3
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi tsixema itja
(Mt. 12:9-14; Lc. 6:6-11)
Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuixinꞌin ndo ndoꞌa ndo Dio íjngo. Ko ntiꞌa bakeꞌe naa xi tsixema naa itja. Ko konchjiñeꞌe kaxin xi stetsaya xa ndo Jesús ixi tsikon xa á sinchexrjuenꞌen ndo xi meꞌe, nchakon tjokéꞌe na̱ ixi jaña tsjankataꞌa xa ndo Jesús ijie̱. Ko ndo Jesús ndache ndo xi tsixema itja:
―Tingatjen ko takeꞌé ngusine ntiꞌi.
Ko juanchangiꞌe ndo Jesús ni ste ntiꞌa, ko ndachro ndo:
―Nchakon tjokéꞌeni, ¿á chao sincheꞌeni ti jian, o̱ á chao sincheꞌeni ti ndakoꞌa? ¿Á chao tsingijnani naa ngisen?, o̱, ¿á naatsóñaxónni naa chujni?
Ko jeꞌe na̱ tenko na̱. Ko ndo Jesús koñao ndo, ko bikon ndo kain ni ste ntiꞌa, meꞌe koniꞌe aséen ndo ixi tsango ícha aséen na̱. Ko ndache ndo xi niꞌe:
―Tinxe tjáa.
Ko jeꞌe xa kuinxe itja xa, ko hora meꞌe koxruenꞌen itja xa. Ko xi fariseo kuachrjexin xa ntiꞌa ko ikjui xa ti ste ni tjento xi Herodes ko juao kichuu xa xranchi naatsóñaxón xa ndo Jesús.
Kueya na̱ ste na̱ ngandeꞌe inda
Ko ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo sakjui sen ngandeꞌe inda. Ko kueya na̱ jiruéꞌe na̱ sen, ni tsiki̱ꞌxi̱n nunte Galilea ko kaxon nunte Judea ko tjajna Jerusalén ko nunte Idumea ko ikaxin na̱ tsiki̱ꞌxi̱n na̱ tonꞌen inda jitinga ndatinꞌin Jordán ko kaxon ni tsiki̱ꞌxi̱n no tjajna Tiro ko tjajna Sidón. Ko kain na̱ tsikinꞌen na̱ ixra̱ ijié juincheꞌe ndo Jesús ko kaxon tjaun na̱ tsikon na̱ meꞌe. +*Tjumeꞌe kuituenꞌen ndo sen teyuu chrikao ndo ixi ntiꞌao xrochonꞌen naa nta̱barco. Ko hora tsango xrokuixintja na̱ ndo xrokuixinꞌin ndo nta̱barco 10 ixi kueya na̱ tsijinchexruenꞌen ndo, ko kain ni niꞌe kuixintja na̱ ndo ixi tjaun na̱ xrotsé na̱ ndo. 11 Ko kaxin na̱ chónda na̱ espíritue Xixronꞌanxrée ko hora bikon na̱ ndo Jesús bakeꞌexin na̱ ntatuchiꞌin na̱ ngajin ndo. Ko kuyako espíritue Xixronꞌanxrée ko ndachro:
―Jaꞌa chjenꞌen ndo Dio.
12 Ko ndo Jesús kuyakutee ndo espíritue Xixronꞌanxrée ko ndachro ndo ixi xrochrongaꞌi xa ngisen jeꞌe ndo.
Ndo Jesús juée ndo teyuu sen tsajikao ndo
(Mt. 10:1-4; Lc. 6:12-16)
13 Tjumeꞌe kuajinꞌin ndo Jesús naa ijna̱, ko ntiꞌa kuiyeꞌe ndo sen tjaun ndo xrokuajikao ndo ko konchjiñeꞌe sen ngajin ndo. 14 Ko kuincheꞌe ndo teyuu sen tsajikao ndo ixi tsetuenꞌen ndo sen satsji sen xrochronga sen chijni jian. 15 Ko kuajon ndo juachaxin sinchexrjuenꞌen sen ni niꞌe ko tsantsje sen espíritue Xixronꞌanxrée chónda na̱. 16 Ko sen teyuu kuincheꞌe ndo jaꞌin ndatinꞌin sen: ndo Simón, ndo juinchekinꞌin ndo Jesús Pedro; 17 ko ndo Jacobo ko ndo kichuu ndo, ndo Juan, sen meꞌe chjenꞌen ndo Zebedeo. Kaxon sen meꞌe juinchekinꞌin ndo Jesús Boanerges meꞌe xrondachro chjenꞌen ti Tjateé. 18 Ko ndo Andrés, ndo Felipe, ndo Bartolomé, ndo Mateo, ndo Tomás, ndo Jacobo, chjenꞌen ndo Alfeo, ko ndo Tadeo ko inaa ndo Simón, ndo tikinixin naa partido romano ndatinꞌin cananista, 19 ko xi Judas Iscariote, xi juinchekji ndo Jesús.
Ndachro na̱ ixi ndo Jesús chónda ndo juachaxien Xixronꞌanxrée
(Mt. 12:22-32; Lc. 11:14-23; 12:10)
20 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo kuixinꞌin sen naa nchia. Ko íjngo kueya na̱ xraꞌo na̱ ntiꞌa ko juaꞌi juine ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo. 21 Ko konoꞌe sen ndoꞌa ndo Jesús ixi ntiꞌa jii ndo ko kui̱i̱ sen ixi satsikao sen ndo ixi ndachro sen jeꞌe ndo tsinchetjáña jaa ndo.
22  +*Ko kaxon kui̱i̱ kaxin xi tjako ley tsiki̱ꞌxi̱n tjajna Jerusalén ko ndachro xa:
―Xi jiꞌi chónda xa juachaxien Beelzebú, Xixronꞌanxrée, xi tetuenꞌen kain espíritu ñaꞌi, méxin, chao tantsje xa espíritue Xixronꞌanxrée.
23 Ko ndo Jesús kuiyeꞌe ndo xi ndachro meꞌe ko jaꞌin juakoxin ndo:
―¿Xranchi Xixronꞌanxrée jeꞌo xa tsantsje xa espíritue xa? 24 Siá naa tjajna, jeꞌo na̱ tse̱to̱kaꞌo kichuu na̱, juaꞌi tsintekao kichuu na̱ jian. 25 Ko ni stekao kichuu naakua nchia, siá ningakonꞌen kichuu na̱, kaxon juaꞌi tsekao kichuu na̱ ndako. 26 Ko kaxon jaña siá Xixronꞌanxrée tse̱to̱kaꞌo xa juachaxin chónda xa, ndatsitjáña juachaxin meꞌe.
27 ’Xroꞌan ngisen chao tixinꞌin ndoꞌa naa xi soji ixi tse̱e na̱ ngeꞌe chónda xa. Saꞌó xrokonda xrokuintee na̱ xi soji ixi chao tse̱e na̱ ngeꞌe chónda xa.
28 ’Nduaxin ntatjunta ixi ndo Dio chao sincheméꞌe ndo kain ijie̱ chónda chujni ko kain ngeꞌe ndakoꞌa tsinichja na̱. 29  +*Ko ngisen xronichja ndakoꞌa ixi Espíritue ndo Dio juaꞌi tsoméꞌe ijie̱ meꞌe, ni xronichja meꞌe, kain nchakon tsama na̱ ijie̱.
30 Jaña ichro ndo Jesús ixi ni meꞌe tsindachro na̱ ixi jeꞌe ndo chónda ndo espíritue Xixronꞌanxrée.
Janée ndo Jesús ko xi kichuu ndo
(Mt. 12:46-50; Lc. 8:19-21)
31 Ko tjumeꞌe janée ndo Jesús ko xi kichuu ndo kuiji sen ti jii ndo Jesús ko nduja nchia ste sen, kuituenꞌen sen naa xi tsikiyeꞌe xa ndo Jesús. 32 Ko sen ste ngajin ndo Jesús, ndache sen ndo:
―Janáanta ko xi kichuunta ste sen nduja ko nichjaꞌanta sen.
33 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Ngisen janána ko ngisen sen kichian?
34 Ko jitsjeꞌe ndo kain ni ste ntiꞌa ko ndachro ndo:
―Sen jiꞌi meꞌe sen janána ko sen kichian. 35 Kain sen ncheꞌe ngeꞌe tjaun ndo Dio, sen meꞌe sen kichian ko janána.
+ 3:9 Mr. 4:1; Lc. 5:1-3. + 3:22 Mt. 9:34; 10:25. + 3:29 Lc. 12:10.