21
Sakjui ndo Pablo tjajna Jerusalén
Nchakon kuintuꞌana sen kichuuna, tjumeꞌe kuixiꞌinna nta̱barco ko sakjuina nunte Cos. Ko ndúyaxin sakjuina tjajna Rodas, ko ntiꞌa sakjuixinna tjajna Pátara. Tjajna Pátara kuitjána naa nta̱barco satsjixinna no nunte Fenicia ko kuixiꞌinna nta̱barco meꞌe ko sakjuina. Nchakon kuatsingana ntiꞌa bikona nunte Chipre ko kuatsingana ndatsjonxin ikjon ko xrabikonna nunte Siria. Tjumeꞌe nta̱barco sakjui nta̱a̱ tjajna Tiro ixi xrokonda xroxingajin ngeꞌe tjinga nta̱a̱ ti tjajna meꞌe, ko ntiꞌa kuixiꞌinna tjajna. Ko kuitjána sen titikaon Ncháina ko ntiꞌa kuituna̱na ngajin sen ya̱a̱to̱ nchakon. Ko Espíritue ndo Dio juinchenoꞌe sen ixi xrondache sen ndo Pablo satsjiꞌa ndo tjajna Jerusalén. Ko juexin kuatsinga ti ya̱a̱to̱ nchakon meꞌe, kuachrjexinna ntiꞌa kainna ko kain sen titikaon Ncháina Jesús ko janchriꞌe sen ko chjenꞌen sen bikaanxina sen ngandeꞌe tjajna ko ngandeꞌe ndachaon bakeꞌexinna ntatuchiꞌinna nichjaꞌana ndo Dio. Ko tjáꞌana sen juajna ko bajíina nta̱barco ko jeꞌe sen ikjan sen ndoꞌa sen.
Ko juasona tjajna Tiro ko tjajna Tolemaida. Ntiꞌa tjáꞌana juajna sen titikaon Ncháina ko ntiꞌa kuituna̱na ngajin sen naa nchakon. +*Ko ndúyaxin ndo Pablo ko janꞌanna sajuixinna ntiꞌa, sakjuina tjajna Cesarea. Ntiꞌa ikjuina ndoꞌa ndo Felipe, naa ndo tjako chijnie Ncháina Jesús. Jeꞌe ndo naa sen ya̱to̱ sen tingijna kuincheꞌe Ncháina Jesús ko kuituna̱na ndoꞌa ndo. Ndo Felipe kuachónda ndo noó nchrichajenꞌen ndo, nchri xratuteeꞌa, nchri meꞌe tayéꞌe nchrichan chijnie ndo Dio ti tjaun ndo tsonoꞌe chujnie ndo. 10  +*Ntiꞌa kuinteena itsjé nchakon ko tjumeꞌe kuiji naa ndo tayéꞌe chijnie ndo Dio ko ndo meꞌe ndatinꞌin ndo Agabo, ndo nunte Judea. 11 Kuiji ndo kuitsjena̱na ndo ko itsé ndo tju̱a̱ tingatóxin ndo Pablo ko tju̱a̱ meꞌe kuintexin ndo tutée ndo ko itja ndo ko ndachro ndo:
―Espíritue ndo Dio ndachro ixi ni judío jaꞌin sinchekao na̱ nchée tju̱a̱ jiꞌi ko tsikao na̱ ndo ngajin ni jeꞌa tjajna judío.
12 Juexin kuinꞌanna ti ndachro ndo Agabo, tjumeꞌe janꞌanna ko ni tjajna Cesarea kuinóatána̱na ngajin ndo Pablo ixi tsjiꞌa ndo tjajna Jerusalén.
13 Ko juatingíexin ndo Pablo:
―¿Sonda ncheniꞌenta aséenna ixi ritsja̱nganta? Janꞌan jeꞌa jeꞌo xrocho̱nꞌa̱n tsinteenana̱, kaxon janꞌan tsenxinna kondeexin Ncháina Jesús ntiꞌa tjajna Jerusalén.
14 Ko janꞌanna juachaꞌina xrokuitikaonna ndo, méxin kuintuꞌana ndo satsji ndo ko ntatjanna ndo:
―Tsonꞌen ti tjaun Ncháina Jesús.
15 Ko kuatsinga kaxin nchakon xakonnana ko sakjuina tjajna Jerusalén. 16 Ko bikiꞌana kaxin sen titikaon Ncháina, sen tjajna Cesarea. Sabikiꞌanna sen ndoꞌa naa ndo tjajna Chipre ndatinꞌin ndo Mnasón. Jeꞌe ndo ó saꞌó titikaon ndo Ncháina Jesús ko kuajon ndo ndoꞌa ndo kuituna̱na.
Ndo Pablo kuitsjeꞌe ndo ndo Jacobo
17 Nchakon juasona tjajna Jerusalén sen kichuuna jian nichjaꞌnana sen. 18 Ko ndúyaxin bikiꞌana ndo Pablo bikitsjaꞌana ndo Jacobo, ndo kichuu Ncháina Jesús, ko kaxon ntiꞌa ste kain sen kichuuna tetuanꞌan niꞌngo. 19 Ndo Pablo chjée ndo sen juajna ko bekiꞌe ndo sen kain ngeꞌe juincheꞌe ndo Dio nchakon juakoꞌe ndo ni jeꞌa judío. 20 Juexin kuinꞌen sen jiꞌin, kuajon sen juasaya ngajin ndo Dio, ko ndache sen ndo Pablo:
―Kichianna, jaꞌanta ó bikonta ixi jii itsjé mil ni judío ó titikaon na̱ ndo Jesús ko kain na̱ ndachro na̱ ixi xrokonda kaxon tsitikaonna ley kuajon ndo Moisés. 21 Ko jai tsikinꞌen na̱ ixi jaꞌanta juinchekueꞌennta ni judío ste tjajna ícha ikjín ixi tsitikaonꞌa na̱ ti ley juako ndo Moisés ko kaxon ndachenta na̱ ixi xrochjéꞌa na̱ chjiꞌe ni judío chjenꞌen na̱ ko xrokondaꞌi tsitikaon na̱ ti titikaon ni judío. 22 ¿Ngeꞌe sintaꞌana ixi tsinꞌen na̱ ixi ó juiꞌinta? 23 Méxin, cháña jaꞌin ncheꞌenta. Ntiꞌi jii noó sen tjaun sincheꞌe sen ti ó ndache sen ndo Dio. 24 Tikuꞌunta sen ko tjenganta ꞌna̱ kain ngeꞌe xrokonda sincheꞌe sen ti tontjúá aséen sen ko ti ikjín jaa sen, tjenganta ꞌna̱ ti tsoxienxin ko jaña tsonoꞌe kain sen kichuuna ixi nduaxinꞌa kain ti nichja na̱ ti jaꞌanta ncheꞌenta ko jai tsikon sen ixi jaꞌanta titikaonnta ley. 25  +*Ko ni jeꞌa judío, ni ó tsikitikaon Ncháina Jesús ó kjinꞌanna na̱ naa xroon ixi tsaꞌi na̱ juachjaon ixi kain jiꞌin. Jeꞌo sineꞌa na̱ ntao tsikinixinꞌen ídolo ko sineꞌa na̱ ijni̱ ko ntauꞌe iko tsikintjiꞌa jnié ba, ko xrochóndaꞌi na̱ inaa nchri o̱ xi jeꞌa ndoxiꞌe o̱ janchriꞌe na̱.
Itsé na̱ ndo Pablo ti niꞌngo
26 Tjumeꞌe ndo Pablo sabikao ndo sen noó ko ndúyaxin juexin kontjúá sen kao jeꞌe ndo. Ko tjumeꞌe kuixinꞌin ndo niꞌngo ixi xrochronga ndo ixi juexin kontjúá sen ko xrobikao ngujngu sen ngeꞌe tikinixinꞌen ndo Dio tsayéꞌe xitaana.
27 Ó xroxetja ya̱a̱to̱ nchakon, tjumeꞌe kaxin ni judío tsiki̱ꞌxi̱n nunte Asia bikon na̱ ndo Pablo ngaxinꞌin niꞌngo. Ko tjumeꞌe juinchekateya na̱ kain chujni tjajna ko itsé na̱ ndo Pablo. 28 Ko stekoyako na̱ ko ndachro na̱:
―Kainnta, ni tjajna Israel, tingijnananta. Xi jiꞌin ichrji xa nguixin nunte ko tjako xa ngeꞌe jeꞌa jian kondee tjajnai̱na, ko titikaonꞌa xa ley kuetuanꞌan ndo Moisés, ko titikaonꞌa xa ningoina. Ko jai tsixraxinꞌin xa kaxin ni griego ko ncheki̱tja̱ xa ngaxinꞌin niꞌngo tjúá.
29  +*Jaña ndachro na̱ ixi seno tsikikon na̱ chrikao ndo Pablo ndo Trófimo tjajna Éfeso ko xraxaon na̱ ixi ndo Pablo tsikikao ndo xa niꞌngo.
30 Ko nchijíi tjajna koñao na̱ ko kain na̱ ikjui na̱ itsé na̱ ndo Pablo ko bingakjin na̱ ndo ngandangi nduja niꞌngo ko bijeꞌe na̱ nta̱chja niꞌngo. 31 Ko tjaun na̱ naaxrokóñaxón na̱ ndo ko naa xi comandante tetuanꞌan xi soldado romano kuinꞌen xa ixi nchijíi tjajna Jerusalén stekoñao na̱. 32 Tjumeꞌe xi comandante bikao xa xi soldado ko ni tetuenꞌen xa ko binga na̱ ikjui na̱ ti ste kain na̱. Ko hora bikon na̱ ixi ó kuiji xi comandante ko xi soldado kuintuꞌe na̱ ndo Pablo, ko í juayaꞌi na̱ ngajin ndo. 33 Ko xi comandante konchjiñeꞌe xa ko itsé xa ndo Pablo ko kuetuanꞌan xa ixi tsinteexin na̱ ndo yuu chika cadena. Ko tjumeꞌe juanchangiꞌe xa na̱ ngisen jeꞌe ndo ko ngeꞌe tsijincheꞌe ndo. 34 Ko chujni tsixraꞌo ntiꞌa, kaxin na̱ kuyako na̱ naa ngeꞌe ko ikaxin na̱ íjngo ngeꞌe. Ko xi comandante tienxinꞌa xa sonda jaña stencheꞌe na̱ ixi tsango tuyako na̱. Tjumeꞌe kuetuanꞌan xa ixi satsikao xa ndo Pablo ti no jii cuartel. 35 Ko bijikao xa ndo ti tjasoxinni nchia, xrokonda kuama xa ndo Pablo ixi tjaun na̱ xrojuaya na̱ ngajin ndo. 36 Ko kain ni steruéꞌe jaꞌin stetoyako na̱:
―Naatóñaxónnta xa.
Ndo Pablo chronga ndo ngajin na̱ ixi chóndaꞌi ndo ijie̱
37 Ko hora xroxraxinꞌin na̱ ndo Pablo ti jii cuartel, juanchangiꞌe ndo Pablo xi comandante ko ndachro ndo:
―¿Á chao xronichja̱ ngajinnta?
Ko jeꞌe xa juatingíexin xa ko ndachro xa:
―Jaꞌa, ¿á noꞌa nichja ngigua griego? 38 Méxin, ¿á jeꞌa jaꞌa xi tjajna Egipto, xi juinchekateya chujni ko sabikao noó mil ni ñaꞌi ntajie?
39 Tjumeꞌe juateꞌe ndo Pablo ko ndachro ndo:
―Naꞌi, janꞌan naa xi judío jongínaxin tjajna Tarso, nunte Cilicia. Janꞌan juixin naa tjajna tsango tjintee. Ko tjanchaꞌa ixi tintuna̱na xronichjaꞌa chujni jiꞌi.
40 Tjumeꞌe xi comandante kuajon xa juachaxin ko ndo Pablo bakeꞌexin tutée ndo ti jii ti tajixinni nchia ko itja ndo juakoxin ndo ixi xrotenko na̱. Tjumeꞌe kuita na̱ ko kuaxi ndo nichjexin ndo na̱ ngigua hebreo ko ndachro ndo:
+ 21:8 Hch. 6:5; 8:5. + 21:10 Hch. 11:28. + 21:25 Hch. 15:29. + 21:29 Hch. 20:4.