7
Ti juatingíexin ndo Esteban
Tjumeꞌe xitaana tetuanꞌan juanchangiꞌe xa ndo Esteban ko ndachro xa:
―¿Á nduaxin kain ti ndachro na̱ ixi jaꞌa?
Tjumeꞌe jeꞌe ndo juateꞌe ndo ko ndachro ndo:
―Kichianna xrotjajna Israel ko sen tachríi tinꞌennta ngeꞌe xrondachrja̱n. Ndo Dio titikaꞌonna chónda juachaxin, ndo meꞌe juako ndo juachaxien ndo ngajin ndo Abraham, ndo kuachrjenixinna nchakon bakeꞌe ndo tjajna Mesopotamia, xrasatjiꞌa ndo nunte Harán. Ndo Dio ndache ndo ndo Abraham: “Tintuꞌé tjajnáa ko kain sen ndúia ko satjia naa nunte tsjakoꞌa.” Tjumeꞌe ndo Abraham kuachrjexin ndo nunte Caldea ko sakjui ndo ko bakeꞌe ndo nunte Harán. Ko ó juexin kuenꞌen ndotée ndo, tjumeꞌe ndo Dio bikao ndo ndo Abraham ti no stenta jai. Ko ndo Abraham kuayéꞌa ndo nituꞌo nunte ti no tsakeꞌe tutée ndo. Tjumeꞌe chronga ndo Dio ixi nchakon tsenꞌen ndo Abraham, nduaxin sen tsachrjenixin ndo tsayéꞌe sen nunte jiꞌi. Maski xrachóndaꞌi ndo ichjan, jaña ndachro ndo Dio. Kaxon tsindachro ndo Dio ixi sen tsachrjenixin ndo Abraham, sen meꞌe tsetaꞌa sen jée nunte, ko sincheꞌexin sen xrée na̱, ntiꞌa chjinga sinchekao na̱ sen ko xroxengeꞌa sen ꞌna̱ ko ntiꞌa tsintee sen noó ciento nano. Kaxon ndachro ndo Dio: “Tjumeꞌe janꞌan sintaña ijie̱ ngajin ni juincheniꞌe chjanꞌan ti no juinchincheꞌe na̱ xjan xra. Ko tjumeꞌe sintakjan chjanꞌan ko xrochjiana xjan juasaya ntiꞌi.” Tjumeꞌe ndo Dio tsijao ndo ndo Abraham ixi kain xjan xi tsachrjenixin ndo tsaa xjan chjiꞌe xjan neꞌe sen israelita. Ko jaña nchakon jongíꞌe chjenꞌen ndo Abraham, xjan saꞌó, xjan Isaac, ndo Abraham chjée ndo xjan chjiꞌe xjan nchakon kuitja xjan ijní nchakon. Kaxon jaña juincheꞌe ndo Isaac nchakon kuichónda chjenꞌen ndo, xjan Jacob, ko tjumeꞌe ndo Jacob jaña juincheꞌe ndo ngajin ti teyuu chjenꞌen ndo. Sen meꞌe kóña ndotée ti teyuu tjajna Israel.
’Ko chjenꞌen ndo Jacob, sen kuachrjenixinna ó saꞌó, sen meꞌe kochjio sen ngajin xjan kichuu sen xjan José, ko juinchekji sen xjan ngajin kaxin xi, ko sabikao na̱ xjan tjajna Egipto, ko ndo Dio bingijna ndo xjan 10 ko kuantsje ndo ti tangi bakeꞌe ndo. Ko ndo Dio kuajon juachaxin ixi tsango konoꞌe ndo kain ngeꞌe. Meꞌe bikon xi Faraón, rey tjajna Egipto, ixra̱ jian juincheꞌe ndo José, ko kuajon xa juachaxin ixi tsetuanꞌan ndo José tjajna Egipto ko ndoꞌa xa.
11 ’Tjumeꞌe kui̱i̱ jinta ngataꞌa tjajna Egipto ko nunte Canaán ko tangi kuintee na̱ ko sen tsikachrjenixinna chóndaꞌi sen ngeꞌe sine sen. 12 Ko tsikinꞌen ndo Jacob ixi tjajna Egipto jitochji̱ noa trigo ko kuetuenꞌen ndo chjenꞌen ndo ixi tsintekji xjan ntiꞌa tseꞌna xjan noa, ko jeꞌe xjan meꞌe sen tsikachrjenixinna. Jiꞌi saꞌó ikjui xjan ntiꞌa. 13 Tjumeꞌe yuxin ikjan sen ntiꞌa ko ndo José juinchenoꞌe ndo sen ixi jeꞌe ndo ndo kichuu sen. Ko juakoꞌe ndo José xi Faraón kain ndo saoé ndo. 14 Tjumeꞌe kuetuanꞌan ndo José ixi tsjiruéꞌe sen ndotée ndo, ndo Jacob, ko kain sen kichuu ndo, xranchi níi ikán ko tenaꞌó sen. 15 Jaña konꞌen ko ndo Jacob, sakjui ndo bakeꞌe ndo tjajna Egipto ko tjumeꞌe ntiꞌa kuenxin ndo. Ko kaxon sen tsikachrjenixinna ntiꞌa kuenxin sen. 16 Ko tjumeꞌe kuantsjengí sen nteꞌe ndo Jacob ko sabikao sen nteꞌe ndo nunte Siquem, ko ntiꞌa juabaa sen nta̱a̱ ti naa nunte tsikeꞌna ndo Abraham, tsijinchekji chjenꞌen xi Hamor tjajna Siquem.
17 ’Tjumeꞌe kui̱i̱ nchakon tsonꞌen ngeꞌe tsindachro ndo Dio tsijao ndo ndo Abraham, ko sen Israel tsango konkueya sen tjajna Egipto. 18 Tjumeꞌe tuinxin inaa xi rey baketuanꞌan tjajna Egipto kuachúxinꞌa xa ndo José. 19 Ko xi rey meꞌe juincheyeꞌe xa sen tjajnai̱na ko chinga juinchekao xa sen. Kuetuanꞌan xa ixi chjenꞌen sen xjan xi nandá tsjongíꞌe, tsintuꞌe sen xjan ixi tsintekenꞌen xjan. 20 Ko tjumeꞌe nchakon tsijongíꞌe ndo Moisés tsango bakeꞌe juaxruxin ndo Dio ixi xjan meꞌe. Ko ndotée xjan ko janée xjan kuachónda sen xjan ndoꞌa sen níi nchanitjao. 21 Tjumeꞌe juaꞌi tsemá sen xjan ícha, meꞌe bijánka sen xjan. Ko nchrichjeꞌen xi rey tjajna Egipto kuitja nchra xjan ko sabikao nchra xjan ko juinchekangi nchra xjan xranchi chjenꞌen nchra. 22 Ko tjumeꞌe ndo Moisés kuangi ndo kain ngeꞌe noꞌe ni Egipto ko tsango chónda ndo juachaxin ti ngeꞌe ndachro ndo ko ngeꞌe kuancheꞌe ndo.
23 ’Ko nchakon kuichónda ndo Moisés yuu ikán nano xraxaon ndo tsitsjeꞌe ndo ni israelita, ni kichuu ndo. 24 Ntiꞌa bikon ndo ixi naa xi tjajna Egipto jitoña xa naa ni kichuu ndo. Meꞌe bingijna ndo ni kichuu ndo ko naakóñaxón ndo xi Egipto. 25 Xraxaon ndo ixi ni kichuu ndo, ni israelita, xrokonoꞌe na̱ ixi ndo Dio tsixruaꞌan ndo jeꞌe ndo tsingijna ndo na̱. Ko jeꞌe na̱ juatsuanꞌi na̱ ndo. 26 Tjumeꞌe inaa nchakon ndo Moisés bikon ndo ixi yuu ni israelita steteto na̱. Ko tjaun ndo xrojuikeꞌe̱ ndo ixi íxrokue̱to̱ꞌa na̱. Ko ndachro ndo: “Jaꞌanta kichuunta, ¿sonda stetetonta?” 27 Tjumeꞌe xi chónda ijie̱ koñao xa ko kuncheka xa ndo Moisés. Ko ndachro xa: “¿Ngisen kuajon juachaxin ixi jaꞌa tsituanna̱na ko sinchéña ijie̱ ngajin na̱? 28 ¿Á tjauan tsonꞌiana xranchi naakóñáxuan xi Egipto najna?” 29 Ko kuinꞌen ndo Moisés jiꞌi ko sabinga ndo tjajna Madián ko ntiꞌa bakeꞌe ndo xranchi naa ni tsiki̱ꞌxi̱n jée nunte. Ko tjumeꞌe ntiꞌa kuteꞌe ndo ko kuachónda ndo yuu xjan xi.
30 ’Tjumeꞌe kuatsinga yuu kán nano ko tjenka jna̱ ndatinꞌin Sinaí bikon ndo naa ndo ángel tjenka naa nta̱a̱ yaa xroꞌi. 31 Ko ndo Moisés xronka ndo ixi jaña bikon ndo ko konchjiñeꞌe ndo ixi xrotsjeꞌe ndo ti xroꞌi ko kuinꞌen ndo tée Ncháina Dio ndachro: 32 “Janꞌan ndo Dio titikaon sen tsikachrjenixin ndo Abraham, ko ndo Isaac, ko ndo Jacob.” Ko ndo Moisés kuaxi xranga ndo ko xronka ndo ko tjaunꞌa ndo xrotsjeꞌe ndo. 33 Ko ndachro Ncháina: “Tantsje kateá ixi nunte ritingatjangia, nunte tjúá. 34 Janꞌan bikon ixi ni tjajnána tsango tangi ste na̱ tjajna Egipto ko ó kui̱nꞌa̱n ixi teya na̱. Ko jai juiꞌi ixi tsingijna na̱. Méxin, xroxruanꞌan jaꞌa itsjia tjajna Egipto.”
35 ’Ko ni israelita juanoa na̱ ndo Moisés ko tsindachro na̱: “¿Ngisen tjáa juachaxin ixi jaꞌa tsituanna̱na ko sinchéñana̱na ijie̱?” Ko ndo Dio xruanꞌan ndo ndo Moisés ixi tsetuanꞌan ndo ko tsingijna ndo ni israelita ko ixi juachaxien ndo ángel bikon ndo ngakaꞌa nta̱a̱ yaa xroꞌi. 36 Ndo Moisés kuantsjexin ndo ni tsikachrjenixinna tjajna Egipto. Tsango itsjé ixra̱ ijié juincheꞌe ndo ko itsjé ngeꞌe juakoxin ndo tjajna Egipto, ko ndachaon tinꞌin Ndachaon Játse, ko no ntajie kuaji na̱ yuu kán nano. 37 Jeꞌe ndo Moisés ndache ndo ni israelita: “Ndo Dio xroxruanꞌan naa ngisen xronichja chijnie ndo xranchi xruanꞌanna ndo janꞌan ko ndo meꞌe tsachrjenixin ndo ni kichuunta. Titikaonnta ndo.” 38 Ndo Moisés bakeꞌe ndo ngajin ni israelita nchakon bakeꞌe na̱ ntajie. Ko juao ndo ndo ángel neꞌe ndo Dio ijna̱ Sinaí ko ni kuachrjenixinna kuayéꞌe na̱ chijni tajon juachaxin tsechón chujni, ko chijni meꞌe kuayeꞌena jai.
39 ’Tjumeꞌe ni kuachrjenixinna kuitikaonꞌa na̱ ko juanoa na̱ ndo Moisés ko tjaun na̱ íjngo xrokjan na̱ tjajna Egipto. 40 Ko ndache na̱ ndo Aarón: “Tjaꞌonna xrochondana naa dio tsitaonana ntiꞌa ixi ínonaꞌina ngeꞌe konꞌen ndo Moisés, ndo bingijna kuachrjexinna tjajna Egipto.” 41 Ko juinchéña na̱ naa kuxintachjan ko naakóñaxón na̱ iko kuajon na̱ kuayéꞌe kuxintachjan meꞌe, ko tsango bakeꞌe na̱ juaxruxin ixi bikon na̱ ngeꞌe tsikóñaxin itja chujni. 42 Tjumeꞌe ndo Dio kuintuꞌe ndo na̱ ixi tsitikaon na̱ nchanotsé jii ngajní.* Jiꞌi tsikjin naa ngisen kuachronga chijnie ndo Dio ko ndachro jaꞌin:
Jaꞌanta ni Israel, ¿á naakóñaxónnta iko xrokuayaꞌa̱ janꞌan
ti yuu kán nano bakeꞌenta ntajie?
43 Naꞌi, jaꞌanta bikuꞌunta iko meꞌe ti jii ningue xi dio Moloc
ko kaxon bikuꞌunta nchanotsé neꞌe xi dio Renfán.
Jaꞌanta juinchekonchjiannta kain jiꞌi ixi xrochjeꞌénta juasaya xranchi xrokjui ndo dio naꞌanta.
Méxin, janꞌan tsantsjexinnta tjajnánta
ko xroxruanꞌannta tjajna Babilonia ko ícha ntaꞌa.
44 ’Xrabakeꞌe ni kuachrjenixinna ntajie, ntiꞌa chónda na̱ naa niꞌngo tsikonchjianxin manta ti no jii ley tsiketuanꞌan ndo Dio. Jiꞌi juinchéña na̱ xranchi tsiketuenꞌen ndo Dio ndo Moisés sinchéña ndo xranchi tsikikon ndo. 45 Tjumeꞌe ni tsikachrjenixinna kuayéꞌe na̱ niꞌngo manta kuituꞌe na̱. Tjumeꞌe ni chrikao ndo Josué bikao na̱ niꞌngo meꞌe nchakon juacha na̱ kuayéꞌe na̱ nunteꞌe ikaxin tjajna, ni meꞌe kuantsjexin ndo Dio. Jaña konꞌen kuijija nchakon kuaxi kuetuanꞌan ndo David. 46 Tsango juinchenchaon ndo Dio ndo rey David ko ndo David tjaun ndo sinchekonchjian ndo naa ningue ndo Dio, ndo tsikitikaon ndo Jacob. 47 Ko jeꞌe ndo juinchekonchjianꞌi ndo niꞌngo. Ndo Salomón, chjenꞌen ndo David, juinchekonchjian niꞌngo meꞌe. 48 Ko ndo Dio jii ngajní jiꞌa ndo ngaxinꞌin naa niꞌngo tsikonchjianxin itja chujni. Ndachro naa xi nichja chijnie ndo Dio:
49 Janꞌan ndo Dio ngajní ntiꞌa tetuanxin
ko nunte xasintajni ntiꞌa jitaꞌa tutéena.
¿Ngixeꞌe nchia sinchekonchjiananta?,
o̱, ¿ti no tsakeꞌe tsjokéena?
50 ¿Á jeꞌa tjáana juintañaxin kain ngeꞌe?
51 ’Ko jaꞌanta icha asáanta ko titikaonꞌanta. Jaꞌanta tinꞌennta ko ncheꞌenta xranchi ni chúxinꞌa ndo Dio. Kain nchakon te̱to̱kuꞌunta Espíritue ndo Dio. Jaꞌanta ncheꞌenta xranchi ni tsikachrjenixinnta ó saꞌó. 52 Ni tsikachrjenixinnta chinga juinchekao na̱ sen chronga chijnie ndo Dio. Ko naakóñaxón na̱ sen kuachronga ixi tsi̱i̱ ngisen xrochóndaꞌi ijie̱. Ko ó kui̱i̱ ndo meꞌe ko jaꞌanta juinchekjinta ndo ko tjumeꞌe naakóñaxón na̱ ndo. 53 Jaꞌanta kuayeꞌenta ley kuetuanꞌan ndo Dio, ngeꞌe chronga ndo ángel, ko jaꞌanta kuitikaonꞌanta.
Ndakuenꞌen ndo Esteban
54 Ko hora kuinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro ndo Esteban, tsango koñao na̱, ncheketo neno na̱ ixi koñaoꞌe na̱ ndo. 55 Ko ndo Esteban ícha jichónda ndo juachaxin Espíritue ndo Dio ko tsjeꞌe ndo ngajní ko bikon ndo juachaxien ndo Dio ko kaxon bikon ndo ndo Jesús siin ndo ndatsjonxin jian ti jii ndo Dio. 56 Ko ndachro ndo Esteban:
―Bikon xitjeꞌe̱ ngajní ko ntiꞌa jii Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ndatsjonxin jian ti jii ndo Dio.
57 Ko jeꞌe na̱ bijeꞌe ndatsjon na̱ ko séen koyakuꞌe na̱ ndo, 58 ko sabikao na̱ ndo ngandeꞌe tjajna ko ixro kóñaxin na̱ ndo, ko ni tjangiꞌe ndo Esteban kuantsje na̱ ti jitsáa na̱ ko bakeꞌe na̱ tutée naa chajan ndatinꞌin Saulo ixi xrotsjeꞌe chán manta. 59 Ko jeꞌe na̱ yaxin na̱ ixro ndo Esteban ko jeꞌe ndo tinóatée ndo ngajin Ncháina Jesús ko jaꞌin ndachro ndo:
―Ncháina Jesús tayeꞌénta aséenna.
60 Ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin ndo ko séen nichja ndo:
―Ncháina Jesús, jaꞌanta tjankataꞌinta ijie̱ ngajin ni stetóñana.
Jaña ichro ndo ko ndakuenꞌen ndo.
* 7:42 ngajní cielo