tjumeꞌe kuetuenꞌen ndo xa satsji xa tjajna Jope.
Ngusine nchakon íjngo steyá xa chaꞌo tjenka tjajna Jope, ko ndo Pedro kuajinꞌin ndo ngataꞌa nchia ixi ntiꞌa xronichjexin ndo ndo Dio. 10 Ko tjumeꞌe tsango kuenꞌen ndo jinta ko tjaun ndo sine ndo. Nandá stenchekonchjian na̱ ngeꞌe sine ndo, tuinxin bikon ndo naa ngeꞌe. 11 Bikon ndo ixi xitjeꞌe̱ ngajní ko ntiꞌa xingajinxin naa manta ijié. Jixriteꞌe kanoó ikon manta. 12 Ko ngaxinꞌin manta jitjinga iko chónda noó tutée kao kunchee ko kain iko tjanga. 13 Ko tjumeꞌe kuinꞌen ndo nichja naa ngisen ndachro:
―Pedro, taya, tonꞌiá iko meꞌe, ko inte ba.
14 Ko ndo Pedro juateꞌe ndo:
―Nchána. Janꞌan naiꞌa ine ngeꞌe tjúáꞌi.
15 Ko ndo ángel nichja íjngo ko ndachro ndo:
―Ti ó juinchetjúá ndo Dio, ndachroꞌa ixi tjúáꞌi.
16 Níi konꞌen jaña ko tjumeꞌe tuinxin sakjui manta ngajní. 17 Tjumeꞌe ndo Pedro xraxraxaon ndo ngeꞌe xrondachro ti bikon ndo, tuinxin xi xruanꞌan ndo Cornelio kuiji xa ngandangi nduja nchia meꞌe ko tsijanchangi xa ti no jii ndoꞌa ndo Simón. 18 Tjumeꞌe séen juanchangi xa:
―¿Á ntiꞌi jii ndo Simón kaxon ndatinꞌin Pedro?
19 Xra jixraxaon ndo Pedro ngeꞌe bikon ndo, ko Espíritue ndo Dio ndachro:
―Tsjeꞌé ó kui̱i̱ níi sen tjanchangi ixi jaꞌa. 20 Taya, xingajian ko satikoꞌa xa ko taꞌia juachjaon, ixi janꞌan xruanꞌan sen ña̱ ngajian.
21 Tjumeꞌe xingajin ndo Pedro ti ste xa ko ndachro ndo:
―Janꞌan Pedrona. ¿Ingeꞌe tjéexinntana?
22 Ko juateꞌe xa:
―Kuetuanꞌan ndo capitán Cornelio juiꞌina ntiꞌi. Jeꞌe ndo naa ni tsango jian ko xraxaon ndo ndo Dio. Kain ni judío chóndeꞌe na̱ ndo juasaya ko tjueꞌe na̱ ndo. Naa ndo ángel tsixruaꞌan ndo Dio nichjeꞌe ndo ko chronga ndo ángel ixi xrojuiruaꞌananta ixi itsjinta ndoꞌa ndo ko tsinꞌen ndo ngeꞌe xrondachronta.
23 Ko ndo Pedro ndachro ixi chao tsituꞌe xa ntiꞌa tiie meꞌe. Ko ndúyaxin sabikao xa ndo Pedro kaxon kaxin ni titikaon Ncháina ste tjajna Jope.
24 Tjumeꞌe inaa nchakon kuiji sen tjajna Cesarea. Ntiꞌa jichónꞌen ndo Cornelio ko kaxon kain ni ndoꞌa ndo ko ni chúxin ndo tsikiyeꞌe ndo. 25 Ko nchakon kuiji ndo Pedro ndoꞌa ndo Cornelio, tjumeꞌe ndo Cornelio kuachrjexin ndo nchia ko nichjeꞌe kichuu ndo. Ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin ndo Cornelio ngajin ndo Pedro ixi tjaun ndo xrokuajon ndo juasaya ngajin ndo Pedro. 26 Tjumeꞌe ndo Pedro juinchengatjen ndo ndo Cornelio ko ndachro ndo:
―Tingatjen. Takexinꞌa ntatuchiꞌian. Janꞌan naa chujni xranchi jaꞌa.
27 Ko jitjao kichuu sen kuixinꞌin sen ndoꞌa ndo Cornelio ko bikon ndo Pedro ixi kueya na̱ ste na̱ ntiꞌa. 28 Ko ndachro ndo Pedro:
―Jaꞌanta noꞌanta ixi janꞌanna xro judíona juaꞌi tsjentona chujni jeꞌa judío ko chondaꞌina juachaxin tsixinꞌinna ndoꞌa ni meꞌe. Ko jeꞌe ndo Dio juakoꞌna ndo ixi juaꞌi xrondachrja̱n tjúáꞌi ngixeꞌi chujni. 29 Méxin, nchakon kuiyaꞌnanta, tuinxin juiꞌi. Tjaꞌon tsonóna sonda kuiyaꞌnantana.
30 Tjumeꞌe juateꞌe ndo Cornelio ko ndachro ndo:
―Ó kuatsinga noó nchakon, xranchi hora i ntiꞌi ritjén nía rintakatseñaꞌo jinta ko rinichjaꞌa ndo Dio. Ko tuinxin bikon naa ngisen jiyá manta tjúá jitóngíxin. 31 Ndachro sen meꞌe: “Cornelio, ó kuinꞌen ndo Dio ngeꞌe nichjeꞌé ndo ko ó noꞌe ndo ixi tsango tingijna ni nóa. 32 Méxin, tetuenꞌén naa ngisen satsji tjajna Jope ixi tsikaꞌo sen ndo Simón kaxon ndatinꞌin Pedro. Jii ndo ndoꞌa naa xi kaxon ndatinꞌin xa Simón chjée xro̱a̱n tjueꞌé iko ko tjenka ndachaon jii ndoꞌa xa”, ichro ndo ángel meꞌe. 33 Méxin, jaña tuinxin kuituanꞌan ngisen kuiyaꞌa. Jian juincheꞌe ixi juiꞌia nía. Ko jai ó noꞌe ndo Dio ixi kain janꞌanna tjaꞌonna tsinꞌanna ngeꞌe kuetuanꞌan Ncháina Dio xrochronga ngajinna.
Ndo Pedro juinchekuenꞌen ndo ndo Cornelio chijnie ndo Dio
34 Tjumeꞌe ndachro ndo Pedro:
―Jai ó tianxin ixi ndo Dio xrajeꞌo tjueꞌe ndo Dio kain chujni, 35 ixi jeꞌe ndo tayéꞌe ndo kain sen ngixeꞌi tjajna titikaon ko tajon sen juasaya ngajin ndo. 36 Ndo Dio nichjeꞌe ndo sen tjajna Israel ko kuinꞌen sen chijni tajon juaxruxin chronga Ncháina Jesucristo. Jeꞌe ndo Nchée kain chujni. 37 Jaꞌanta ó noꞌanta jian kain ngeꞌe tsikonꞌen nchijíi ti ste ni judío xrangíxinxín nunte Galilea nchakon ndachro ndo Juan xrokonda tsikitée kain chujni. 38 Jaꞌanta ó noꞌanta ixi ndo Dio kuajon ndo juachaxien Espíritue ndo kuayéꞌe ndo Jesús, ndo tsiki̱ꞌxi̱n tjajna Nazaret ko ó noꞌanta kaxon ixi ndo Jesús jian juincheꞌe ndo ko juinchexruenꞌen ndo kain ni tangi ste kondeexin Xixronꞌanxrée. Jaña jian juincheꞌe ndo Jesús ixi ndo Dio jii ngajin ndo. 39 Tjumeꞌe janꞌanna nduaxin bikona kain ngeꞌe juincheꞌe ndo Jesús nunte Judea ko tjajna Jerusalén. Tjumeꞌe juankanito na̱ ndo nta̱cru ko naakóñaxón na̱ ndo. 40 Tjumeꞌe ndo Dio juinchexechón ndo ndo Jesús nchakon nínxin ko kuajon ndo juachaxin bikona ndo íjngo. 41 Jeꞌa kain chujni bikon na̱ ndo. Jeꞌo sen kuincheꞌe ndo Dio ixi tsikon sen nduaxin xechón ndo. Janꞌanna juinekianna ndo ko kuikiana ndo nchakon xechón ndo. 42 Kuituanꞌan ndo ixi janꞌanna sintakuanꞌanna ko xrochraꞌngana ixi jeꞌe ndo sinchéña ndo ijie̱ ngajin kain chujni, ni stechón ko ni tsikenꞌen. 43 Kain sen chronga chijnie ndo Dio chronga sen ixi ngujngu chujni titikaon ndo Jesús, sen meꞌe sincheméꞌe ndo jíee sen.
Ni jeꞌa tjajna judío kuayéꞌe na̱ Espíritue ndo Dio
44 Xrajinichja ndo Pedro, tjumeꞌe kain ni jitinꞌen ngeꞌe juako ndo kuayéꞌe na̱ Espíritue ndo Dio. 45 Tjumeꞌe sen judío tsikikaꞌo ndo Pedro xronka sen ixi ndo Dio kuajon Espíritue ndo, kuayéꞌe sen jeꞌa judío. 46 Méxin, kuinꞌen sen judío jinichja ndo Cornelio ko sen jikao ndo jée ngigua ko stetajon sen juasaya ngajin ndo Dio. 47 Tjumeꞌe ndachro ndo Pedro:
―Sen jiꞌi ó kuayéꞌe sen Espíritue ndo Dio xranchi kuayéꞌe jai̱na. Jai ó chao tsikitée sen.
48 Tjumeꞌe kuetuanꞌan ndo Pedro tsikitée kain sen ixi juachaxien ndo Jesucristo. Ko sen bikitée juanchia sen tsituꞌe ndo Pedro ntiꞌa kaxin nchakon.
* 10:6 ndachaon mar 10:46 juasaya respeto, honor