13
Xruanꞌan sen ndo Pablo ko ndo Bernabé
Niꞌngo Antioquía ste sen nichja chijnie ndo Dio. Sen meꞌe ndo Bernabé ko ndo Simón, kaxon nchekinꞌin na̱ ndo Negro, ndo Lucio, ndo tjajna Cirene, ndo Manaén, naa ndo tsikajikao xi Herodes, xi tetuanꞌan nunte Galilea, ko ndo Saulo. Naa nchakon tsixraꞌo sen tsajon sen juasaya ngajin ndo Dio, nchakon meꞌe tsijinchekatse ñao sen jinta. Tjumeꞌe Espíritue ndo Dio ndache ndo sen:
―Tantsjendáanantana ndo Bernabé ko ndo Saulo ixi janꞌan ó kuinchaꞌa sen xrotjáꞌa sen naa ixra̱ sincheꞌe sen.
Ko juexin nichjeꞌe sen ndo Dio ko juinchekatse ñao sen jinta, bakeꞌe itja sen ngataꞌa jaa sen meꞌe ko ndachro sen ixi chao satsji sen.
Ndo Pablo ko ndo Bernabé ste sen nunte Chipre
Ko tjumeꞌe Espíritue ndo Dio xruanꞌan ndo Bernabé ko ndo Saulo sakjui sen tjajna Seleucia. Ko ntiꞌa kuajinꞌin sen naa nta̱barco ko sakjui sen nunte Chipre. Ko kuiji sen naa tjajna ndatinꞌin Salamina ngandeꞌe nda, ntiꞌa xingajinxin sen nta̱barco ko ntiꞌa juangíxin sen juako sen chijnie ndo Dio ningue ni judío. Kaxon bikao sen ndo Juan ixi tsingijna ndo sen. Ko tjumeꞌe sakjui sen nchijíi nunte Chipre kuijija sen tjajna Pafos. Ntiꞌa kuetan sen naa xi tuso, xi meꞌe naa xi judío ndatinꞌin Barjesús. Jeꞌe xa ncheya xa ixi ndachro xa kaxon nichja xa chijnie ndo Dio. Ko xi meꞌe bakekao xa xi tetuanꞌan ndatinꞌin Sergio Paulo. Ko jeꞌe xi tetuanꞌan tsango jian xraxaon xa, meꞌe kuiyeꞌe xa ndo Bernabé ko ndo Saulo ixi jeꞌe xa tjaun xa tsinꞌen xa chijnie ndo Dio. Tjumeꞌe xi tuso, kaxon ndatinꞌin xa Elimas, ningakonꞌen xa sen tjako chijnie ndo Dio ixi tjaunꞌa xa ixi xi tetuanꞌan xrochuntia xa ndo Dio. Tjumeꞌe ndo Saulo, kaxon nchekinꞌin na̱ Pablo, tsango chónda ndo Espíritue ndo Dio. Ko jian tsjeꞌe ndo xi tuso 10 ko ndachro ndo:
―Jaꞌa naa chujni ncheya, chjenꞌen Xixronꞌanxrée jaꞌa, ningakonꞌen kain ngeꞌe jian. ¿Sonda nchetjáñajian chujni ixi tjaunꞌa tsitikaon na̱ Nchána̱na Jesús? 11 Jai tangi tsonꞌan. Tsontakutsian ko kaxin nchakon tsikonꞌa chjiixrué nchakon.
Ko tuinxin xi Elimas í bikonꞌa xa ko juée xa naa ngisen tsingatseꞌe xa ko satsikao na̱ xa ixi ítikonꞌa xa. 12 Tjumeꞌe jaña bikon xi tetuanꞌan ngeꞌe konꞌen ko kuaxi kuitikaon xa Ncháina ixi bakeꞌe xa juaxruxin ti juako sen ngajin xa.
Ndo Pablo ko ndo Bernabé ste sen nunte Pisidia
13 Tjumeꞌe ndo Pablo ko sen chrikao ndo sajuixin sen tjajna Pafos. Kuixinꞌin sen naa nta̱barco sakjui sen ko kuiji sen tjajna Perge nunte Panfilia. Ko ndo Juan Marcos kuintuꞌe ndo sen ko ikjan ndo tjajna Jerusalén. 14 Tjumeꞌe sajuixin ndo Pablo ko ndo Bernabé tjajna Perge ko kuiji sen tjajna Antioquía tjenka tjajna Pisidia. Ko nchakon tjokéꞌe sen kuixinꞌin sen ningue ni judío ko ntiꞌa bakeꞌe sen. 15 Ko juexin juinchekuanxin sen xroon jitaxin ley ko ngeꞌe tsikjin sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó, tjumeꞌe ni tetuanꞌan niꞌngo kuiyeꞌe na̱ sen tjako ko ndachro na̱:
―Kichianna siá chondanta ngeꞌe xrochronganta ixi ícha tsakeꞌena juaxruxin, ndachronta, jai tsinꞌanna.
16 Ko tjumeꞌe ndo Pablo bingatjen ndo ko itja ndo juanchiaxin ixi xrotenko sen. Ko ndachro ndo:
―Tinꞌennta jaꞌanta sen israelita ko kaxon tinꞌennta jaꞌanta ti tsikixinnta jée tjajna ko jaꞌanta sen titikaonnta ndo Dio. 17 Ndo Dio titikaon sen tjajna Israel kuincheꞌe ndo sen tachríꞌina. Ko tjumeꞌe ndo Dio kuajon ndo juachaxin ixi konkueya sen ti xrabakeꞌe sen tjajna Egipto. Xranchi ngisen tsiki̱ꞌxi̱n inaa tjajna jaña bakeꞌe sen ntiꞌa ko juachaxien ndo Dio bingijna sen kuachrjexin sen nunte Egipto. 18 Ndo Dio bingijna ndo sen yuu kán nano bakeꞌe sen ntajie nchese. 19 Ko tjumeꞌe juinchetjáña ndo ya̱a̱to̱ tjajna ti bakeꞌe nunte Canaán, ixi sen tsikachrjenixinna xrokuayéꞌe sen nunte meꞌe. 20 Ko kain nano bakeꞌe sen ntiꞌa xranchi cuatrociento cincuenta nano. Ko tjumeꞌe ndo Dio baketuenꞌen ndo sen ixi kaxin xi bancheña ijie̱ ti kuijija ndo Samuel, naa ndo kuachronga chijnie ndo Dio. 21 Tjumeꞌe juanchia sen israelita naa ndo rey tsetuenꞌen sen. Ko ndo Dio kuincheꞌe ndo ndo Saúl, kuetuanꞌan ndo yuu kán nano. Ko ndotée ndo Saúl, ndo Cis, ko kuachrjenixin ndo ndo Benjamín. 22 Tjumeꞌe ndo Dio kuantsjeꞌe ndo ndo Saúl ti ixra̱ rey kuachónda ndo ko ndo David kuayéꞌe ti xra̱ rey meꞌe. Ko ndachro ndo Dio: “Ó kuitja ndo David, chjenꞌen ndo Isaí. Jeꞌe ndo naa ngisen chjána jié juaxruxin ko titikaon ndo kain ngeꞌe tjaꞌon.” 23 Ndo Jesús meꞌe naa chujni kuachrjenixin ndo David ko ndo Dio xruanꞌan ndo ixi jeꞌe ndo sincheméꞌe ndo jíee sen israelita xranchi tsindachro ndo. 24  +*Xratiꞌa ndo Jesús, ndo Juan bajako ndo chijni jian ngajin ni israelita ko ndachro ndo ixi xrokjan na̱ tsitikaon na̱ ndo Dio, tjumeꞌe tsikitée na̱. 25  +*Ko ó xrokuiji nchakon xrokuenꞌen ndo Juan, meꞌe ndachro ndo: “Janꞌan jeꞌa ngisen xraxaon jaꞌanta ixi tjumeꞌe tsi̱i̱ inaa ngisen ko janꞌan chondaꞌi juachaxin tsoxindanga tjuée katée ndo ixi jeꞌe ndo ícha tetuanꞌan ndo ixi najanꞌan.”
26 ’Jaꞌanta kichianna tsikachrjenixinnta ndo Abraham tinꞌennta, ko kainnta ni tsiki̱ꞌxi̱n ikjín titikaonnta ndo Dio, tinꞌennta chijnie ndo ixi sincheméꞌe ndo ti ndakoꞌa juincheꞌenta. 27 Méxin, ni ste tjajna Jerusalén ko ni tetuanꞌan ntiꞌa konoeꞌa na̱ ngisen ndo Jesús ko kuienxinꞌa na̱ ngeꞌe tsikjin sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó ti juinchekuanxin na̱ xroon ngaxinꞌin niꞌngo ngujngu nchakon tjokéꞌe na̱. Jaña jeꞌe na̱, nchakon tangi juinchekao na̱ ndo Jesús, tsijincheꞌe na̱ xranchi nichja xroon. 28  +*Ko maski kuitjaꞌi na̱ xrojan ngeꞌe ndakoꞌa juincheꞌe ndo Jesús juancheꞌe na̱ xi Pilato ixi tsetuanꞌan xa tsenꞌen ndo. 29  +*Ko nchakon juexin konꞌen kain jiꞌi, tjumeꞌe sen kuitikaon ndo Jesús juinchenganjinxin sen cuerpoe ndo nta̱cru ko juabaa sen ndo. 30 Ko ndo Dio juinchexechón ndo ndo Jesús íjngo. 31  +*Ko itsjé nchakon bikon sen ndo Jesús, sen chrikao ndo nchakon kui̱xi̱n sen nunte Galilea sakjui sen tjajna Jerusalén. Ko jai sen meꞌe nichja sen xranchi juako ndo Jesús ko nchekuenꞌen sen itsjé chujni.
32 ’Jai janꞌanna tjakona chijni jian, ngeꞌe tsikajon ndo Dio kuayéꞌe sen tsikachrjenixinna ó saꞌó. 33 Jaña konꞌen, janꞌanna kuayáꞌana xranchi tsindachro ndo Dio tsayéꞌe sen tsachrjenixin sen bakeꞌe saꞌó. Tjumeꞌe ndo Dio juinchexechón ndo ndo Jesús xranchi nichja xroon Salmo yuxin ko ndachro: “Jaꞌanta chjanꞌna, janꞌan tjáꞌanta juachaxin tsaricho̱nnta.” 34 Ko tsindachro ndo Dio ixi sinchexechón ndo ndo Jesús ixi cuerpoe ndo xrorengaꞌi. Jaña chronga xroon chijnie ndo Dio, ndachro: “Janꞌan tsajon ngeꞌe jian ngajin ndo David.” 35 Ko inaa Salmo ndachro jaꞌin: “Jaꞌanta tsintueꞌanta xrorenga cuerpoe ndo tsango tjúá.” 36 Ko ndo David kuitikaon ndo xranchi tsiketuanꞌan ndo Dio nchakon bakeꞌe ndo ko tjumeꞌe kuenꞌen ndo ko tsixrabaa ndo, jaña kuaxrabaa ni tsikachrjenixinna ko renga cuerpoe ndo. 37 Ko cuerpoe ndo juinchexechón ndo Dio rengaꞌi. 38 Méxin, kichianna, xrokonda tsonoꞌanta xranchi tsoméꞌe jíanta ixi ndo Jesús meꞌe kuenxin ndo ixi jaꞌanta. 39 Tjumeꞌe kain sen titikaon ndo Jesús ó juinchetjúá ndo aséen sen ixi ley kuetuanꞌan ndo Moisés chóndaꞌi juachaxin tsantsjen jíee sen. 40 Tsjeꞌenta jian ixi tsuanꞌinta xranchi tsikjin sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó:
41 Tsjeꞌe jaꞌanta ti tjanonta ko titikaonꞌanta.
Jai xronkanta ko satinganta ixi ngeꞌe tsonꞌen
ixi janꞌan ndo Dio tsjáko naa ixra̱ ijié* jai
ko jaꞌanta tsitikaonꞌanta maski inaa ngisen xrontatjunta.
42 Tjumeꞌe ndo Pablo ko sen chrikao ndo kuachrjexin sen niꞌngo, ko ni jeꞌa judío juancheꞌe na̱ ndo ixi xrokjan sen nchakon íjngo tjokéꞌe na̱ ixi ícha xrojuinchekuenꞌen ndo na̱. 43 Nchakon juexin sajuixin sen niꞌngo, tjumeꞌe kueya ni judío ko ni jeꞌa judío, ni bakitikaon xranchi ni judío ko baxraxaon na̱ ndo Dio, tsango bakeꞌe na̱ juaxruxin ixi ngeꞌe juako ndo Pablo ko ndo Bernabé ko ruéꞌe na̱ sen. Ko jeꞌe sen kuetuanꞌan sen ixi ícha jian tsitikaon na̱ ndo Dio ixi jeꞌe ndo tsango tjueꞌe ndo na̱.
44 Tjumeꞌe inaa semana nchakon tjokéꞌe na̱, xraꞌo kain ni jii tjajna ntiꞌa ixi tjaun na̱ tsinꞌen na̱ chijnie ndo Dio. 45 Ko bikon ni judío ixi kueya na̱ tsixraꞌo na̱, ko tsango kochjio na̱, tjumeꞌe kaxin na̱ nichjangíꞌe na̱ ndo Pablo. 46 Tjumeꞌe ndo Pablo ko ndo Bernabé soji nichja sen ko ndachro sen:
―Xrokonda saꞌó jaꞌanta ni judíonta xrokuinꞌennta chijnie ndo Dio. Ko jaꞌanta tjaunꞌanta tsinꞌennta ngeꞌe jian tsajon juachaxin tsechón chujni kain nchakon. Ko jai tsintuꞌananta jaꞌanta ni judíonta ko satsjina sintakuanꞌanna ni jeꞌa judío. 47 Jaña tsiketuanꞌan Ncháina:
Janꞌan bakéenta jaꞌanta xranchi xroꞌi tsingasáñaxin kain tjajna
ixi tsikuꞌunta chijni tajon juachaxin tsechón chujni nguixin nunte.
48 Tjumeꞌe kuinꞌen ni jeꞌa judío jiꞌin ko bakeꞌe na̱ juaxruxin ko ndachro na̱ ixi jian chijnie Ncháina Jesús.
Tjumeꞌe kuaxi kuitikaon kain ni tikinixinꞌen xrochónda juachaxin tsechón kain nchakon. 49 Ko jaña xrangíxin juinchekuenꞌen sen na̱ chijnie Ncháina nchijíi tjajna ntiꞌa. 50 Ko tjumeꞌe ni judío nichjeꞌe na̱ kaxin nchri ncheꞌe jian ko ngajin xi tetuanꞌan tjajna ntiꞌa ixi ndachro na̱ ndakoꞌa ncheꞌe ndo Pablo ko Bernabé ixi tsango toñaoꞌe na̱ sen ko bengixin na̱ sen ntiꞌa. 51  +*Ko jeꞌe sen kontsjenga sen katée sen, jaña juakoxin sen ixi jeꞌe na̱ ndakoꞌa xraxaon na̱ ixi jeꞌe sen. Tjumeꞌe sakjui sen tjajna Iconio. 52 Ko sen titikaon Ncháina Jesús tsango bakeꞌe sen juaxruxin ko ícha chónda sen juachaxien Espíritue ndo Dio.
+ 13:24 Mr. 1:4; Lc. 3:3. + 13:25 Jn. 1:20; Mt. 3:11; Mr. 1:7; Lc. 3:16; Jn. 1:27. + 13:28 Mt. 27:22, 23; Mr. 15:13, 14; Lc. 23:21-23; Jn. 19:15. + 13:29 Mt. 27:57-61; Mr. 15:42-47; Lc. 23:50-56; Jn. 19:38-42. + 13:31 Hch. 1:3. * 13:41 naa ixra̱ ijié milagro + 13:51 Mt. 10:14; Mr. 6:11; Lc. 9:5; 10:11.