6
Ndo Jesús bakeꞌe ndo tjajna Nazaret
(Mt. 13:53-58; Lc. 4:16-30)
Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo tjajna ntiꞌa ko sakjui ndo tjajnée ndo tjajna Nazaret ko kaxon ruéꞌe sen teyuu chrikao ndo. Ko kuiji sábado, nchakon tjokéꞌe na̱, ko kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo na̱ ngaxinꞌin ningue ni israelita ntiꞌa. Ko kueya na̱ kuinꞌen na̱ ngeꞌe tjako ndo, meꞌe xronka na̱ ko ndachro na̱:
―¿No kuitjaxin xi jiꞌi ngeꞌe tjako xa?, ko, ¿ngisen juinchekuenꞌen xa ti nichja xa ko ixra̱ ijié ncheꞌe xa? ¿Á jeꞌa jiꞌi xi carpintero ko janée xa ndatinꞌin María, ko xi kichuu xa xi Jacobo, ko xi José, ko xi Judas, ko xi Simón? ¿Á stekuiꞌana nchrikichuu xa ntiꞌi?
Méxin, kuitikaonꞌa na̱ ngeꞌe ichro ndo.
+*Ko ndachro ndo Jesús:
―Kain tjajna kain chujni tajon na̱ juasaya ngajin naa ndo nichja chijnie ndo Dio; ko sen tjajnée ndo, naꞌi, ko kaxon sen ndoꞌa ndo tajonꞌa sen juasaya ngajin ndo.
Méxin, ntiꞌa xroꞌan ixra̱ jian juincheꞌe ndo, jeꞌo bakeꞌe itja ndo ngataꞌa jaa kaxin ni niꞌe ko juinchexruenꞌen ndo na̱. Ko tsango xronka ndo ixi kuitikaonꞌa na̱. Ko tjumeꞌe sakjui ndo kaxin tjajna nchínchín ste tjenka ntiꞌa ko juinchekuenꞌen ndo na̱.
Ndo Jesús xruanꞌan ndo teyuu sen
(Mt. 10:5-15; Lc. 9:1-6)
Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen teyuu sen chrikao ndo ko kuaxi kuetuanꞌan ndo ixi yuyu sen itsji sen ko kaxon kuajon ndo juachaxin ixi chao tsantsje sen kain espíritue Xixronꞌanxrée chónda chujni. Ko kuetuenꞌen ndo sen ixi xroꞌan ngeꞌe tsikao sen ti tsaa sen chaꞌo. Jeꞌo naa ntakuto tsjixin sen ko meꞌó tsikao sen. Ko tsikauꞌa sen ti tsinga ngeꞌe ko ngeꞌe sine sen ko tsikauꞌa sen tomi. Ko jeꞌo kate jichjanga sen ko jeꞌo manta jiá sen tsikao sen. 10 Ko kaxon ndachro ndo:
―Nchakon tsixinꞌinnta naa nchia ntiꞌao tsituꞌanta hasta tsachrjexinjanta tjajna meꞌe. 11  +*+Ko siá tsjasonta xrojan tjajna ko tsajonꞌa na̱ juachaxin tsituꞌanta ntiꞌa ko xrochroꞌa na̱ tsinꞌen na̱ ngeꞌe tjakonta, jaꞌanta tachrjexinnta tjajna meꞌe ko tontsjenganta inche yaa kateanta, meꞌe tsjakoxinnta ixi ndakoꞌa juincheꞌe na̱ ngajinnta. Ko nduaxin ndachrja̱n ixi nchakon sinchéña ndo Dio ijie̱ ngajin chujni, ícha tangi tsonꞌen ni tjajna meꞌe, ixi ni tjajna Sodoma ko ni tjajna Gomorra.
12 Ko sakjui sen ko ndache sen na̱ ixi xrokonda tsindoxin na̱ ngeꞌe ncheꞌe na̱ ko tsintuꞌe na̱ ti ndakoꞌa ncheꞌe na̱. 13  +*Ko kaxon kuantsje sen itsjé espíritue Xixronꞌanxrée kuachónda kaxin na̱. Ko ngataꞌa jaa itsjé ni niꞌe bakeꞌe sen ndaxiꞌe ko jaña koxruenꞌen na̱.
Kuenꞌen ndo Juan Bautista
(Mt. 14:1-12; Lc. 9:7-9)
14  +*Ko xi rey Herodes kuinꞌen xa kain ngeꞌe jian kuancheꞌe ndo Jesús ixi kain na̱ teki na̱ xranchi ijié juachaxin chónda ndo, meꞌe ndachro xa:
―Ndo Juan Bautista ó tsixechón ndo ixi xrajeꞌo juachaxin chónda xi jiꞌi.
15 Ko kaxin na̱ ndachro na̱:
―Jiꞌi ndo Elías kuachronga chijnie ndo Dio.
Ko ikaxin na̱ ndachro na̱:
―Jiꞌi naa ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó.
16 Ko kuinꞌen xi Herodes ko ndachro xa:
―Jiꞌin ndo Juan, ndo kuetuanꞌan konchrinjin na̱ jaa ndo, ndo meꞌe ó tsixechón ndo.
17  +*Ko xi Herodes tsiketuanꞌan xa ixi tsitexin ndo Juan ixi nochika ko tsixraxinꞌin na̱ ndo ndoꞌachjiso ixi jaña tsijanchia nchri Herodías. Jeꞌe nchri Herodías, nchrinchriꞌe xi Felipe xikichuu xi Herodes, ko jeꞌe xi Herodes kua xa nchri meꞌe xranchi xrokjui nchrinchriꞌe jeꞌe xa. 18 Ko ndo Juan jaꞌin tsindache ndo xi Herodes:
―Xroꞌan juachaxin jii ixi jaꞌa xrochónda nchrinchriꞌe xi kichuua.
19 Méxin nchri Herodías tsango koñaoꞌe nchra ndo Juan ko tjaun nchra xrokóña nchra ndo, ko juaꞌi juincheꞌe nchra meꞌe 20 ixi xi Herodes xrakonꞌen xa ndo Juan ixi kuanoꞌe xa ixi ndo Juan naa ngisen tsango jian ko tjúá aséen. Méxin, chroꞌa xa tsajon xa juachaxin ixi jeꞌe nchri tsjaya nchra. Ko maski xi Herodes tienxinꞌa xa jian kain ti kuandachro ndo Juan, tjaun xa ícha xrokuinꞌen xa ti ngeꞌe juako ndo. 21 Ko nchri Herodías juacha nchra nchakon kiée xi Herodes. Tsikiyeꞌe xa ni tetuanꞌan tjajna ko ni tetuenꞌen xi soldado ko ikaxin ni tetuanꞌan nunte Galilea ixi tsi̱i̱ na̱ kiée xa. 22 Ko nchrichjeꞌen nchri Herodías kuixinꞌin nchrichan ti ste na̱, ko ité nchrichan, ko tsango juaxruxin bakeꞌe xi Herodes ko kain ni stenekao xa ntiꞌa. Ko jeꞌe xi Rey Herodes ndache xa nchrichan meꞌe:
―Tjanchiana̱na ngeꞌe tjauan ko janꞌan xrotja̱ꞌá.
23 Ko jeꞌe xa nichjaxin ngatoxin ndo Dio ixi nduaxin tsajon xa ngixeꞌi ngeꞌe tsjanchia nchrichan maski ngusine tjajna tetuanꞌan xa. 24 Ko jeꞌe nchrichan kuachrje nchrichan ko ndache nchrichan janée nchrichan:
―¿Ngeꞌe tsjanchia?
Ko janée nchrichan ndachro jan:
―Tjanchia jaa xi Juan Bautista.
25 Ko jeꞌe nchrichajan jaiko ikjan nchrichan ti jii xi rey, ko ndachro nchrichan:
―Janꞌan tjaꞌon xrochjána̱na jaa xi Juan Bautista ngaya naa laato.
26 Ko jeꞌe xi rey tsango koniꞌe aséen xa ixi jaña juanchia nchrichan ixi tsíndáchro xa ngatoxin ndo Dio tsajon xa kain ti tjanchia nchrichan ko tsikinꞌen kain ni ste ntiꞌa, méxin, í juaꞌi xrondachro xa naꞌi. 27 Ko tuinxin kuetuenꞌen xa naa xi soldado ixi tsijikao xa jaa ndo Juan. 28 Ko xi soldado sakjui xa ndoꞌachjiso ko konchrinjin xa jaa ndo Juan ko juankaya xa naa laato jaa ndo ko chjée xa nchrichajan ko jeꞌe nchrichan bikenꞌen nchrichan janée nchrichan.
29 Ko kuinꞌen kain sen chrikao ndo Juan ixi jaña tsikonꞌen, meꞌe juirueꞌe sen cuerpoe ndo ko juabaa sen ndo.
Ndo Jesús kuajon ndo ngeꞌe juine naꞌó mil chujni xi
(Mt. 14:13-21; Lc. 9:10-17; Jn. 6:1-14)
30 Ko tjumeꞌe sen tsixruaꞌan ndo Jesús ikjan sen ti jii ndo ko beki sen kain ti juincheꞌe sen ko kain ti nichja sen. 31 Ko ndachro ndo Jesús:
―Tsachrjendáana sachjina ntajie ti xroꞌan ngisen ste ko ntiꞌa tsjokai̱na nchíín.
Jaña ndachro ndo ixi kueya na̱ itji na̱ ko ti̱i̱ na̱ ko koꞌa tiempo sine sen. 32 Ko ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo, jeꞌo sen kuixinꞌin sen naa nta̱barco sakjui sen naa nunte xroꞌan ngeꞌe jii. 33 Ko kueya na̱ bikon na̱ ixi sakjui sen ko ndo Jesús ntiꞌa kaxon jitji ndo, meꞌe kuachrjexin na̱ tjajnée na̱ ko binga na̱, méxin saꞌó kuiji na̱ ngandeꞌe ndalago ko ntiꞌa stechónꞌen na̱ ndo Jesús. 34  +*Ko hora kuachrjexin ndo nta̱barco, bikon ndo ixi kueya na̱ jichónꞌen na̱ ntiꞌa, méxin bikonóeꞌe ndo na̱ ixi ste na̱ xranchi kutuchjon chóndaꞌi ngisen tsjeꞌe ba. Ko juangíxin ndo juinchekuenꞌen ndo na̱ kueya ngeꞌe. 35 Ko ó kóndo ko sen teyuu chrikao ndo Jesús konchjiñeꞌe sen ngajin ndo, ko ndachro sen:
―Ó kóndo ko xroꞌan ngeꞌe jii ntiꞌi. 36 Ndachenta na̱ ixi satsji na̱ naa nchia o̱ naa tjajna kjínꞌa ste, ko tseꞌna na̱ ngeꞌe sine na̱ ixi xroꞌan ngeꞌe chónda na̱.
37 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Jaꞌanta tájonnta ngeꞌe sine na̱.
Ko jeꞌe sen ndachro sen:
¿Á tjaunnta tseꞌnana yuu ciento denario nutja ixi tsajonna sine na̱?
38 Ko ndo Jesús juanchangi ndo:
―Titsjeꞌenta ngijanꞌin nutja chondanta.
Ko kuitsjeꞌe sen ko ndachro sen:
―Jii naꞌó nutja ko yuu kuchee̱.
39 Ko kuetuanꞌan ndo ixi kain na̱ xrobakeꞌe na̱ nunte ngataꞌa kayua. 40 Ko jaña xrochjeya na̱ tsachrjendáa ngujngu ciento na̱ ko ngujngu cincuenta na̱. 41 Ko ndo Jesús kua ndo ti naꞌó nutja ko yuu kuchee̱ ko tsjeꞌe ndo ngajní ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio ko konchrinjin ndo nutja ko chjée ndo sen teyuu chrikao ndo ixi tsonchjeya sen sine kain ni ste ntiꞌa; kaxon konchrinjin ndo ti yuu kuchee̱ ko konchjeya sen ixi sine kain na̱. 42 Ko kain na̱ juine na̱ ko konkjeꞌe na̱. 43 Ko juexin juine na̱ ko sen teyuu chrikao ndo Jesús juejo sen tutuꞌo nutja ko kuchee̱ tsixeꞌe ko juinchekaon sen teyuu ntaxra ti nutja ko kuchee̱. 44 Ni juine meꞌe xranchi naꞌó mil xi.
Ndo Jesús itji ndo ngataon ndalago
(Mt. 14:22-27; Jn. 6:16-21)
45 Ko tuinxin ndache ndo Jesús sen teyuu chrikao ndo ixi tixinꞌin sen nta̱barco ko tsatsingatuꞌe sen ndalago no jii tjajna Betsaida. Ko jeꞌe ndo xrakuituꞌe ndo nichjeꞌe ndo kain ni ste ntiꞌa. 46 Ko juexin nichjeꞌe ndo na̱, sakjui ndo naa ijna̱ ixi tsinichjeꞌe ndo ndo Dio. 47 Ko ó kóndo ko kontie ko nta̱barco meꞌe kuiji nta̱a̱ ngusine ndalago, ko jeꞌe ndo Jesús jeꞌo ndo kuintuꞌe ndo nunte ntiꞌa. 48 Ko bikon ndo ixi tsango tangi tikao sen nta̱a̱ ixi tsango soji jitinga chrinto ko meꞌe ruéꞌe ndo sen. Ko tutée ndo jiti̱xi̱n ndo ngataꞌa nda ko konchjiñeꞌe ndo ti ste sen ko juincheꞌe ndo xranchi xrokuitaon ndo. 49 Ko hora bikon sen jitji ndo ngataꞌa inda, tsango xraxaon sen ixi bikon sen naa chrintoe chujni tsikenꞌen, ko kuyako sen 50 ixi kain sen bikon sen ndo ko ícha xronka sen. Ko jeꞌe ndo nichja ndo, ko ndache ndo sen:
―Xronkaꞌinta, janꞌan juiꞌi.
51 Ko jeꞌe ndo kuixinꞌin ndo nta̱barco ti ste sen, ko chrinto tuinxin ndabakeꞌe chrinto. Ko jeꞌe sen ícha xronka sen ixi jaña konꞌen 52 ixi tsikienxinꞌa sen ti juincheꞌe ndo Jesús nchakon kuajon ndo itsjé nutja ixi xracha aséen sen meꞌe kuitikaonꞌa sen ndo.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi niꞌe nunte Genesaret
(Mt. 14:34-36)
53 Ko kuatsingatuꞌe sen ndalago ko kuiji sen nunte Genesaret ko ntiꞌa kuenchrua sen nta̱barco ngandeꞌe inda. 54 Ko tuinxin ti kuachrjexin sen inda, ni ste ntiꞌa kuichúxin na̱ ndo Jesús. 55 Ko jeꞌe na̱ kuichronga na̱ nchijíi nunte ntiꞌa, méxin kuaxi na̱ bikao na̱ itsjé ni niꞌe, ni jitsingataꞌa kania ko bikao na̱ ti jii ndo Jesús. 56 Ko kain ti no ikjui ndo, tjajna nchíín ko tjajna ijié, o̱ ngaya chjaka meꞌe bikaꞌo na̱ kain ni niꞌe ko bakeꞌe na̱ ngandeꞌe chaꞌo. Ko ni niꞌe tinóatée na̱ ngajin ndo Jesús ixi jeꞌo xrotsé na̱ ngandeꞌe mantée ndo meꞌe koxruenꞌen na̱.
+ 6:4 Jn. 4:44. + 6:11 Hch. 13:51. + 6:11 Lc. 10:4-11. + 6:13 Stg. 5:14. + 6:14 Mt. 16:14; Mr. 8:28; Lc. 9:19. + 6:17 Lc. 3:19, 20. + 6:34 Mt. 9:36.