7
Sen kichuu ndo Jesús kuitikaonꞌa sen ndo
Tjumeꞌe ndo Jesús kuaji ndo nunte Galilea ixi juaꞌi tsaji ndo nunte Judea ixi ni judío tjaun na̱ naatsóñaxón na̱ ndo. Ko ó kui̱i̱ nchakon kia, kiée ni judío nchéña na̱ kueya nchia nchínchín, ko sen kichuu ndo Jesús ndache sen ndo:
―Tituaꞌia ntiꞌi. Satjia nunte Judea ixi kaxon sen ruaꞌa ntiꞌa tsikon sen ixra̱ ijié ncheꞌe. Ixi siá naa chujni tjaun ixi chujni xrochuxin na̱ sen, sen meꞌe jeꞌa imao sincheꞌe sen ixra̱. Méxin, siá nduaxin ncheꞌe ixra̱ ijié, jeꞌa imao xrojuincheꞌe meꞌe. Tsikon kain chujni nunte xasintajni.
Jaña ndachro sen kichuu ndo Jesús ixi kaxon jeꞌe sen titikaonꞌa sen ndo. Ko juatingíexin ndo Jesús:
―Xratitjáꞌi hora sintaꞌa ixra̱ ijié. Ko jaꞌanta ngixeꞌi hora chao sincheꞌenta ngeꞌe. Chujni nunte xasintajni juaꞌi xroningakonꞌannta na̱. Janꞌan tsango ningakonna na̱ ixi janꞌan ntatjan na̱ ixi jeꞌe na̱ jeꞌa jian ngeꞌe ncheꞌe na̱. Jaꞌanta itjinta kia. Janꞌan tsjiꞌa ixi xratijiꞌa orána.
Jaña ndachro ndo, ko kuituꞌe ndo nunte Galilea.
Ndo Jesús jii ndo kia
10 Ko juexin satsikji sen kichuu ndo Jesús, tjumeꞌe jeꞌe ndo kaxon ikjui ndo kia, ko konoxinꞌa ndo ixi tjaun ndo xroꞌan ngisen xrobikon ndo. 11 Ko ni judío tjée na̱ ndo ti kia ko ndachro na̱:
―¿No jii xi meꞌe?
12 Ko kueya ni ste ntiꞌa stetjao na̱ kondee ndo Jesús. Kaxin na̱ ndachro na̱: “Jian xi ña̱”; ko ikaxin na̱ ndachro na̱: “Jeꞌa jian xa ixi ncheyeꞌe xa chujni.”
13 Ko xroꞌan ngisen nichja kondee ndo ícha, ixi xrakonꞌen na̱ ni judío.
14 Tjumeꞌe ó ngusine kia kuixinꞌin ndo Jesús niꞌngo ijié ko juangíxin ndo juinchekuenꞌen ndo na̱. 15 Ko ni judío xronka na̱, tsjeꞌe na̱ ndo, ko ndachro na̱:
―¿Xranchi tsango noꞌe xi jiꞌi kain ngeꞌe ixi xroꞌan ngisen juakoꞌe xa?
16 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Ngeꞌe ntakuanꞌan chujni jeꞌa ngeꞌe tjaꞌon, ti ntakuanꞌan na̱ meꞌe kondee ngisen tsixruanꞌanna juiꞌi. 17 Siá xrojannta tjaunnta tsitikaonnta ngeꞌe tjaun ndo Dio, meꞌe tsonoꞌanta á nduaxin ixi ndo Dio tjako o̱ á jeꞌo ngeꞌe xraxaꞌon. 18 Ko ngisen nichja ngeꞌe tjaun, jeꞌo nichja na̱ ixi tjaun na̱ ixi ikaxin na̱ tsajon na̱ juasaya ngajin jeꞌe na̱. Ko ngisen tjaun ixi ngisen tsixruaꞌan na̱ tsayéꞌe juasaya, ni meꞌe tjako ngeꞌe nduaxin ko ncheyaꞌi na̱.
19 ’¿Á jeꞌa ndo Moisés tjáanta ndo ley chijnie ndo Dio? Ko ninaánta kuitikaonnta ngeꞌe tsikjin ndo. Méxin, ¿sonda tjaunnta tsonꞌintana?
20 Ko jeꞌe na̱ juateꞌe na̱:
―Jaꞌa chonda naa espíritue Xixronꞌanxrée. ¿Ngisen tjaun tsóñaxion?
21 Ko ndachro ndo Jesús:
―Naáko ngeꞌe juintaꞌa nchakon tjokéꞌe na̱ ko xronkanta. 22 Ko ndo Moisés tsiketuanꞌan ndo ixi chjanꞌanta, xjan xi, tsaa xjan chjiꞌe, (ko jeꞌa ndo Moisés kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo na̱ jiꞌi, sen tsikachrjenixinnta kuaxi sen juincheꞌe sen). Jaña jaꞌanta chje̱ꞌénta xjan chjiꞌe, maski nchakon tjokaꞌanta. 23  +*Jaꞌanta tjaunnta tsitikaonnta ngeꞌe tsiketuanꞌan ndo Moisés, méxin, chje̱ꞌénta ichjan chjiꞌe xjan nchakon tjokaꞌanta, ko, ¿sonda toñaonta ixi juintaxruanꞌan naa chujni nchakon meꞌe? 24 Tjankataꞌinta ijie̱ ixi jeꞌo ngeꞌe tikonxinnta ikonnta. Saꞌó xraxaonnta ngeꞌe jian tjaun ndo Dio.
Ndo Jesús nichja ndo kondee ti no kui̱xi̱n ndo
25 Tjumeꞌe kaxin ni tjajna Jerusalén kuaxi na̱ juintejao kichuu na̱, ko juanchangi na̱:
―¿Á jeꞌa xi jiꞌi tjée na̱ tsóña na̱ xa? 26 Ko jai jinichja xa ngajinxin ikon kain na̱ ko xroꞌan ngisen ndachro ngeꞌe. ¿Á titikaon ni tituanꞌan ixi xi jiꞌi nduaxin ndo Cristo xa? 27 Ko jai̱na noi̱na no tsiki̱ꞌxi̱n xa. Ko nchakon tsi̱i̱ ndo Cristo, xroꞌan ngisen tsonoꞌe no tsi̱ꞌxi̱n ndo.
28 Ko ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo na̱ ti niꞌngo ko kuinꞌen ndo jaña juao na̱, ko séen nichja ndo, ndachro ndo:
―Nduaxin chuxinntana, ko noꞌanta no juixin. Ko jeꞌa juiꞌi ixi janꞌan tjaꞌon. Janꞌan juiꞌi ixi xruanꞌanna ndo nduaxin ncheꞌe ngeꞌe, ko jaꞌanta chuxinꞌanta ndo. 29 Janꞌan chuxin ndo ixi ntiꞌa juixin ti jii ndo, ko jeꞌe ndo xruanꞌanna ndo.
30 Tjumeꞌe tjaun na̱ xrotsé na̱ ndo, xroxraxinꞌin na̱ ndo ndoꞌachjiso, ko xroꞌan ngisen itsé ndo ixi xrakuajonꞌa ndo Dio juachaxin sincheꞌe na̱ meꞌe. 31 Ko kueya na̱ kuitikaon na̱ ndo ko ndachro na̱:
―Hora tsi̱i̱ ndo Cristo, ¿á ícha ijié ngeꞌe sincheꞌe ndo, ixi xi jiꞌi?
Xroxraxinꞌin na̱ ndo Jesús ndoꞌachjiso
32 Tjumeꞌe ni fariseo kuinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro na̱ ixi ndo Jesús, ko jeꞌe na̱ ko xitaana tetuanꞌan kuetuenꞌen na̱ kaxin ni policía ncheꞌe ixra̱ niꞌngo xrotsé na̱ ndo Jesús xroxraxinꞌin na̱ ndo ndoꞌachjiso. 33 Méxin, ndachro ndo Jesús:
―Tsakeꞌe ngajinnta kaxin nchakon ko tjumeꞌe xrokjanna ngajin ngisen tsixruanꞌanna. 34 Jaꞌanta tsjéentana ko tsinchiiꞌantana ixi juaꞌi itsjinta ti no tsakeꞌe janꞌan.
35 Ko ni judío juangíxin na̱ juanchangiꞌe kichuu na̱:
―¿No satsji xa ixi juaꞌi tsitjana xa? ¿Á tsji xa ngajin ni judío stekjenꞌen ngajin ni nichja ngigua griego ixi sinchekuenꞌen xa na̱ ntiꞌa? 36 ¿Ngeꞌe xrondachro ti ndachro xa ixi tsjéena xa ko tsitjaꞌina xa ko juaꞌi itsjina ti no tsakeꞌe xa?
Ndajitinga jichón
37 Nchakon jitjexin kia, meꞌe nchakon ijié, bingatjen ndo Jesús, ko séen nichja ndo:
―Siá xrojan ngisen kuenꞌen inda tonchjiñeꞌenta ngajin janꞌan ko tinꞌinnta inda. 38 Xranchi ndachro xroon Chijnie ndo Dio, ngisen titikaonna, sen meꞌe ngaya aséen sen tsinga naa ndajitinga jichón.
39 Jaña ndachro ndo Jesús ixi sen titikaon ndo tsayéꞌe sen Espíritue ndo Dio. Ixi xratiꞌa Espíritue ndo ko ndo Jesús xrasatjiꞌa ndo ngajní.
Jeꞌa xrajeꞌo xraxaon chujni
40 Ko kaxin na̱, nchakon kuinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro ndo Jesús, ndachro na̱:
―Á nduaxin xi jiꞌi xi profeta xrokui̱i̱.
41 Ko ikaxin na̱ ndachro na̱:
―Xi jiꞌi ndo Cristo.
Ko ikaxin na̱ ndachro na̱:
―¿Xranchi xrokui̱ꞌxi̱n nunte Galilea ndo Cristo? 42 Xroon tsikjin sen kuachronga chijnie ndo Dio saꞌó ndachro ixi ndo Cristo tsachrjexin ndo ni kuachrjenixin ndo rey David ko tsi̱ꞌxi̱n ndo tjajna Belén, tjajna bakeꞌe ndo David.
43 Méxin, kain na̱ jeꞌa naxrajeꞌo xraxaon na̱ ko chjeya na̱ kondeexin ndo Jesús. 44 Kaxin na̱ tjaun na̱ saxrobikao na̱ ndo ixi xroxraxinꞌin na̱ ndo ndoꞌachjiso ko xroꞌan ni juincheꞌe ngeꞌe.
Ni tetuanꞌan titikaonꞌa na̱ ndo Jesús
45 Tjumeꞌe ni policía kondee niꞌngo ikjan na̱ ti ste ni fariseo ko xitaana tituanꞌan. Ko jeꞌe na̱ juanchangiꞌe na̱ ni policía:
―¿Sonda bikoꞌinta xa?
46 Ko juateꞌe ni policía:
―Xroꞌan ngisen kuanichja xranchi nichja xi meꞌe.
47 Ko ndache ni fariseo ni policía:
―¿Á kaxonnta kuintuꞌenta juintayaꞌanta xa? 48 ¿Á xrojan na̱ tetuanꞌan tjajnai̱na o̱ ni fariseo kuitikaon xa? 49 Ni titikaon xa, ni meꞌe chúxinꞌa na̱ ley ko jeꞌe na̱ tsikaon na̱.
50  +*Xi Nicodemo, xi kuitsjeꞌe ndo Jesús naa tiie ó saꞌó, xi meꞌe naa ni fariseo, ko ndache xa na̱:
51 ―Ley tajonꞌa juachaxin tsjankataꞌana naa chujni ijie̱ ti xratienꞌani ngeꞌe nichja na̱ ko noeꞌani ngeꞌe ijie̱ juincheꞌe na̱.
52 Ko juateꞌe na̱:
―¿Á kaxon jaꞌa juixian nunte Galilea? Nchekuanxian xroon chijnie ndo Dio ko tsonoꞌa ixi xroꞌan ngisen kuachronga chijnie ndo Dio tsiki̱ꞌxi̱n nunte ntiꞌa.
53 Ko ngujngu na̱ chjeya na̱ sakjui na̱ ndoꞌa na̱.
+ 7:23 Jn. 5:9. + 7:50 Jn. 3:1, 2.