87  Abraham, Abram Abram afost Kaldejac dăn trg Ura, p karje Dimizov akuljes s fije pra tata alu Izraelaculor. Dimizov ja prominjit lumilje ăn “Abraham”. Lumilje “Abram” značaštje “tata karje adrikat”. “Abraham” značaštje “tata alu mulc”. Dimizov aobičit alu Abraham k osă ajbje multă sămăncă, karje osă postanjaskă marje narod. Abraham akrizut alu Dimizov š la skulta. Dimizov adus p Abraham dăn pămănt Kaldeja ăn pămăntu Kanaan. Pănd atrijit ăn pămănt Kanaan, jel š mujarja aluj, Sara, ăn aša bătărnj adubidit fičor karje sa kimat Izak. 87  Abraham, Abram Abram afost Kaldejac dăn trg Ura, p karje Dimizov akuljes s fije pra tata alu Izraelaculor. Dimizov ja prominjit lumilje ăn “Abraham”. Lumilje “Abram” značaštje “tata karje adrikat”. “Abraham” značaštje “tata alu mulc”. Dimizov aobičit alu Abraham k osă ajbje multă sămăncă, karje osă postanjaskă marje narod. Abraham akrizut alu Dimizov š la skulta. Dimizov adus p Abraham dăn pămănt Kaldeja ăn pămăntu Kanaan. Pănd atrijit ăn pămănt Kanaan, jel š mujarja aluj, Sara, ăn aša bătărnj adubidit fičor karje sa kimat Izak. pămăntu Kanaan. Pănd atrijit ăn pămănt Kanaan, jel š mujarja aluj, Sara, ăn aša bătărnj adubidit fičor karje sa kimat Izak.
1
amen, zaista “Amen” je vorba karje s koristjaštje d naglasală ili s privlačaskă pažnja p nješto če azăs omu. Maj mult s koristjaštje la kraj d molitvă, š atunča puatje s prevodjaskă kašă “njeka s fije aša”, “njeka s s dogodjaskă asta” ili “aša je”, š komunicirjaštje aša s slažaštje ku molitva ili izrazaštje voje s uslišaskă molitva. Ăn văcala aluj, Isusu koristja “amen” kum naglasja istina dăla aja če rubja. Maj mult dăpă aja zăća ”vu zăk” kum azapučinja ku văcala anuavă karje irja ljigată ku alta, š atunča puatje s s prevodjaskă kašă: “Da, iskrenu zăk vuavă” ili “Aja je istina š jo vu zăk”. Izrazu “zaista, zaista zăk vuavă” puatje s prevodjaskă kašă “asta če vu rubjesk istinito”.
anđelu, arkanđeo Anđelu je capăn sufljet karje astvorit Dimizov. Anđeli pustujaštje kum aputja s služaskă alu Dimizov š fiče će god jel zăća. Izrazu “arkanđeo” rubja d anđelu karje vladjaštje ili vudjaštje p alcă anđelurj. Vorba “anđelu” doslovno značaštje “glasniku” š puatje s s prevodjaskă “glasniku dăla Dimizov”, “argatu alu Dimizov p čerj” ili “sufljetu glasniku alu Dimizov”. Posebni izrazu, “anđelu alu Jahve” arje maj mult značanje: 1. puatje s značaskă “anđelu karje prestavljaštje Jahve” ili “glasniku karje služaštje alu Jahve”; 2. puatje s rubjask samo d Jahve, karje izglidja kašă anđelu pănd rubja ku lumja.
apostol, apostolstvo “Apostoli” afost lumje p karje Isusu atrimjes s rubjaskă d Dimizov š d cara aluj. Izraz “apostolstvo” rubja d položaj š d autoritet alu ălja karje afost kuljes kašă apostoli. Vorba “apostol” značaštje “njeko činje atrimjes ku posebna svrhă”. Apostol arje autoritet kašă š ăla karje la trimjes. Alu Isusuluj duavăsprjače (12) maj upruapje učenikurj apostanit prvi apostoli. Alcă lumje, kašă kum afost Pavao š Jakov, također apostanit apostoli. P săla alu Dimizov, apostoli aputut fărdă frikă s rubjaskă Bună vorba š s likujaskă lumja, pa čak š potirjaskă p sufljeti alji rovj dăn lumje. Vorba “apostol” puatje s s prevodjaskă ku vorba ili ku izrazu karje značaštje “njeko činje je atrimjes” ili “omu karje akimat s rubjaskă vorba alu Dimizov alu lumjej”.
arka “Arka” rubja d kutije d ljemn karje arje patru čošakurj karje služaštje s căje nješto ăn ja ili s s zaštitjaskă. Arka puatje s fije marje ili mikă, ovisno d aja d čaja s koristjaštje. Vorba “arka” majdată s koristjaštje d nješto mult marje brodu d ljemn karje arje patru čušakurj karje Noa afukut kum s spasaskă d poplavă. Arka avut ravni pod, krovu š zidurlje. Asta puatje s s prevodjaskă “mult marje brod”, “lađa”, “teretni brod” ili “marje brod ăn oblik d kutije”. Hebrejska vorbă karje aiča s koristjštje ăn odnosu p ăla marje brod ista je vorbă karje s koristja d košarje ili d kutije ăn karje afost Mojsije kănd afost kupil, kănd mumusa la pus ăn apă Nil kum la skudja. Obično s prevodjaštje kašă “košara”. Ăn izrazu “kufjeru d savez” koristjaštje alta vorbă. Asta puatje s s prevodjaskă kašă “kutija” ili “škrinja“ ili “posuda”.
Beelzebul Beelzebul je altu lumje d Sotona ili nikuratu. Ponekad s skrije š “Baal-Zebub”. Asta lumilje doslovno značaštje “gospodaru alu muštilor”, če značaštje “vladaru p sufljet alji rovj”. Asta lumilje je povezăt ku lumilje alu mičinos dimizov “Baal-zebub” d Ekron (vjez 2 Car 1,2, 3, 6).
blagosloviti, blagoslovjaštje, blagoslovu “Blagoslovit” p njeko ili nješto značaštje s fakă s s dogodjaskă nješto binje š korisno alu omula ili stvarurj karje s blagoslovjaštje. Blagoslovit p njeko također značaštje s izražaštje voje s s dogodjaskă pozitivne š bunj stvaruruj alu omula. Kănd lumja “blagoslovjaštje” p Dimizov izražaštje voja s fije Dimizov blagoslovit, š aja značaštje s l faljaskă š s l slavjaskă. Izrazu “blagoslovjaštje” ponekad s koristjaštje d posvitjală d mănkarje majdată njego če lumja mălănka ili d zahvală š d slavă alu Dimizov d mănkarje. “Blagoslovjaštje” također puatje s s prevodjaskă kašă “mult s pobrinjaskă d” ili “s fije mult ljubazan š naklonit kărti njeko”. “Dimizov mult ablagoslovit” puatje s s prevodjaskă kašă “Dimizov adat multje bunje stvarurj” ili “Dimizov mult sa pobrinit d” ili “Dimizov afukut s s dogodjaskă multje bunje stvarurj”. “Jel je blagoslovit” puatje s s prevodjaskă kašă “jel osă ajbje marje korist” ili “jel osă iskušaskă bunje stvarurj” ili “Dimizov osă fakă s napredujaskă”. “Blagoslovit omu karje” (“Blažen ăla karje”) puatje s s prevodjaskă kašă “Kum je binje alu omula!” Izrazu kašă “blagoslovit afost Domnu” puatje s s prevodjaskă kašă “Njeka Domnu s fije blagoslovit” ili “Slava alu Domnuluj” ili “Jo slavjesk p Domnu”. Ăn kontekst d blagoslovu d mănkarje, asta puatje s s prevodjaskă kašă “azahvaljit alu Dimizov d mănkarje” ili “aslavit p Dimizov ča lja dat mănkarje” ili “aposvetit mănkarje š aslavit p Dimizov d ja”.
bună vorba, evanđelje, radosna vijest Izrazu “evanđelje” značaštje “bună vorba” š rubjaštje d porukă ili objavă karje zăće alu lumjej nješto čije d je bun š če lji radujaštje. Ăn Biblije, ăsta nazivu obično rubjaštje d porukă d spasjala alu Dimizov d lumje p žrtva alu Isusuluj p kručje. Altje načinurj d prevodjală d ăsta izraz puatje s uključaskă “bună porukă” ili “bună objavă” ili “poruka alu Dimizov d spasjală” ili “bunje stvarurj karje Dimizov ănvacă d Isusu” ili “bunje stvarurj karje Dimizov rubja d” ili “če Dimizov zăće d aja kum spasaštje p lumja”.
64  Bijatu alu Omuluj, bijatu alu omuluj Isusu akoristit naslovu “Bijatu alu Omuluj” . Maj mult s koristit ăsta izraz umjesto s zăkă “jo” ili “p minje”. Ăn Biblije, “bijatu alu omuluj” puatje s fije načinu d rubjală ili s obratjaskă alu omuluj. Također puatje s značaskă “biče alu omuluj”. P multje lokurj ăn knjigă Ezekiel ăn zavjetu alu Bătărn, Dimizov maj mult s obratjaštje alu Ezekiel kašă “bijatu alu omuluj”. Na primjer, zăče: “Tu, bijatu alu omuluj, mora s prorokuještj.” Proroku Daniel avut vizije d “bijatu alu omuluj” kum vinje p oblakurj, če upoćujaštje p Mesija karje arje s fije. Isusu također azăs k Bijatu alu Omuluj una zuvă osă s tuarkă p oblakurj. Asta referencă p Bijatu alu Omuluj karje vinje p oblakurj otkrijaštje k je Mesija Isusu Dimizov. Kănd Isusu koristjaštje izrazu “Bijatu alu Omuluj”, aja puatje s s prevodjaskă kašă “ăla karje apostanit ăn tjela alu om” ili “Omu dăpă čerj”. Njeki prevoditelji ponekad uključaštje “jo” ili “p minje” ku ăsta nazivu.
23  bitizjala, bitizija Ăn Novi zavjet, izrazu “bitizjala” š “bitizija” obično rubjaštje d obred d spălat p krščaninu ăn apă kum s pokaza k je čistit dăla grešală š una je ku Kristu. Osim bitizjala ku apa, Biblije rubjaštje d “bitizjala ku Sufljetu alu Svănt” š “bitizjala ku foku”. Izrazu “bitizija” isto s koristjaštje ăn Biblije ăn odnos k trjače p marje patjalăta. Kršćani arje altje stajalištje d aja kum njeko atribja s koristjaskă apa. Ovisno d kontekst, izrazu “bitizjala” aputja s s prevodjaskă kašă “čistit”, “dăšărc p”, “uroniti”, “spălat” ili “ku sufljetu očistiti.” Na primjer, “vu bătjază ku apa” aputja s s prevodjaskă kašă “vu urunjesk ăn apă”. Izrazu “bitizjala” aputja s s prevodjaskă kašă “očistit”, “dăšartă”, “uranjanje”, “čistit” ili “ku sufljetu spălat”. Kănd rubjaštje d patjală, “bitizija” puatje s s prevodjaskă š kašă “vrijmaja d marje rov” ili “očistit pisti marje patjalăo”.
22  cara alu Dimizov, cara alu čeruluj Izrazu “cara alu Dimizov” š “ cara alu čeruluj” rubjaštje d vladavina alu Dimizov š autoritetu p narodu aluj š p toto aja če afukut. Židovi maj mult koristja ăsta izrazu “čerju” ăn odnos p Dimizov kum izbignja s izgovorjaskă lumilje aluj. Ăn knjigă ăn Novi zavjet karje askris Matej, cara alu Dimizov akimato “cara alu čeruruj” daja če skrija d Židovj. Cara alu Dimizov rubjaštje d Dimizov karje vladjaštje p lumje ku sufljetu kašă š p Dimizov karje vladjaštje p pămăntusta. Prorokurlje d zavjetu alu Bătrnă azăs k Dimizov osă trimjatje p Mesija s vladjaskă ku pravda. Isusu, Bijatu alu Dimizov, je Mesija karje osă vladjaskă zauvjek p cara alu Dimizov. Ovisno d kontekst, “cara alu Dimizov” puatje s s prevodjaskă kašă “vladavina alu Dimizov (kašă caru)” ili “kănd Dimizov vladjaštje kašă caru” ili “Dimizov vladjaštje p tot”. Izrazu “cara alu čeruluj” isto puatje s s prevodjaskă kašă “Dimizov vladjaštje dăpă čerj kašă caru” ili “Dimizov vladjaštje p tot” ili “vladjaštje p čerj” ili “vladavina alu čeruluj p tot”.
21  cualje hrapave, kostrijet Kostrijet afost gruba š hrapava vrstă d tkanină karje s fiča d păru alu krapăj ili devăj. Cualjilje karje făkută d kostrijeti afost neudobna d om karje aduča. S duća kašă znaku d žalost, d tugă ili d pokajală. Izrazu “kostrijet š činuša” afost izrazu kănd s rubjaštje tradicionalno d bol š d pokajală. Ăsta izrazu puatje s s prevodjaskă kašă “gruba tkanina d pjalje alu živutinjej” ili “cualjilje karje fukutje d păru alu krapă” ili “gruba, hrapave cualje”. Altje načinurj d prevodjală d ăsta izraz puatje s uključujaskă “gruba, hrapava cualje d žalost”. Fraza “s šagă ăn kostrijeti š ăn činušă” aputja s s prevodjaskăi kašă “s pokazaskă žalostu š poniznost aša če aduće grubje cualj š šadje ăn činušă”.
90  Domnu Izrazu “Domnu” rubjaštje d njeko činje arje vlasništvo ili autoritetu p lumje. Kănd je skris ku marje početna slovă, aja je nazivu karje rubjaštje d Dimizov. (Primitic, međutim, kănd s koristjaštje kašă obliku s s obratjaskă alu njeko ili la početak alu rečenice, puatje s ajbje marje slovă, a ipak s ajbje značală “gospodaru” ili “domnu” ku mikă slovă ‘g’ ili ‘d’.) Ăn zavjetu alu Bătărn, ăsta izrazu također s koristjaštje ăn izrazurj kašă če je “Domnu Dimizov Svemogući” ili “Gospodaru Jahve” ili “Jahve, Domnu alu nostru”. Ăn Novi zavjet, apostoli koristja ăsta izrazu kašă če je “Domnu Isusu” ili “Domnu Isusu Kristu”, karje komunicirjaštje k je Isusu Dimizov. Izrazu “Domnu” ăn zavjeti alu Bătărn također s koristjaštje kašă izravna referenca p Dimizov, posebno ăn citaturj dăn zavjetu alu Bătărn. Na primjer, zavjetu alu Bătărn arje: “Blagoslovit ăla karje vinje ăn lumilje alu Jahve”, a Novi zavjet zăče: “Blagoslovit ăla karje vinje ăn lumilje alu Domnuluj”.
26  duavă licje, ku duavă trje fălč, licemjer, licemjerstvo Izrazu “licemjer” rubjaštje d om karje fače stvarurj karje s činjaštje k je pravedno, ali karje p furiž fače ruavje stvarurj. Izrazu “licemjerstvo” rubjaštje d ponašala karje navodjaštje p lumja s gindjaskă k je pravedan njeko činje nuje aša. Licemjeri vrja s lji vjadă kum fače bunje stvarurj kum lumja agindja k je bunj. Maj mult licemjeri s rubjaskă păntruv alta lumje karje fače istje stvarurj grešne karje š je săngurj fače. Isusu p farizeji akimat k je lumja ku duavătrje licje daja če fiča pobožne stvarurj kašă če duča posebne cualje š s mălnăk mănkarje alu židovilor, ali na fost ljubazni nić pravedni kărti lumje. Licemjer vjadje mană ăn altje lumje, ali nu priznajaštje k săngurj lji arje. Njeke ljimbje arje izrazu kašă “duavă licje” ili “ku duavă trje fălč” karje rubjaštje d licemjerje ili p djela alor. Altu načinu d prevodjală “licemjeri” aputja s uključaskă “prevarantu” ili “njeko činje fače” ili “bahat, omu karje ănšală”. Izrazu “licemjerstvo” aputja s s prevodjaskă kašă “prjevara” ili “djela amičinuasje” ili “s fače”.
13  farizej Farizeji afost važna š močna skupină d vjerskje vođe alu židovilor ăn vrijamja alu Isusuluj. Afost lumje karje ukrjază karje na fost sărač nić bugac, a njeki afost š popje. Dăla toc vođilje alu židovilor, farizeji afost maj rov ăn načinu p karje tumača š poštivjaštje zakonu alu Mojsije š altje zakonurj š običajurj alu Židovilor. Lja fost mult važno k narodu alu židovilor s rămăje odvojit dăla utjecaj karje nuje židovj pănglă je. Lumilje “farizej” vinje dăla vorbă “odvojaštje”. Farizeji kridja ăn život dăpă muartje, a isto kridja k pustujaštje anđelurj š altje sufljeturj. Farizeji š saduceji non stop s suprostavja alu Isusuluj š alu kršćani karje atrijit ăn prvo stolječe.
fratje Izrazu “fratje” obično rubjaštje d muška osobă karje podiljaštje p unu bijološki roditelj ku alta osobă. Ăn Zavjetu alu bătărn, izrazu “fracă” isto s koristja kašă općenito p rođakurj, kašă kum je članurlje dăn ista sămăncă, klan ili narod. Ăn Novi zavjet apostoli maj mult koristja izrazu “fracă” ăn odnosă p alcă kršćane, karje uključaštje p omurj š p mujerj, budući k je karje krjadje ăn Kristu članurlje alu una familjije asvăntă, ku Dimizov kašă alor Tata p čerj. Maj mult vorj ăn Novi zavjet apostoli koristja izrazu “sora” kănd rubja d njeka kršćankă ili kum naglasja k je ukljućic š omurj š mujeri. Na primjer, Jakov naglasaštje k rubjaštje d tuată lumja karje krjadje kănd spominjaštje “fracă š sorilje alu činje je potrebne cualje”. Ăn Zavjetu alu bătărn posebno, kănd “fracă” koristjaštje općenito ăn odnos p članurj dăn ista familjije, klana ili narod, puatje s s prevodjaskă kašă “rođakurj” ili “članurj alu njeki klan” ili “zemljaci Izraelci”. Kănd kontekst rubjaštje d ălja karje krjadje ăn Krist, ăsta izrazu puatje s s prevodjaskă kašă “fratje ăn Krist” ili “fratje ăn sufljet”. Akă s rubjaštje š d omurj š d mujerj, a izrazu “fratje” aprenisa krivo značala, atunča puatje s koristjaskă općenito izrazu d rođak karje s koristja kănd s uklučja š omurj š mujeri. Altu način d prjevod d ăsta izraz kum s odnosa š p omurj š p mujerj karje krjadje aputja s fije “ălja karje krjadje” ili “fracă š surorilje ăn Krist”.
30  frzdă mană Nazivu “frzdă mană” s koristjaštje d om karje ku tuată inima askultă p Dimizov, ali nu značaštje k omula frzdă mană. Abraham š Noa afost smatric frzdă mană la intja alu Dimizov. Omu karje arje ugled “frzdă mană” s ponašaštje p načinu karje aduće alu Dimizov častu. Kărti unu stih, omu karje je frzdă mană je “om karje arje frikă d Dimizov š s okrinjaštje dăla rov”. Asta aputja s s prevodjaskă kašă “fărdă mană ăn osobină” ili “skroz askultă p Dimizov” ili “karje izbjegjaštje grešala” ili “karje s cănje maj dăpartje dăla rov”.
14  grijeh, grešan, grešnik, griješiti Izrazu “grešala” rubjaštje d radnje, d gindjală š vorbje karje je păntruv voja š zakonu alu Dimizov. Grešala puatje s rubjaštje d nedostatak s djelujaskă ăn aja če Dimizov vrja s fičem. Grešala uključaštje bilo karje radnje karje nu skultă p Dimizov ili karje nu ji gudjaštje, pa čak š stvarurlje d karje alcă nimika nu štije. Gindjala š djela karje nu s pokorjaštje la voja alu Dimizov s kjamă “grešni”. Budući k je Adam asagrešăt, tuată lumja s fače ku grešala karje lji kontroliještje. “Grešniku” je njeko činje agrešăt, aša k je tuată lumja grešnikurj. Ponekad vorbilje “grešnici” koristja lumja karje krjadje kašă farizeji kašă lumja karje nu cănja zakonu aša kum farizeji agindit k trjebje. Izrazu “grešniku” isto s koristja d lumje karje s smatrja maj rov grešna lumje dăla alcă lumje. Na primjer, asta etiketa sa dat alu poreznikulor š alu prostitutkilje. Izrazu “grijeh” aputja s s prevodjaskă ku vorbiljaštja ili ku fraza karje značaštje “karje na skultă p Dimizov” ili “s pljeć păntruv voja alu Dimizov” ili “ruavă ponašanje š gindjala” ili “zloćin”. “Griješiti” puatje s s prevodjaskă kašă “nu skultă p Dimizov” ili “s fakă rov”. Ovisno d kontekstu, “grešan” aputja s s prevodjaskă kašă “plin d ruavă djela” ili “rov” ili “nemoralan” ili “zao” ili “karje s bunjaštje păntruv Dimizov”. Ovisno d kontekstu, izrazu “grešnik” aputja s s prevodjaskă ku vorbilje ili ku fraza ăn značală “omu karje grešaštje” ili “omu karje fače ruavje stvarurj” ili “omu karje na skultă p Dimizov” ili “omu karje na skultă p zakonu”. Izrazu “grešnici” aputja s s prevodjaskă ku vorbilje ili ku fraza ăn značală “mult agrešăt lumje” ili “lumja d karje s smatrjaštje k je mult grešna” ili “nemoralna lumje”. Načinu d prevodjală “poreznikurlje š lumja grešna” puatje s s uključujaskă “lumja karje skupljaštje banji d vlast š d altje multje grešne lumje” ili “mult grešna lumje, pa (čak) š poreznikurlje”. Ăn izrazurj kašă “argacă d grešală” ili “ălja p karje vladjaštje grešala”, izrazu “grijeh” aputja s s prevodjaskă kašă “na skultă” ili “ruavje želje i djela”.
15  gubă, buală p pjalje Asta frază prevodjaštje grčka vorbă karje s koristjaštje d označală duavă trje vrstje d buală p pjalje. Tradicionalno s porazumjaštje k rubjaštje d gubă. Omu karje avut una d aštja buală p pjalje s smatrja k ija ku sufljet nečisti. P omu s tribja s s cije maj dăpartje dăla alcă lumje kum p alcă nu prenisja buală š kum na vinja ăn kontakt ku alta om š l fiča p omula ku sufljet nečist (vjez Lev 13,45–46).
17  Hramu Hramu afost zgradă okružătă ku zidurlje ku karje irja pregraditje dvorištja undje Izraelci vinja kum aputja s s ruađje š s prenosaskă žrtvă alu Dimizov. S nalazja ăn djal Morija ăn trg Jeruzalem. Maj mult vorj izrazu “Hramu” rubjaštje d tuată zgrada d Hram, če uključaštje dvorištja karje ukruža glavna zgradă. Njekad rubjaštje samo d zgradă. Hramska zgradă avut duavă prostorij: Svetinja š Svetinja nad svetinjama. Dimizov d Hram rubja kašă d prebivalištje aluj. Kănd Salomon avladit afukut Hramu, karje irja d tot loku d štujală ăn Jeruzalem. Ăn Novi zavjet, izrazu “Hramu d Sufljet alu Svănt” s koristjaštje ăn odnos p ălja karje krjadje ăn Isusu daja če ăn je trijaštje Sufljetu alu Svănt. Obično kănd tekstu zăče k irja lumja “ăn Hram”, rubja d dvorištja pănglu zgradă. Asta aputja s s prevodjaskă kašă “ăn dvorištja alu Hramuluj” ili “ăn kompleks alu Hramuluj”. Kănd specifično rubjaštje d zgradă, njeki prevodi osă prevodjaskă “Hramu” kašă “zgrada alu Hramuluj”, kum aputja s fije jasno d čaja s rubjaštje. Načinu d prijevodjală d “Hram” aputja s uključujaskă “kasa alu Dimizov asvăntă” ili “loku d štujală alu svănt”. Hramu ăn Biblije maj mult vorj s kjamă “domu alu Jahve” ili “kasa alu Dimizov”.
18  hula, huliti, hulan Ăn Biblije nazivu “hula” rubjaštje d vorbă karje pokazaštje k narje multă poštovanje kărti Dimizov ili lumje. “Huliti” p njeko značaštje k rubještj păntruv omula aša kum alcă akridja ăn minjćunj ili rov d ja. Maj mult vorj huliti p Dimizov znjačaštje kleveta ili l vridještj, d karje s rubjaštje minjćunj ili s ponašaštje p nemoralan načinu karje l vridjaštje. Hula je d om karje tvrdjaštje k je Dimizov ili tvrdjaštje k postujaštje njeki altu dimizov osim pravi Dimizov. Njeki prijevod prevodjaštje ăsta izrazu kašă “klevetati” kănd rubjaštje d hulă p lumje. “Huliti” puatje s s prevodjaskă kašă “rubjaštje ruavje stvarurj păntruv” ili “obeščastiti p Dimizov” ili “klevetati”. Načinu d prevodjală “hule” aputja s s uključujaskă “rubještje strămbă d alcă” ili “klevetati” ili “rubjaštje nješta če nuje”.
89  Jakov, Izrael Jakov afost maj tănăr fičor blizanc alu Izak š Rebeka. Lumilje “Jakov” značaštje “jel apukă peta”, čije izrazu karje značaštje “jel varaštje”. Jakov kănd sa fukut sa cănăt d petă alu fratusov blizancu Ezav. Multje aj maj klo, Dimizov apromitit lumilje alu Jakov ăn “Izrael”, če značaštje “je s burjaštje ku Dimizov”. Jakov afost mintos š prjevaran. Agăsăt načinu s ja blagoslovu alu prvi fičor š pravo imanje dăla fratusov maj bătărn, Ezav. Ezav afost mult nikăžăt š la vurut s l umuarje, aša k Jakov apljikat dăn domovină. Ali, mult aj maj klo, Jakov sa tors ku mujarja aluj š ku kupi ăn pămănt Kanaan undje atrijit Ezav, š familija alor atrijit mirno una pănglu altă. Jakov avut duavăsprjače (12) fičorj. Sămănca alor apostanit duavăsprjače (12) plemena alu Izrael.
19  Judeja Aja puatje posebno s s odnosaskă p rimska provincije ăn južna Palestina, ili općenito p tot pămăntu ăn karje trijaštje Židovi.
77  kjem, kimat, kjamă, pozivu Izrazurlje “kjem” š “kjamă” doslovno značaštje s zăč nješto ăntarje alu njeko činje nuje aupruapje. Postojaštje š duavă trje prenesena značală. “Kjamă” p njeko značaštje s striđj ili ăntarje rubit alu njeko činje dăpartje. Također puatje s značaskă s rođj p njeko d pomoć, posebno p Dimizov. Maj mult ăn Biblije, “kjem” arje značală “s kumprj” ili “s zapovidještj s vije” ili “s kac s vije”. Dimizov kjamă p lumja s ji vije š s fije narodu aluj. Aja je alor “pozivu”. Izrazu “kimat” s koristjaštje ăn Biblije ăn značală k Dimizov aodredit ili akuljes p lumja s ji fije kupi, s ji fije argac š s rubjaskă poruka aluj d spasjală p Isusu. S fij “kimat p lumilje alu altuluj” značaštje s s dja alu njeko lumilje alu altuluj. Dimizov zăče k jel akimat p narodu aluj p jel. Drugačiji izrazu “p lumilje ta kimat” značaštje k Dimizov štije lumilje alu omuluj š k p ja posebno akuljes. Izrazu “ta kimat” puatje s s prevodjaskă kašă “ta rugat d pomoć” ili “ta rugat ăpripă”. Kănd Biblija zăče k p noj Dimizov “akimat” s ji fim argacă aluj, aja puatje s s prevodjaskă kašă “posebno p noj nja kuljes” ili “nja odredit p noj” s ji fim argacă aluj. Izrazu “pozivu alu tov” puatje s s prevodjaskă kašă “namjera ata” ili “namjera alu Dimizov d tinje” ili “posebni lukru alu Dimizov d tinje”. “Kjem lumilje alu Domnuluj” puatje s s prevodjaskă kašă “s kac p Domnu š s ovisješt d jel” ili “s t uzdještj ăn Domnu š s la skulc”. “Kjem d” nješto puatje s s prevodjaskă kašă “s kac” ili “s zahtivještj” ili “s zapovidještj”. Izrazu “vu kimac ku lumilje alu mjov” puatje s s prevodjaskă kašă “vam dat lumilje alu mjov aša če pokazaštje ku aja k lji pripadnjic”. Kănd Dimizov zăče: “Ta kimat p lumilje” aja puatje s s prevodjaskă kašă “štiuv lumilje alu tov š tam kuljes”.
77  kjem, pozivu, kimat, kjamă Izrazurlje “kjem” š “kjamă” doslovno značaštje s zăč nješto ăntarje alu jeko činje nuje aupruapje. Postojaštje š duavă trje prenesăt značală. “Kjamă” p njeko značaštje s striđj ili ăntarje rubit alu njeko činje dăpartje. Također puatje s značaskă s rođj p njeko d pomoć, posebno p Dimizov. Maj mult ăn Biblije, “kjem” arje značală “s kumprj” ili “s zapovidještj s vije” ili “s kac s vije”. Dimizov kjamă p lumjas ji vije š s fije narodu aluj. Aja je alor “pozivu”. Izrazu “kimat” s koristjaštje ăn Biblije ăn značală k Dimizov aodredit ili akulje sp lumja s ji fije kupi, s ji fije argac š s rubjaskă poruka aluj s spasjală p Isusu. S fij “kimat p lumilje alu altuluj” značaštje s s dja alu njeko lumilje alu altuluj. Dimizov zăče k jel akimat p narodu aluj p jel.. Drugačiji izrazu “p lumje ta kimat” značaštje k Dimizov štije lumilje alu omuluj š k p ja posebno akuljes. Izrazu “ta kimat” puatje s s prevodjaskă kašă “ta rugat d pomoć” ili “ta rugat ăpripă”. Kănd Biblija zăče k p noj Dimizov “akimat” s ji fim argacă aluj, aja puatje s s prevodjaskă kašă “posebno p noj nja kuljes” ili “nja odredit p noj” s ji fim argacă aluj. Izrazu “pozivu alu tov” puatje s s prevodjaskă kašă “namjera ata” ili “namjera alu Dimizov d tinje” ili “posebni lukru alu Dimizov d tinje”. “Kjem lumilje alu Domnuluj” puatje s s prevodjaskă kašă “ s kac p Domnu š s ovisješt d jel” ili “s t uzdještj ăn Domnu š s la skulc”. “Kjem d” nješto puatje s s prevodjaskă kašă “s kac” ili “s zahtivještj” ili “s zapovidještj”. Izrazu “vu kimac ku lumilje alu mjov” puatje s s prevodjaskă kašă “dvam dat lumilje alu mjov, pokazaštje ku aja k lji pripadnjic”. Kănd Dimizov zăče: “Ta kimat p lumilje” aja puatje s s prevodjaskă kašă “ štiuv lumilje alu tov š tam kuljes”.
77  kjem, pozivu, kimat, kjamă Izrazurlje “kjem” š “kjamă” doslovno značaštje s zăč nješto ăntarje alu jeko činje nuje aupruapje. Postojaštje š duavă trje prenesăt značală. “Kjamă” p njeko značaštje s striđj ili ăntarje rubit alu njeko činje dăpartje. Također puatje s značaskă s rođj p njeko d pomoć, posebno p Dimizov. Maj mult ăn Biblije, “kjem” arje značală “s kumprj” ili “s zapovidještj s vije” ili “s kac s vije”. Dimizov kjamă p lumjas ji vije š s fije narodu aluj. Aja je alor “pozivu”. Izrazu “kimat” s koristjaštje ăn Biblije ăn značală k Dimizov aodredit ili akulje sp lumja s ji fije kupi, s ji fije argac š s rubjaskă poruka aluj s spasjală p Isusu. S fij “kimat p lumilje alu altuluj” značaštje s s dja alu njeko lumilje alu altuluj. Dimizov zăče k jel akimat p narodu aluj p jel.. Drugačiji izrazu “p lumje ta kimat” značaštje k Dimizov štije lumilje alu omuluj š k p ja posebno akuljes. Izrazu “ta kimat” puatje s s prevodjaskă kašă “ta rugat d pomoć” ili “ta rugat ăpripă”. Kănd Biblija zăče k p noj Dimizov “akimat” s ji fim argacă aluj, aja puatje s s prevodjaskă kašă “posebno p noj nja kuljes” ili “nja odredit p noj” s ji fim argacă aluj. Izrazu “pozivu alu tov” puatje s s prevodjaskă kašă “namjera ata” ili “namjera alu Dimizov d tinje” ili “posebni lukru alu Dimizov d tinje”. “Kjem lumilje alu Domnuluj” puatje s s prevodjaskă kašă “ s kac p Domnu š s ovisješt d jel” ili “s t uzdještj ăn Domnu š s la skulc”. “Kjem d” nješto puatje s s prevodjaskă kašă “s kac” ili “s zahtivještj” ili “s zapovidještj”. Izrazu “vu kimac ku lumilje alu mjov” puatje s s prevodjaskă kašă “dvam dat lumilje alu mjov, pokazaštje ku aja k lji pripadnjic”. Kănd Dimizov zăče: “Ta kimat p lumilje” aja puatje s s prevodjaskă kašă “ štiuv lumilje alu tov š tam kuljes”.
24  Krist, Mesija Izrazu “Mesija” š “Krist” značaštje “Pomazanik” š rubjaštje d Isusu, Bijatu alu Dimizov. Š “Mesija” š “Krist” s koristjašttje ăn Novi zavjet ăn odnos p Bijatu alu Dimizov, p karje Dimizov Tata apostavit s vladjaskă kašă caru p narodu aluj š kum lji spasa dăla grešală š muartje. Ăn zavjetu alu Bătărn, prorokurlje askris proročastva d Mesija usutje aj majdată njego če avinjit p pămănt. Maj mult vorbje karje značaštje “pomazanik” s koristja ăn zavjetu alu Bătărn s s rubjaskă d vinjala alu Mesije. Isusu aispunit multje d alja proročastva š afukut multje čudurj karje dokaza k je jel Mesija, a altje dăla alja proročastva osă s ispunjaskă kănd jel s tuarčje. Vorba “Krist” maj mult s koristjaštje kašă naslovu, kašă “Krist Isusu”. Ku vrijamja “Krist” apočinjit s s koristjaskă kašă dio lumilje aluj: “Isusu Krist”. Ăsta izrazu aputja s s prevodjaskă s koristjaskă značala aluj “Pomazanik” ili “alu Dimizov Pomazani Spasitelj”.
12  kupilu, kupij Ăn Biblije, izraz “kupilu” često s koristjaštje kum općenito s rubja d njeko činje je tănăr, karje uključaštje š mič kupi, š isto jaštje ăn slikovita značală. Ăn Biblije, učenikurlje ponekad s kjamă “kupi”. Često izrazula “kupi” s koristjaštje ăn odnos p sămănca alu njeka osobăj. Izrazu “kupij + genitiv” puatje s s odnosaskă p osobină, s opisaskă kum je njeko. Njeki primjer d asta arfi: kupi alu luminăj, kupi alu Dimizov š kupi alu nikuratuluj. Ăsta izrazu također puatje s rubjaskă d lumje karje kašă kupi alu sufljetuluj. Na primjer, “kupi alu Dimizov” rubjaštje d lumje karje pripadnjaštje alu Dimizov p vjeră ăn Isusu. Izrazu “kupi” puatje s s prevodjaskă kašă “sămănca” kănd rubjaštje p praunukurj ili pra-praunukurj alu njeki om. Ovisno d kontekst, “kupi + genitiv” trjebje s s prevodjaskă kašă “lumja karje arje osobină+ genitiv” ili “lumja karje s ponašaštje kašă”. Akă je moguće, izrazu “kupi alu Dimizov” atribja s s prevodjaskă kum skrije budući k je očinstvo alu Dimizov važna temă ăn Biblije. Puatje s s prjevodjaskă kašă “lumja karje pripadnjaštje alu Dimizov” ili “kupi alu Dimizov ăn sufljet”. Kănd Isusu akimat p učenikurlje aluj “kupi”, aja isto aputja s s prevodjaskă kašă “ortaćă alji mjej” ili “učenikurlje alji mjej karje vu vrjauv”. Kănd Pavao š Ivan rubja d lumje karje krjadje kašă d “kupi”, aja isto aputja s s prevodjaskă kašă “fracă š surorilje alji mjej karje kridjec”. Sintagma “kupi d obećală” puatje s s prevodjaskă kašă “lumja karje aprimit aja čije Dimizov lja obećit”.
16  loku d kaznit, Had, Šeol Nazivu “Had” š “Šeol” s koristjaštje ăn Biblije ăn odnos p muartje š loku undje sufljeti alu lumje pljijakă kănd muarje. Značala alor slična. Hebrejski izrazu “Šeol” maj mult s koristjaštje ăn zavjetu alu Bătărn kănd općenito rubjaštje d lok d muartje. Ăn Novi zavjet, grčki izrazu “Had” s rubjaštje d lok d sufljeti alu lumje karje sa pobunit păntruv Dimizov. D aštja sufljet s rubjašte kum pljakă “ănzos” ăn Had. Aja ponekad punje ăn kontrast s pljikă “ăn sus” ăn čerj, undje trijaštje sufljeti alu lumjej karje krjadje ăn Isusu. Izrazu “Had” s koristjaštje una ku vorba “muartja” ăn knjigă d Otkrijit. Ăn zadnja vrijamje, š muartja š Had osă fije runkat ăn marje Fok, karje je Pakao. Ăn zavjetu alu Bătărn izrazu “Šeol” aputja s s prevodjaskă kašă “loku d morc” ili “loku d sufljeti alji morc”. Njeki prijevodurj asta prevodjaštje kašă “jama” ili “muartja”, ovisno d kontekst. Ăn Novi zavjet izrazu “Had” aputja s s prevodjaskă kašă “loku d sufljeti alji morc karje nu krjadje” ili “loku d muke d morc”.
37  lumja alu pămăntusta, narodu, ne-židov, lumje karje narje frikă d Dimizov Nazivu “poganin” rubjaštje d bilo karje činje nuje Židovo. Pogani je lumje karje nuje sămănca alu Jakov. Ăn Biblije, nazivu “neobrezani” isto s koristjaštje ăn prenesena značală ăn odnos p poganj daja če mulc dăla jel na obrezăt fićorji kum afukut Izraelci. Budući k Dimizov akuljes p Židovi s fije posebni narodu aluj, je agindit d poganj kašă d autsajderi karje nikad nu puatje s fije narodu alu Dimizov. Židovi također s kima “Izraelci” ili “Hebreji” ăn alta vrijamje ăn povjestu. Toc alcă lumje s kima pogani. Poganin puatje s s prevodjaskă kašă “nuje Židov” ili “nežidovski” ili “nuje Izraelac” (zavjetu alu Bătărn) ili “ne-Židov”. Tradicionalno, Židovi nu mănka ku poganji š nu s druža ku je, če ăn početak stvarja problem alu prva bisjarikă.
78  lumilje Ăn Biblije, vorba “lumilje” s koristjaštje ăn duavă trje prenesena značală. Ăn njeki konteksturj, “lumilje” puatje s odnosaskă p ugledu alu njeko, kašă ăn izraz “fičem nuavă lumilje”. Nazivu “lumilje” također puatje s odnosaskă p sječanje la nješto. Na primjer, “uništjaštje lumilje alu idolilor” značaštje s uništjaskă ălja idolilor aša nimilja s nu s sitjaskă š nu s štujaskă. S rubještj “ăn lumilje alu Domnuluj” značaštje s rubještj ku săla aluj š autoritetu, ili kašă prestavniku aluj. “Lumilje” alu njeko puatje s odnosaskă p om, kašă ăn izraz “nuje altu lumilje p čerj p karje putjem s nji spasăm”. Izrazu kašă “lumilje aluj alu bun” aputja s s prevodjaskă kašă “ugledu aluj alu bun”. S fač nješto “ăn lumilje” alu njeko aputja s s prevodjaskă kašă “ku autoritetu” alu njeko ili “p dopustjală” alu njeko li “kašă predstavniku” alu omula. Izrazu “s fač cije lumilje” aputja s s prevodjaskăi kašă “s fač s saznajaskă multă lumje d noj” ili “s fač s gidjaskă lumja k ištjem mult važni”. Izrazu “ălja karje surută lumilje alu tov” aputja s s prrevodjaskă kašă “ălja karje t vrja”. Izrazu “uništjaštje lumilje alu idolilor” aputja s s prevodjaskă kašă “s s rišaskă d idolurj alji poganj aša nimilja s nu s dja d gănd” ili “s fakă s prestanjaskă lumja s štujaskă dimizovurj minčinošj” ili “skroz uništiti tuatje idolurlje aša lumja s nu razmisljaksă uopče d je”.
42  m uzdjesk, uzdjesk, uzdjala Izrazu “s m uzdjesk” s odnosaštje p vjeră k je nješto ili njeko istinit ili p jel poc s t naslonještj. P “uzdjala” osobă puatje s naslonjaskă k osă fakă š s rubjaskă aja čije bun š istinito. Uzdjala je skroz ljigat d ăn vjeră. Akă nji uzdim ăn njeko, avjem vjeră ăn aja osobă k osă fakă aja če obečit. S avjem uzdjală ăn njeko takoder značaštje s ovisim d osobaja. “S ni uzdim ăn” Isusu značaštje s kridjem k je jel Dimizov š k amurit p kruče kum aplatja grešala anuastră š s nji oslonjim p jel s nji spasaskă . “Pouzdana vorbă” s odnosaštje p nješto čije zăs, a p čaja aputja s s računjaskăšto k je istina. Načinu d prevodjală “s m uzdjesk”putje s uključaskă “s krjez” ili “s aj vjeră” ili “s aj sigurnost” ili “s ovisještj”. Fraza “ s puj uzdjala ata ăn” vrlo je ista ăn značală “s m uzdjesk”. Izraz “uzdjesk”aputja s s prevodjaskă kašă “p karje poc s t oslonještj” ili “ăla karje poc uvjeka s krjez”.
27  milosrđe, milosrdan Izraziu “milosrđe” š “milosrdan” rubjaštje d ažutală alu lumje karje trjebje, posebno kănd je ăn stanje d ponižală. Izrazu “milosrđe” isto puatje s uključaskă značală d njekaznjală p lumje d nješto afukut krivo. Capănă om kašă kum afost caru s opisjaštje kašă “milosrdna” kănd s ponašaštje kărti lumje blago njego rov. S fije milosrdan isto značaštje s oprostještj alu njeko činje nuavă p njeki način anaudit. Pokazăm milosrđe kănd ažutăm alu lumjej karje trjebje. Dimizov je milosrdan kărti noj š vrja š noj s fim milosrdni kărti alcă. Ovisno d kontekst, “milosrđe” puatje s s prevodjaskă kašă “bun” ili “suosjećanje” ili “samilost”. Izrazu “milosrdan” aputja s s prevodjaskă kašă “karje pokazaštje samilost” ili “bun kărti” ili “karje oprostjaštje”. “S pokazaskă milosrđe” ili “smilovati se” aputja s s prevodjaskă kašă “s ponašaskă ljubazno” ili “s fij suosjećajan kărti”.
28  nada, nadati se Izrazu “nada” rubjaštje d očikujală ili capănă želje s s dogodjaskă nješto. Ăn Biblije, izrazu “nada” isto arje značală “d pouzdjală” kašă izrazu “amjaje nada ăn Domnu”. Rubjaštje d sigurna primjală d aja če Dimizov aobečit alu narodu aluj. Izrazu “apus nada ăn” aputja s s prevodjaskă kašă “apus pouzdanje ăn” ili “sa pouzdit”. Izrazu “găsăskă nada ăn vorbilje alji tjalje” aputja s s prevodjaskă kašă “siguran sănt k vorba ata istinita” ili “vorba ata m ažută s m pouzdjesk ăn tinje” ili “kănd puj urjajke la vorba ata, sigurno osă fiuv blagoslovit”. Fraza kašă “nada ăn” Dimizov aputja s s prevodjaskă kašă “pouzdjala ăn Dimizov” ili “štije sigurno k Dimizov osă fakă aja če aobečit” ili “s fij siguran k je Dimizov vjeran”.
29  napastujaštje, napastu, iskušala S napastujaštje p njeko značaštje s pokušăštj s l navadještj p nješto rov. Napastu je nješto če potičaštje p njeki om s fakă nješto pogrešno. P lumja napastujaštje alor naravu alu rov š altje lumje. Sotona isto napastujaštje p lumja s na skultje p Dimizov š s grešaskă păntruv jel s fakă rov. Sotona napastujit p Isusu š apukušăt s l navadjaskă s fakă nješto rov, ali Isusu sa oduprit alu tot napastu alu Sotonej š nikad na sagrešăt. Njeko činje “iskušaštje p Dimizov” nu pokušaštje s l natirjaskă s fakă nješto rov, već radije nastavljaštje ku kap tarje če na skultă kărti jel pănla mjeraja k Dimizov mora s odgovorjaskă ku kazna. Aja s kjamă š “iskušala” p Dimizov. Izrazu “napastujaštje” aputja s s prevodjask š kašă “s pokušaštje s navadjaskă p grešală” ili “potaknuti” ili “uzrukujaskă voje d grešală”. Načiniu d prevodjală “napadještj” aputja s uključujaskă “stvarurj karje napastujaštje” ili “stvarurj karje p njeko navadjaštje p grešală” ili “stvarurj karje uzrukujaštje voje d nješto rov”. Ăn kontekstu napastujaštje p Dimizov, asta aputja s s prevodjaskă kašă “s puj p Dimizov p iskušjală” ili “s tistirješt p Dimizov” ili “s iskušăštj strpljenja alu Dimizov” ili “s uzrukuješt k Dimizov mora s kaznjaskă” ili “ku kap tarje s nastavještj s na skulc p Dimizov”.
51  Nikuratu, Sotona, Rov Nikuratu je ku sufljetu biće karje Dimizov astvorit, ali karje sa pobunit păntruv Dimizov š apostanit dušmanu alu Dimizov. Nikuratu ili đavao također s kjamă “Sotona” ili “Rov”. Nikuratu mrzaštje p Dimizov š tot če Dimizov astvorit, daja če vrja s ja loku alu Dimizov š vrja s l štujaskă kašă Dimizov. Sotona iskušaštje p lumja s s pobunjaskă păntruv Dimizov. Dimizov atrimjes p Bijatu aluj, p Isusu, s spasaskă p lumja dăla kontrolă alu Sotonăj. Lumilje “Sotona” značaštje “protivniku” ili “dušmanu”. Vorba “đavao” značaštje š “optužitelj”. Vorba “đavao” također puatje s s prevodjaskă kašă “optužitelj” ili “Rov” ili “caru alu sufljeti alji rovj” ili “glavni sufljetu alu rov”. “Sotona” puatje s s prevodjaskă kašă “Protivniku” ili “Dušmanu” ili ku njeki altu lumilje karje pokazaštje k je jel đavao. Ăštja izrazurlje atribja s s prevodjaskă drugačije dăla demon š sufljeti alji rovj.
31  obrezati, obrezanje Izrazu “obrezati” značaštje s taje prepucij alu om ili alu kupil. Obredu d obrezujală puatje s izvodjaskă ăn veză ku altje: Dimizov azapovjedit alu Abraham s obrezaskă p tot omu ăn familija aluj š ăntră argac kašă znaku d savez alu Dimizov ku je. Dimizov isto azapovidit alu sămănca alu Abraham s nastavjaskă s fakă aja d tot fićoru karje sa fukut ăn familija alor. Fraza “obrjazjală d inimă” rubjaštje d p “tijat” ili otklonjaštje grešala dăn omo. Ăn duhovnom smislu, “obrezani” rubjaštje d lumje karje Dimizov aočistit dăla grešală p sănđilje alu Isusuluj š karje narodu aluj. Izrazu “neobrezani” rubjaštje d ălja karje još nuje fost tjelesno obreză. Također puatje s s odnosas, ăn prenesena značală, p ălja karje još uvjek nuje obrezăt ku sufljetu, odnosno karje još uvjek narje odnosu ku Dimizov.
38  okrinjaštje dăla grešală, okrinjaštje la Dimizov Izraziu “pokajati se” š “pokajanje” s odnosaštje s okrinjaskă dăla grešală š s ăntuarče la Dimizov. Ăn Biblije, “pokajati se” obično značaštje s s okrinjaskă dăla grešală š načinu d gindjala š ponašala alu lumjej a kărti načinu d gindjală š ponašala alu Dimizov. Kănd lumja uistinu s pokajaštje d grešala alor, Dimizov lji oprostjaštje š lja ažută askultă. Izrazu “pokajati se” aputja s s prevodjaskă ku vorba ili fraza ăn značală “s okrinjaskă dăla grešală”.
32  omu ăn karje afost sufljet alu rov Omu karje je opsjednut ku sufljeti alji rovj ăn jel arje demon ili sufljet alu rov karje upravljaštje ku gindjala š ku djela alu je. Isusu alikujit p lumja karje afost sufljeti alji rovj ăn je aja če lji zapovidja alu sufljeti alji rovj s jašă d je. Aja često s kjamă “aputirit” sufljeti alji rov. Altu načinu d prevodjală d ăsta izraz aputja s uključaskă “p karje upravljaštje sufljeti alji rovj” ili “p karje upravljaštje sufljetu alu rov” ili “karje ăn jel arje p sufljetu alu rov”.
33  otkupnina Izrazu “otkupnina” rubjaštje d količină d banji ili altă vrstă d isplată karje zahtjva ili plača d oslobodjală p om karje je zarobit. Kašă glagol, “otkupještj” značaštje s uplatještj ili s fač nješto požrtvovno kum aspasa p njeko činje afost zarobit, zatočit ili ănkis. Asta značală “s kuprj ăn drăt” slična je značală “otkupještj”. Isusu adupustit s l umuarje kašă otkupnina s oslobodjală d lumje karje grešăt dăla alor zarobită grešală. Ăsta je činu p karje Dimizov kupră ăndrăt p narodu aluj aja če plătjaštje kaznă d grešala alor ăn Biblije s kjamă “otkupljenje”. Izrazu “otkupještj” aputja s s prevodjaskă kašă “s platještj d oslobodjală” ili “s platještj cjenă d oslobodjală” ili “s kumprj ăn drăt” p njeko. Fraza “platještj otkupnina” aputja s s prevodjaskă kašă “s platještj cjenu”.
35  pakao, apa d fok Pakao je konačni lok d beskonačne boli š patjală undje Dimizov osă kaznjaskă p toc karje s bunjaštje păntruv jel š odbacaštje planu aluj d spasjală p žrtva alu Isusuluj. Također s spominjaštje kašă “apa d fok”. Pakao s opisaštje kašă loku d fok š grjeavă patjală. Sotona š sufljeti alji rovj karje l pratjaštje osă fije runkat ăn pakao, undje s primjaskă vječna kaznă. Lumja karje nu krjadje ăn žrtva alu Isusuluj d grešala alor š nu s pouzdjaštje ăn jel d spasjală, zauvjek osă fije kaznic ăn pakao. Izrazu “pakao” aputja s s prevodjaskă kašă “loku d patjală” ili “konačno lok d tamă š d bol”. Izrazu “apa d fok” aputja s s prevodjaskă kašă “more d fok” ili “marje fok (patjală)” ili “polje d fok”.
63  pămăntu, alu pămăntusta, svjetovno Izrazu “pămăntu” obično s odnosaštje p dio d svemir ăn karje lumja trijaštje: p Pămănt. Izrazu “svjetovan” ili “alu pămăntusta” opisjaštje ruavje vrjednosti š ponašală alu lumjej karje trijaštje ăn pămăntula. Ăn multje konteksti, “pămăntu” s odnosaštje p čerj š pămănt, kašă š tot če s nalazaštje ăn ja. Ăn multje konteksti, “pămăntu” zapravo značaštje “lumja ăn pămănt”. Ponekad s sporazumjaštje k aja s odnosaštje p lumja ruavă p pămănt ili p lumje karje na skultă p Dimizov. Apostoli koristja “pămăntu” kănd rubja d sebična ponašală š vrjednost strikată alu lumjej karje trijaštje p pămăntusta. Aja puatje s uključjaskă samopravedne religijske praksă karje s temelji p trudu alu lumje. Lumja š stvarurj s kjamă “svjetovnima”. Ovisno d kontekst, “pămăntu” puatje s s prevodjaskă š kašă “svemiru” ili “lumja d pămăntusta” ili “stvarulje strikac p pămănt” ili “rovj stavovi alu lumjej p pămănt”. Izrazu “tot pămăntu” maj mult značaštje “multă lumje”, a s odnosaštje p lumje karje trijaštje ăn njeki lok. Na primjer, “tot pămăntu avinjit ăn Egipat” aputja s s prevodjaskă kašă “multă lumje d partja alu pămăntuluj avinjit ăn Egipat” ili “lumja d tot pămăntu pănglu Egipat avinjit ăn klo”. Još unu način p karje puatje s s prevodjaskă “tot pămăntu apljikat ăn kraju aluj undje sa fukut ăn klo s s skrije ăn popisu alu rimulor” puatje s fije “multă lumje karje atrijit ăn lok undje avladit caru alu Rimuluj apljikat...” Ovisno d kontekst, izrazu “svjetovno” puatje s s prevodjaskă kašă “rov” ili “grešno” ili “sebično” ili “bezbožno” ili “strikat” ili “ p utjecaju alu vrjednost strikată alu lumjej ăsta pămănt”. Izrazu “rubja aštja stvarurj ăn pămănt” puatje s s prevodjaskă “rubjaštje aštja stvarurj alu lumjej alu pămăntuluj”. Ăn altu kontekst, “p pămănt” puatje s s prevodjaskă š kašă “trijaštj ăntră lumje alu pămăntuluj” ili “triještj ăntră lumje karje narje frikă d Dimizov”.
36  Pasha, Atrikut “Pasha” je nazivu d vjerski blagdan karje Židovi slavjaštje tot anu, s s dă d gănd kum Dimizov aspasăt p sămănca alor Izraelci dăn argacije ăn Egipat. Nazivu d ăsta blagdan vinje dăla činjenice k Dimizov “atrikut” pănglu kasa alu Izraelculor š nu amurăt k fićori alor kănd amurăt p prvi fićor karje sa fukut alu Egipčanilor. Pashalna proslavă uključaštje poseban mănkarje vuaje fărdă mană karje atijat š afukut, kašă š mălaju karje fukut fărdă germă. Aja mănkarje lji da d gănd p mănkarje karje Izraelci mănka ăn sara majdată njego če afuđit dăn Egipat. Dimizov azăs alu Izraelculor s mălănčje aja mănkarje tot anu kum sa da d gănd š slavja p Dimizov “karje atrikut” pănglu kasa alor š kum lja oslobodit d argacije ăn Egipat.
68  popa amarje Izrazu “popa amrje” s odnosaštje p posebni popă karje afost odredit d službă kašă vođa alu toc alcă popje alu Izrael. Jel afost jedini karje akutizat s utrje ăn naj svetiji dio ăn hram kum aprinisa posebna žrtvă udată ăn an. Izraelcurlje avut multje popje, ali samo unu marje popă dănturdată. Kănd Isusu afost pukat, Kajfa afost službeni popă amarje. Sokru alu Kajfe, Ana također majklo s spominjaštje daja če jer afost bivši popa amrje karje vjerovatno avut još uvjek avut moš š vlast p lumje. “Popa amarje” aputja s s prevodjaskă kašă “vrhovni popă” ili “ maj marje popă karje je arje marje ćin”.
68  popa amarje Izrazu “popa amrje” s odnosaštje p posebni popă karje afost odredit d službă kašă vođa alu toc alcă popje alu Izrael. Jel afost jedini karje akutizat s utrje ăn naj svetiji dio ăn hram kum aprinisa posebna žrtvă udată ăn an. Izraelcurlje avut multje popje, ali samo unu marje popă dănturdată.Kănd Isusu afost pukat, Kajfa afost službeni popă amarje. Sokru alu Kajfe, Ana također majklo s spominjaštje daja če jer afost bivši popa amrje karje vjerovatno avut još uvjek avut moš š vlast p lumje. “Popa amarje” aputja s s prevodjaskă kašă “vrhovni popă” ili “ maj marje popă karje je arje marje ćinnaj”.
68  popa amarje Izrazu “popa amarje” s odnosaštje p posebni popă karje afost odredit d službă kašă vođa alu toc alcă popje alu Izrael. Jel afost jedini karje akutizat s utrje ăn naj svetiji dio ăn Hram kum aprinisa posebna žrtvă udată ăn an. Izraelcurlje avut multje popje, ali samo unu marje popă dănturdată. Kănd Isusu afost pukat, Kajfa afost službeni popă amarje. Sokru alu Kajfe, Ana, također majklo s spominjaštje daja če jel afost bivši popa amarje karje vjerovatno još uvjek avut moč š vlast p lumje. “Popa amarje” aputja s s prevodjaskă kašă “vrhovni popă” ili “maj marje popă karje je arje marje ćinnaj”.
61  popa, svećenstvo Ăn Biblije, popa je njeko ćinje akuljes s prinosaskă žrtvă alu Dimizov ăn lumilje an narodu alu Dimizov. “Svećenstvo” afost lumilje d dužnost ili položaju alu popăj. Ăn zavjetu alu Bătărn, Dimizov akuljes p Aron š p sămănca aluj s ji fije popje d narodu alu Izrael. “Svećenstvo” afost pravo š odgovornost karje atriča dăpă tata p bijat ăn klanu alu Levitilor. Popilje alu Izrael afost odgovorni d prinosală d žrtvă alu narod alu Dimizov, una pănglu alta dužnost ăn Hram. Popilje također prinosja redovna rugauală alu Dimizov ăn limilje alu narodu aluj š obavlja altje vjerske obrede. Popilje izgovorja službena blagoslovjală p narod š lji ănvăca zakonu alu Dimizov. Ăn vrijamja alu Isusuluj, postoja altje razinje d popje, karje uključuja p poglavari alu popilor š popa amarje. Isusu je alu nostru “popa amarje” karje posredujaštje d noj ăn prisustvo alu Dimizov. Jel aprenisăt p jel kašă konačna žrtvă d grešală, če značaštje k žrtvilje karje aprenosăt popilje alu lumjej na više potrebno. Ăn Novi zavjet, tot omu karje krjadje ăn Isusu s kjamă “popa” karje puatje s vije izravno la Dimizov ăn ruguală s posridujaskă d jel š d altje lumje. Ăn bătărnă vrijamje, postoja š popje poganj karje prinosa žrtvă alu dimizovurj mičinošj kum irja Baal. Ovisno d kontekst, izrazu “popa” puatje s s prevodjaskă kašă “omu d žrtvă” ili “posredniku alu Dimizov” ili “posredniku d žrtvă” ili “omu karje Dimizov punje s l prestavjaskă”. Njeki prijevodi možda radije uvjek zăče nješto kašă “popa alu Izrael” ili “popa alu židovilor” ili “popa alu Jahve” ili “popilje alu Baal” kum arfi jasno k aja s nu odnosaštje p suvremena vrstă d popje.
43  pravedan, pravda, pravedno Ăštja izrazu s odnosaštje p pošteno ponašală kărti altă lumje ăn skladu ku zakonu alu Dimizov. Zakonu alu lumjej karje održaštje mjerila alu Dimizov ku ispravna ponašală kărti alta lumje također pravedni. S fi “pravedan” značaštje s djeluještj p fer š bun način kărti alc. Također s porazumjaštje poštenje š integritet s fakă aja čije moralno bun ăn vojki alu Dimizov. S djeluještj “pravedno” značaštje s tretirještj lumja p način karje je ispravan, bun š prikladan kărti zakonu alu Dimizov. S primještj “pravda” značaštje s primješt pravedan tretman p zakon, arfi zaštita d zakon ili kaznă păntruv zakon karje aprekršăt. Ponekad izrazu “pravedan” arje marje značală “ăla karje prataštje zakonu alu Dimizov”. Ovisno d kontekst, altu načinu d prevodjală “pravedan” puatje s uključaskă “moralno bun” ili “pošten”. Izrazu “pravda” aputja s s prevodjaskă kašă “pošten tretmanu” ili “posljedice karje azaslužăt”. “S djelujaskă pravedno” aputja s s prevodjaskă kašă “tretirještj pošteno” ili “s ponašaskă pravedno”. Ăn njeki kontekst, “pravedan” aputja s s prevodjask kašă “bun”.
44  pravedan, pravednost Izrazu “pravedan” š “pravednost” s odnosaštje p apsolutna dobrota, pravda, vjernost š ljubav alu Dimizov. Budući k je Dimizov pravedan, jel mora s sudjask grešala. Ăštja izrazulje također maj mult s koristjaštje d opisjal d om karje askultă p Dimizov š karje moralno bună. Međutim, budući k je tuată lumja asagrešăt, nimilja osim Dimizov nuje skroz pravedan. Primjeri alu lumje karje Biblija kjamă k je “pravedni” jaštje Noa, Job, Abraham, Zaharija i Elizabeta. Kănd lumja s uzdjaštje ăn Isusu d spasjala alor, Dimizov lji čistjaštje dăla grjašala alor š lji proglašaštje k je pravedni p temelju pravednost alu Isusuluj. Kănd s rubjaštje d Dimizov, nazivu “pravedan” aputja s s prevodjaskă kašă “savršeno bun š pravičan” ili “karje uvjek postupjaštje binje”. “Pravednost” Alu Dimizov aputja s s prevodjaskă kašă “savršena vjernost š binilje”. Kănd s rubjaštje d lumje karje askultă p Dimizov, izrazu “pravedan” aputja s s prevodjaskă kašă “moralno bun” ili “pravičan” ili “karje trijaštje život ugodan alu Dimizov”. Fraza “pravedni” aputja s s prevodjaskă kašă “pravedna lumje” ili “lumja karje arje frikă d Dimizov”. Ovisno d kontekst, “pravednost” također aputja s s prevodjaskă ku vorbilje ili fraza ăn značală “binilje” ili “s fije savršen la intja alu Dimizov” ili “s ponašăštj p bun način s askulc p Dimizovi” ili “s fač maj binje binilje”. Ponekad “pravedni” s koristjaštje ăn prenesena značală š s odnosaštje p “lumje karje gindjaštje k je bunj” ili “lumja karje s fače k je pravedni”.
45  preljub, preljubnički, preljubnik, preljubnica Izrazu “preljub” s odnosaštje p grešală ăn karje omu ăn brak arje spolne odnose ku njeko činje nuje mujaraja ili omu alor. Izrazu “preljubnički” opisaštje aša ponašanje ili p omu karje fače grešală. Izrazu “preljubnik” opčenito s odnosaštje p bilo karje om karje fače preljub. Ponekad izrazu “preljubnica” s koristjaštje s odridja mujarje kašă osobă karje afukut preljub. Preljub prekršaštje obečala karje omu š mujarja adat una alu alt ăn savezu alu brakuluj. Dimizov azapovidit alu Izraelculor s nu fakă preljub. Izrazu “preljubnički” maj mult s koristjaštje ăn prenesena značală d opisujală p narodu alu Izrael kašă Dimizov karje nu krjade, posebno kănd štuja minčinošj dimizovj. Ăsta izraz aputja s s prevodjaskă njekako aša: “s aj spolne odnose ku alta mujarje” ili “s fi intiman ku altu om”. Njeke ljimbje puatje neizravno s rubjaskă d preljub, pa aputja s zăkă “săkulkă ku altu om karje nuje alu je” ili “s fije nevjeran alu mujarja aluj”.
46  proroku, proročanstvo, proricati, karje vjadje, proročica “Proroku” je omu karje rubjaštje poruka alu Dimizov alu naroduluj. Mujarja karje aja fače s kjamă “proročica”. Maj mult prorokurlje upozorja p lumja s s okrinjaskă dăla grešală alor š sa skultje p Dimizov. “Proročanstvo” je poruka karje proroku rubjaštje. “Proricati” značaštje s rubjaskă poruka alu Dimizov. Maj mult poruka d proročanstvo rubja d nješto če trjebje s s dogodjaskă ăn budućnost. Multje proročanstva ăn zavjetu alu Bătărn već sa ispunit. Ăn Biblije zbirka knjige karje askris prorokurlje ponekad s kima “Prorokurlje”. Na primjer, fraza “zakonu š prorokurlje” načinu je d rubjală d tot hebrejski Sveta pismă, karje je također kunuskută kašă “zavjetu alu Bătărn”. Bătărnj nazivu d prorok afost “karje vjadje” ili “njeko činje vjadje”. Ponekad izrazu “karje vjadje” s odnosaštje p prorok mičinos ili njeko činje s bavajaštje ku vračanje. Izrazu “proroku” aputja s s prevodjaskă kašă “glasogovorniku alu Dimizov” ili “omu karje rubjaštje d Dimizov” ili “omu karje rubjaštje porukilje alu Dimizov”. “Omu karje vjadje” aputja s s prevodjaskă kašă “omu karje arje viđenje” ili “omu karje Dimizov adat s vjadă budućnost”. Izrazu “proročica” aputja s s prevodjaskă kašă “glasnogovornica alu Dimizov” ili “mujarja karje rubjaštje d Dimizov” ili “mujarja karje rubjaštje porukilje alu Dimizov”. Načinu d prevodjală “proročanstva” aputja s s uključjaskă “poruka dăl Dimizov” ili “proročka porukă”. Izrazu “proricati” aputja s s prevodjaskă kašă “s rubjaskă vorba dăla Dimizov” ili “s zăkă poruka dăla Dimizov”. Izrazu ăn prenesena značală “zakonu š prorokurlje” aputja također s s prevodjaskă kašă “knjigilje alu zakonuluj š alu prorokuluj” ili “tot čije skris d Dimizov š d narodu aluj, karje uključujaštje zakonu alu Dimizov š aja če prorokurlje aluj azăs”.
75  rov, opak, opakost Izrazurlje “rov” š “opak” s odnosaštje p bilo čaja če s suprostavljaštje alu svănt karaktjeru š volja alu Dimizov. Pănd “rov” puatje s opisaskă karaktjeru alu omuluj, “opak” puatje s odnosaskă mult p ponašala alu omuluj. Međutim, amiždoj izrazurlje mult je slične ăn značala alor. Izrazu “opakost” s odnosaštje p stanje karje postojaštje kănd lumja fače ruavje stvarurj. Rezultaturlje alu rov binje s vjadjeăn ăn aja kum lumja rov s ponašaštje unji kărti alc aša če umuară, fură, punje minčunj š rov š neljubazn s ponašaštje. Ovisno d kontekst, izrazurlje “rov” š “opak” puatje s s prevodjaskă kašă “nuje bun” ili “grešan” ili “nemoralan”.
75  rov, opak, opakost Izrazurlje “rov” š “opak” s odnosaštje p bilo čaja če s suprostavljaštje alu svănt karaktjeru š volja alu Dimizov. Pănd “rov” puatje s opisaskă karaktjeru alu omuluj, “opak” puatje s odnosaskă mult p ponašala alu omuluj. Međutim, amiždoj izrazurlje mult je slične ăn značala alor. Izrazu “opakost” s odnosaštje p stanje karje postojaštje kănd lumja fače ruavje stvarurj. Rezultaturlje alu rov binje s vjadjeăn ăn aja kum lumja rov s ponašaštje unji kărti alc aša če umuară, fură, punje minčunj š rov š neljubazn s ponašaštje. Ovisno d kontekst, izrazurlje “rov” š “opak” puatje s s prevodjaskă kašă “nuje bun” ili “grešan” ili “nemoralan”.
75  rov, opak, opakost Izrazurlje “rov” š “opak” s odnosaštje p bilo čaja če s suprostavljaštje alu svănt karaktjeru š volja alu Dimizov. Pănd “rov” puatje s opisaskă karaktjeru alu omuluj, “opak” puatje s odnosaskă mult p ponašala alu omuluj. Međutim, amiždoj izrazurlje mult je slične ăn značala alor. Izrazu “opakost” s odnosaštje p stanje karje postojaštje kănd lumja fače ruavje stvarurj. Rezultaturlje alu rov binje s vjadje ăn aja kum lumja rov s ponašaštje unji kărti alc aša če umuară, fură, punje minčunj š rov š neljubazn s ponašaštje. Ovisno d kontekst, izrazurlje “rov” š “opak” puatje s s prevodjaskă kašă “nuje bun” ili “grešan” ili “nemoralan”.
71  s krjez, s krjez ăn, uvjerenje Izrazurlje “s krjez” š “s krjez ăn” blisko je ljigac, ali arje alta značală. “S krjez” puatje s s prevodjaskă kašă “s šti k je istinito” ili “ s šti k je točno”. “S krjez ăn”puatje s sprevodjaskă kašă “potpuno s t pouzdješt” ili “s t pouzdješt š s skulc ” ili “ skroz s t naslonještj š s pratještj”.
71  s krjez, s krjez ăn, uvjerenje Izrazurlje “s krjez” š “s krjez ăn” blisko je ljigac, ali arje alta značală. “S krjez” puatje s s prevodjaskă kašă “s šti k je istinito” ili “ s šti k je točno”. “S krjez ăn”puatje s sprevodjaskă kašă “potpuno s t pouzdješt” ili “s t pouzdješt š s skulc ” ili “ skroz s t naslonještj š s pratještj”.
71  s krjez, s krjez ăn, uvjerenje Izrazurlje “s krjez” š “s krjez ăn” blisko je ljigac, ali arje alta značală. “S krjez” puatje s s prevodjaskă kašă “s šti k je istinito” ili “s šti k je točno”. “S krjez ăn” puatje s s prevodjaskă kašă “potpuno s t pouzdješt” ili “s t pouzdješt š s skulc” ili “skroz s t naslonještj š s pratještj”.
71  s krjez, s krjez ăn, uvjerenje Izrazurlje “s krjez” š “s krjez ăn” blisko je ljigac, ali arje alta značală. “S krjez” puatje s s prevodjaskă kašă “s šti k je istinito” ili “ s šti k je točno”. “S krjez ăn”puatje s sprevodjaskă kašă “potpuno s t pouzdješt” ili “s t pouzdješt š s skulc ” ili “ skroz s t naslonještj š s pratještj”.
34  s krupr, kuprat, ăla karje kupră Izrazu “s krupr” š “otkupljenje” rubjaštje d p platjală š ăntors nješto ăn drăt če majdată afost zarobit ili ăn altuluj ăn vlasništvo. “Otkupitelj” je omu karje kumpră p njeko ili nješto. Dimizov alu Izraelculor adat zakonu d aja kum s kumprje p lumja ili stvarurj. Na primjer, njeko aputut s kumprje p om karje afost argat aja če platjaštje cjena kum argatu arfi oslobodit. Vorba “otkupnina” isto rubjaštje d asta praksă. Akă alu njeko pămăntu afost vindut, rođaku alu omula aputut s “ukumprje” ili “s ukuprje ăn drăt” kum pămăntu arăminja ăn familije. Aša praksă pokazaštje kum Dimizov kumpră p lumja karje je argac ăn grešală. Kănd amurit p kručje, Isusu aplatit cjena d grešala alu lumjej š akumprat p toc ălja karje s uzdjaštje ăn jel d spasjala alor. Lumja p karje Dimizov akumprat slobodic je d grešală š d kazana aluj. Ovisno d kontekstu, izrazu “otkupiti” aputja s s prevodjaskă kašă “s kumpră ăndrăt” ili “platještj s s oslobodjaskă”.
41  s m uzdjesk, uzdjesk, uzdjala Izrazu “s m uzdjesk” s odnosaštje p vjeră k je nješto ili njeko istinit ili p jel poc s t naslonještj. P “uzdjala” osobă puatje s naslonjaskă k osă fakă š s rubjaskă aja čije bun š istinito. Uzdjala je skroz ljigat d ăn vjeră. Akă nji uzdim ăn njeko, avjem vjeră ăn aja osobă k osă fakă aja če obečit. S avjem uzdjală ăn njeko takoder značaštje s ovisim d osobaja. “S ni uzdim ăn” Isusu značaštje s kridjem k je jel Dimizov š k amurit p kruče kum aplatja grešala anuastră š s nji oslonjim p jel s nji spasaskă . “Pouzdana vorbă” s odnosaštje p nješto čije zăs, a p čaja aputja s s računjaskă k je istina. Načinu d prevodjală “s m uzdjesk” putje s uključaskă “s krjez” ili “s aj vjeră” ili “s aj sigurnost” ili “s ovisještj”. Fraza “s puj uzdjala ata ăn” vrlo je ista ăn značală “s m uzdjesk”. Izraz “uzdjesk” aputja s s prevodjaskă kašă “p karje poc s t oslonještj” ili “ăla karje poc uvjeka s krjez”.
52  s spasăštj, siguran Izrazu “spasăštj” s odnosaštje s păzăštj p njeko dăla nješto loše ili štetno. “S fi siguran” značaštje s fij zaštitit dăla rov ili opasnost. Lumja puatje fizički s s spasaskă ili s skuată dăla rov, opasnost ili muartje. Akă je omu “spasăt” duhovni, aja značaštje k alu je p drumu alu Isusuluj muartja p kruče Dimizov aoprostit š aspasăto dăla kaznă ăn pakao d grešala alu je. Lumja puatje s spasaskă ili s skuată lumja dăla opasnost, ali samo Dimizov puatje s spasaskă p lumja dăla vječna kaznă d grešala alor. Načinu d prevodjală “spasăštj” aputja s uključaskă “skoc” ili “păzaštje d rov” ili “s t maknještj dăla rov” ili “s t păzăštj dăla muartje”. Ăn izrazu, “činje god vrja s spasaskă životu aluj”, izrazu “spasăštj” aputja s s prevodjaskă kašă “păzăštj” ili “s zaštitještj”. Izrazu “siguran” aputja s s prevodjaskă kašă “zaštitit dăla rov” ili “la lok undje nu puatje nimilja s c nazdjaskă”.
47 luksaducej Saduceji afost politićka skupină d popilje alu židovilor ăn vrijamja alu Isusu Kristu karje podrža vlastu alu rimuluj š na krizut ăn uskrisnjală. Mulc saduceji afost bugac Židovj ăn marje položaj karje vudjaštje, kašă marje popje ili poglavari alu popilor. Dužnosti alu saduceji uključija brigă d hramski kompleks š zadača alu popilor kašă š prenosjală d žrtvă. Saduceji š farizeji capăn uticuja p vođilje alu rimuluj s razapnjaskă p Isusu. Isusu rubja păntruv alja duavă vjerske skupine păntruv sebičnosti alor š duavătrje fălč. Prihvatja samo prve činč (5) knjigje d zavjetu alu Bătărn š nu kridja ăn život majklo d muartje.
54  sămbătă, Šabat Izrazu “Šabat” s odnosaštje p šaptje zălje (7) ăn duminikă, d karje Dimizov azapovidit alu Izraelculor s odvojaskă kašă zuva d odmor š s niu ukrjază. Dăpă aja če Dimizov azavršăt ku stvarjala alu pămăntuluj ăn šasă (6) zălje, a d šaptje (7) zălje sa udinit. P isti način Dimizov azapovidit alu Izraelculor sodvojaskă šaptje (7) zălje kašă posebana zuvă d odmor š d štujală. Zapovjedurlje s “păzaskă Šabat svănt” una je dăla zjače zapovjedurj karje Dimizov askris p ploče d buluvan karje Mojsije adat alu Izraelculor. Ăn skladu ku židovskim sustavom s brujaskă zăljilje, Šabat počinjaštje ăn petak kănd suarilje pljakă, a trajaštje kănd suarilje pljakă ăn sămbătă. Asta aputja također s s prevodjaskă kašă “zuva d udinit” ili “zuva d udinjală” ili “neradna zuvă” ili “Alu Dimizov zuva d udinit”.
54  sămbătă, Šabat Izrazu “Šabat” s odnosaštje p šaptje zălje (7) ăn duminikă, d karje Dimizov azapovidit alu Izraelculor s odvojaskă kašă zuva d odmor š s niu ukrjază. Dăpă aja če Dimizov azavršăt ku stvarjala alu pămăntuluj ăn šasă (6) zălje, a d šaptje (7) zălje sa udinit. P isti način Dimizov azapovidit alu Izraelculor sodvojaskă šaptje (7) zălje kašă posebana zuvă d odmor š d štujală. Zapovjedurlje s “păzaskă Šabat svănt” una je dăla zjače zapovjedurj karje Dimizov askris p ploče d buluvan karje Mojsije adat alu Izraelculor. Ăn skladu ku sustavu alu židovilor s brujaskă zăljilje, Šabat počinjaštje ăn petak kănd suarilje pljakă, a trajaštje kănd suarilje pljakă ăn sămbătă. Asta aputja također s s prevodjaskă kašă “zuva d udinit” ili “zuva d udinjală” ili “neradna zuvă” ili “Alu Dimizov zuva d udinit”.
54  sămbătă, Šabat Izrazu “sămbătă” s odnosaštje p šaptje (7) zălje ăn duminikă, d karje Dimizov azapovidit alu Izraelculor s odvojaskă kašă zuva d odmor š s nu ukrjază. Dăpă aja če Dimizov azavršăt ku stvarjala alu pămăntuluj ăn šasă (6) zălje, d šaptje (7) zălje sa udinit. P isti način Dimizov azapovidit alu Izraelculor s odvojaskă šaptje (7) zălje kašă posebana zuvă d odmor š d štujală. Zapovjed s “păzaskă sămbătă svănt” una je dăla zjače zapovjedurj karje Dimizov askris p ploče d buluvan karje Mojsije adat alu Izraelculor. Ăn skladu ku židovskim sustavom s brujaskă zăljilje, sămbătă počinjaštje ăn petak kănd suarilje pljakă, a trajaštje kănd suarilje pljakă ăn sămbătă. Asta aputja također s s prevodjaskă kašă “zuva d udinit” ili “zuva d udinjală” ili “neradna zuvă” ili “alu Dimizov zuva d udinit”.
48  savezu Savezu je službeni dogovoru ăntru duavă părc, karje unu ili amižduvje părc mora s ispunjaskă. Ăsta dogovor puatje s postojaskă ăntru pojedinc, ăntru skupină d lumje ili ăntru Dimizov š lumje. Kănd lumja fače savezu unji ku alc, obečaštje k nješto osă fakă š aja mora s fakă. Primjeru alu savezu alu lumje uključaštje bračni savez, dogovoru d lukru š ugovoru ăntru državje. P multje lokurj ăn Biblije, Dimizov afukut savezurj ku narodu aluj. Ăn njeke savezurj, Dimizov aobičit s ispunjaskă dio aluj fărdă uvjet. Na primjer, kănd Dimizov uspostavit savezu aluj ku rodu alu lumja, aobečit k pămăntu nikad više nu l unuštjaštje ku apa, š lumja nu mora s ispunjaskă ničunu uvjet kum ja če obečit s ispunjaskă. Ăn altje savezur, Dimizov aobećit dio aluj samo akă lumja ji fi poslušni š akă lumja ispunja alor dio d savez. Ovisno d kontekst, načinu d prevodjală d asta puatje s uključaskă “odgovoru karje obavezan” ili “službena obveza” ili “blstăma” ili “ugovoru”.
49  služiti, služba Ăn Biblije, izrazu “služiti” š “služba” s odnosaštje p služenje alu alculor aša če lji ănvacă d Dimizov š s brinjaštje d alor duhovne potribjală. Izrazu “služiti” puatje također s s odnosaskă p om karje služaštje alu lumje p ăsta naćin. Ăn zavjetu alu Bătărn, popilje “asluža” alu Dimizov ăn Hram s ji prinosaskă žrtvă. Alor “služba” također uljučaštje brigă pănglu Hram š prinošaskă ruguala alu Dimizov ăn lumilje alu naroduluj. Ăn Novi zavjet, “službeniku” alu Bună vorbă afost njeko činje ănvăca p alcă d porukă d spasjală p vjera ăn Isusu. Maj klo službeniku s kima “argat”. Lukru d služală alu lumje puatje s uključaskă ku sufljetu s služaskă pisti ăvăcala d Dimizov. Također puatje s s odnosaskă p služală alu lumje p fizički, kašă če je briga d bulnav š s priskribljaskă mănkarje d sărač. Ăn kontekst s služaštje alu lumje, “služaštje” također puatje s s prevodjaskă kašă “brinuti d” ili “s ispunjaskă potreba”. Kănd s rubjaštje d služală ăn Hram, izrazu “s služaskă” aputja s s prevodjaskă kašă “s služaskă alu Dimizov ăn Hram” ili “s prinosaskă žrtvă alu Dimizov d lumje”. Ăn kontekst služală alu Dimizov, asta puatje s s prevodjaskă kašă “s služăšt” ili “s ukrjez d Dimizov”. Izrazu “aslužăt” aputja s s prevodjaskă kašă “sa pobrinit d” ili “sa poskrbit d” ili “ažutat”.
55  sudještj, sudu Izrazurlje “sudještj” š “sudu” maj mult s odnosaštje s adukă odluke d aja păngu aja jaštje li nješto moralno bun ili pogrešno. “Sudu alu Dimizov” maj mult s odnosaštje p odluka aluj s osudjaskă nješto ili p njeko kašă grešala. Sudu alu Dimizov obični uključujaštje kaznă d lumje păntruv grešala alor. Izrazu “sudještj” puatje također s značaskă “osudješt”. Dimizov uputjaštje p narodu aluj s nu sudjaskă unji p alcă p ăla način. Alta značală je “s presudješt ăntru” ili “s sudještj ăntru”, kašă kănd s odlučaštje d aja karje om ăn njeki spor upravu. Ăn njeki konteksti, alu Dimizov “sudu” je aja če jel odlučit k je bun š pravedno. Ălja je slični alu odluka aluj, zakonu ili propisu. “Sudu” puatje s s odnosaskă p sposobnost mudro s s adukă odlukă. Omu karje arje loš “sud” narje mudrost s adukă mudre odluke. Ovisno d kontekst, načinu d prevodjală “sudještj” puatje s uključujaskă “odlučeštj” ili “sudještj” ili “kaznještj” ili “odridještj”. Izrazu “sudu” puatje s s prevodjaskă kašă “kazna” ili “odlukă” ili “presudă” ili “odredbă” ili “osudă”. Ăn njeki kontekst, izrazu “la sud” aputja također s s prevodjaskă kašă “la zuvă d sud” ili “ăn vrijamje kănd Dimizov asudja p lumja”.
sufljetu alu rov, nečisti sufljet Tuatje aštja nazivurlje rubjaštje d sufljeti alji rovj, karje duhovna bića karje s protvjaštje alu voja alu Dimizov. Dimizov astvorit p anđelurlje karje ji služa. Kănd Nikuratu sa pobunit păntruv Dimizov, njeki anđelurlje isto sa pobunit š Dimizov lja izbacăt dăpă čerj. S krjadje k je sufljeti alji rovj upravo je “anđelurlje karje akăzut”. ponekad ăštja sufljeti alji rovj s kjamă “nečisti sufljet”. Izrazu “nečisti” značaštje “rov” ili “nesvet”.
58  Sufljetu alu Svănt, Sufljetu alu Dimizovuluj, Sufljetu alu Domnuluj Tuatje aštja izrazulje s odnosaštje p Sufljetu alu Svănt, karje je Dimizov. Unu pravi Dimizov postujaštje vječno kašă Tata, Bijatu š Sufljetu alu Svăntuluj. Sufljetu alu Svăntuluj također s kjamă š “Sufljet” š “Sufljetu alu Jahve” š “Sufljetu alu istinăj”. Budući k je Sufljetu alu Svăntuluj Dimizov, jel je apsolutno svănt, beskonačno čist š moralno savršen ăn tot naravu aluj š ăn tot aja če. Una ku Tata š ku Bijatu, Sufljetu alu Svănt afost aktivan ăn stvarjală alu pămăntuluj. Kănd Bijatu alu Dimizov, Isusu, sa tors ăn čerj, Dimizov atrimjes p Sufljetu alu Svăntuluj la narodu aluj kum lji vudja jel, ăvăca, tješa š s lji osposobjaskă s fakă volja alu Dimizov. Sufljetu alu Svănt avodit p Isusu š jel avodit p toc karje krjadje ăn Isusu.
10  sufljet, duhovan Izrazu “sufljet” s odnosaštje p ne fizički dio alu lumjej karje nu puatje s s vjadă. Kănd omu muarje, sufljetu aluj napustjaštje tjela. “Sufljetu” također puatje s s odnosaskă p stav ili emocionalno stanje. Izrazu “sufljet” puatje s s odnosaskă p osobă karje narje fizička tjelă, posebno p sufljetu alu rov. Sufljetu alu osobăj je talu aluj karje puatje s kunuaštje p Dimizov š s krjadă ăn jel. Općenito, izrazu “duhovan” opisaštje bilo čije ăn nefizički pămănt. Ăn Biblije posebno rubjaštje p bilo čaja čije ljigat dăn Dimizov, a posebno p Sufljetu alu Svăntuluj. Na primjer, “mănkarja alu sufljetuluj” rubjaštje d văcala alu Dimizov karje dă mănkarje alu sufljetuluj alu osobaja. “Duhovna mudrost” s rubjaštje d znanje š d pravedna ponašală karje vinje p săla alu Sufljetuluj alu Svănt. Dimizov je sufljet š jel astvori p alcă sufljeturuj karje narje fizička tjelă. Anđeli je sufljet, š uključaštje p ălja karje sa pobunit păntruv Dimizov š apostanit sufljeti alji rovj. Izrazu “sufljet (d nješto ili p njeko)” puatje isto s značaskă “karje arje osobine (d nješto ili p njeko)” kašă ăn izraz “sufljet d mudrost” ili “ăn sufljet alu Ilije”. Primjeri “sufljet” kašă stavu ili emocije uključa p “sufljet d frikă” ili “sufljet d ljubomoră”. Ovisno d kontekst, njeki altje prevodjală “sufljet” aputja s uključaskă “nefizičko biće” ili “ănotru” ili “unutarnje biće”. Ăn altu kontekst “izrazu” sufljetu aputja s s prevodjaskă kašă “sufljetu alu rov” ili “zlo ku sufljetu biće”. Ponekad izrazu “sufljet” koristjaštje d izražală d osječaj alu osobăj kašă ăn slučaj “sufljetu mi sa žalostit ăn alu mjov majadănk biče”. Asta isto aputja s s prevodjaskă kašă “afost žalostit ăn sufljetu alu mjov” ili “am ositit marje žalost”. Izrazu “sufljet (p njeko ili p nješto)” aputja s s prevodjaskă kašă “karaktjeru (p njeko ili d nješto)” ili “utjecaju (p njeko ili d nješto)” ili “stavu (p njeko ili d nješto)” ili “razmišljală (p njeko ili d nješto)”.
56  suosjećanje, suosjećajan Izrazu “suosjećanje” s odnosaštje p osjećaj d brigă d lumje, posebno d ălja karje patjaštje. “Suosjećajan” omu vudjaštje račun d lumje š lja žută. Vorba “suosjećanje” obično uključujaštje brigă d lumje ăn potrebă, kašă š djelovanje kum s lji ažuta. Biblija zăče k je Dimizov suosjećajan, k je plin d ljubav š d milă. Ăn pisma alu Pavle d lumje ăn Kolosi, jel lji zăče s s brinjaskă d lumje š aktivno s ažutje alu ălja karje je ăn potrebă. Doslovno značaštje vorba“suosjećanje” jaštje “utroba milosrđa”. Asta je izrazu karje značaštje “milosrđe” ili “sažaljenje”. Načinu p karje “suosjećanje”puatje s prevodjaskă puatje s uključaskă “marje brigă d” ili “blagotvorno milosrđe”. Izrazu “suosjećajan” također puatje s s prevodjaskă kašă “brižan š vrja s ažutje” ili “duboko privržen š milosrdan”.
57  svănt, svetost Izrazurlje “svănt” š “svetost” s odnosaštje p karaktjeru alu Dimizov. Dimizov je skroz odvojit s razdvojit dăla tot čije grešală š če nuje bun. Samo je Dimizov apsolutno svănt. Jel fače p lumja š p stvarurlje svăntje . Omu karje je sănt pripadještje alu Dimizov š odvojit kum asluža alu Dimizov š ja duča slavă. Objekt karje Dimizov aproglasăt k je svănt je ăla karje je odvojit d slava aluj š d upotrebă aluj, kašă če je žrtveniku karje služaštje ăn svrhă s s prinosaskă žrtva p jel. Budući k je Dimizov svănt, lumja nu puatje s vije la jel osim akă jel aja nu dopustjaštje, daja če je obična lumje grešna š nuje bunj. Ăn zavjetu alu Bătărn, Dimizov advojit p popa kašă svănt d određena služb aluj. Je mora s s čista obredno dăla grešală kum avinja la Dimizov. Dimizov također odvojit kašă svănt njeke lokurj š stvarurj karje aluj pripadja ili ăn karje jel sa objavit, k če afost Hramu aluj. Načinu d prijevod “svănt” puatje s uključaskă “odvojit dăla Dimizov” ili “karje pripadjaštje alu Dimizov” ili “savršeno čist” ili “savršeno fărdă grešală” ili “odvojit dăla grešală”. “S fač svănt” maj mult s prevodjaštje kašă “posvetiti”. Puatje također s s prevodjaskă kašă “s odvoještji (p njeko) d slava alu Dimizov”.
59  svetinja, svetinja nad svetinjama Ăn Biblije, izrazurlje “svetinja” š “svetinja nad svetinjama” s odnosaštje p doj djelurj alu šator d sastanak ili zgradă d Hram. “Svetinja” afost prva soba, ăn karje s nalaza žrtveniku d tămăje š astalu ku posebni “mălaju d pristujală”. “Svetinja nad svetinjama” afost alta, sasvim unutarnja sobă, š sadrža kufjeru d savezi. Gruasă, grijev firangă a odvojit vanjska sobă d sobă karje je ununtru. Popa amarje irja jedini popă karje a kutizat s untrje ăn svetinja nad svetinjama. Ponekad izrazu “svetinja” s odnosaštje š p zgradă š dio alu dvorištje ofi šatoru d sastanak ofi d Hram. Također puatje opčenito s odnosaskă p bilo karje lok karje je odvojit d Dimizov. Izrazu “svetinja” također puatje s s prevodjaskă kašă “soba odvojită d Dimizov” ili “posebna soba d susret ku Dimizov” ili “loku rezervit d Dimizov”. Izrazu “svetinja nad svetinjama” aputja s s prevodjaskă kašă “soba karje maj mult odvojită d Dimizov” ili “maj posebna soba d susret ku Dimizov”. Ovisno d kontekst, načinu d prevodjală opčenito d izraz “svetinja” aputja s uključaskă “posvećeni lok” ili “loku karje Dimizov advojit” ili loku ăn kompleks alu Hram karje je svănt”.
60  svetište Izrazu “svetište” doslovno značaštje “loku svănt” š s odnosaštje p lok karje Dimizov afukut svănt ili aposvetit. Također puatje s s odnosaskă p lok karje tinđje zažtită š sigurnost. Ăn zavjetu alu Bătărn, izrazu “svetište” maj mult s koristjaštje ăn odnos p šator d sastanak ili zgradă alu Hramuluj undje s nalazaštje “loku svănt” ili “svetinja nad svetinjama”. Dimizov arubit d svetište kašă d lok undje jel atrijit ăntru narodu aluj, Izraelc. Dimizov također s k kima “svetište” ili sigurni lok d narodu aluj ăn karje puatje s găsaskă zaštită. Ăsta izraz arje osnovna značală “loku svănt” ili “loku karje je odvojit”. Ovisno d kontekst, izrazu “svetište” aputja s s prevodjaskă kašă “loku svănt” ili “zgrada asvăntă” ili “alu Dimizov asvăntă boravište” ili “loku asvănt d zaštită” ili “loku asvănt d sigurnost”. Fraza “šekel alu svetište” aputja s s prevodjaskă kašă “vrsta d šekel karje s dă d šator d sastanak” ili “šekel karje s koristja kašă porez d odrăžală alu Hramuluj”.
62  svjedočanstvo, svjedočeštj Izrazurlje “svjedočanstvo” š “svjedočeštj” s odnosaštje p davanje d izjava d nješto če ištjem sigurni k je istina. Maj mult omu “svjedočaštje” d nješto ča iskusit d prva mănă. Svjedoku karje “asvjedočit ku minčulilje” nu rubjaštje istină d aja če sa dogodit. Ponekad izrazu “svjedočanstvo” s odnosaštje p proročanstvo karje arubit proroku. Ăn Novi zavjet, ăsta izraz maj mut s koristjaštje ăn odnos p aja kum sljedbenikurlje alu Isusuluj asvjedočit d događajurj ăn životu, muartje š uskrisnjală alu Isusuluj. Izrazu “svjedočaštje” ili “s daj svjedočanstvo” aputja također s s prevodjaskă kašă “s zăč činjenice” ili “s zăč aja če avizut ili auzăt” ili “s zăč d osobno iskustva” ili “s daj svjedočanstvo” ili “s zăč če sa dogodit”. Načinu d prjevodjală “svjedočanstva” aputja s uključjaskă “izvještaj d aja ča sa dogodit” ili “izjava d aja čije istina” ili “dokazu” ili “če afost azăs” ili “proročanstvo”. Fraza “alor d svjedočanstvo” aputja s s prevodjaskă kašă “s lji pokazăštj čije istina” ili “s lji dokazăštj čije istina”. Fraza “kašă svjedočanstvo păntru je” aputja s s prevodjaskă kašă “če osă lji pokazaskă grešala alor” ili “s lji otkrijaskă licjemjerije alor” ili “karje osă dokazaskă k je dăvină”. “S dja svjedočanstvo ku minčunilje” aputja s s prevodjaskă kašă “s zăč minčinošj stvarurj d” ili “s izjavještj stvarurlje karje nuje istinite”.
65  sinagoga Sinagoga je zgradă undje Židovi s sastajaštje la štujală p Dimizov. Još dăla drevna vrjijamje bogoslužja ăn sinagoga uključuja vrijamja d ruguală, d čitjală pisma Asvăntă š ăvăcală d pisma Asvăntă. Židovi prvo ačiput s gradjaskă sinagogje kašă loku d ruguală š d štujală p Dimizov p trgu alor daja če mulc inš trija maj dăpartje dăla Hram ăn Jeruzalem. Isusu maj mult ănvăca ăn sinagogje š ănklo likuja p lumja. Vorba “sinagoga” puatje s s koristjaskă ăn prenesena značală ăn odnos p skupină d lumje karje ănklo s sastajaštje.
50  ulje karje miruasă, smirna Smirna je ulje ili začin karje s fače d smolă d ljem smirna karje krjaštje ăn Afrika š ăn Azija. Povezana je d tămăje. Smirna također s koristjaštje d fukut miros, parfema š ljakurj, š d priprimjală d morc d ăngrupuală. Smirna afost una d darurj karje mudracă adat alu Isusuluj kănd sa fukut. Alu Isusu anudit vin mješăt ku smirna kum ja ublaža bolu kănd la razapnit.
39  uns, pomazaniku Izrazu “uns” značaštje s unđj ili s dăšărc ulja p om ili predmet. Ponekad ulja s mješa ku začinurlje, dăla čaja s dubidjaštje dulče miros. Izrazu s koristjaštje š ăn prenesena značală ăn odnos p biranje š s fač capăn p njeko ăn Sufljet alu Sufljetuluj. Ăn zavjetu alu Bătărn, popilje, carulje š prorokurlje afost unšj ku ulja kum s lji odvojaskă d posebna šlužbă d Dimizov. Predmetulje kašă žrtveniku ili šatoru d sastanak također s unđja ku ulja kum s pokaza k osă s koristjaštje d štujală š s adrikă p Dimizov. Ăn Novi zavjet, p bulnavi s unđa ku ulja d likujală. Novi zavjet dadavorj (2) skrije k p Isusu mujarja auns ku ulja karje miruasă ăn činu d štujală. Udată Isusu ruba k aša l priprimja d ăgrupală karje osă vinje. Dăpă aja kănd Isusu amurit, ortači aluj apriprimit tjala aluj d grupuală, aša če la uns ku ulja š ku začinurlje. Nazivu “Mesija” (hebrejski) š “Krist” (grčki) značaštje “Pomazani(k)”. Mesija Isusu je ăla karje afost akuljes š uns d Prorok, Marje popă š Car. Ovisno d kontekstu, izrazu “uns” aputja s s prevodjaskă kašă “dăšărc ulja p” ili “s puje ulje p” ili “s posvitjaskă š s dăšartă ulja karje miruasă”. “S fi pomazan” aputja s s prevodjaskă kašă “s fij posvećen ku ulja” ili “s fij pus” ili “s fij posvečen”. Ăn njeki konteksturlje, izrazu “pomazati” aputja s s prevodjaskă kašă “s puj”. Izrazu kašă “popa karje uns” aputja s s prevodjaskă kašă “popa karje irja posvetit ku ulja” ili “popa karje afost odvojit ku ulja karje s dăšartă”.
66  uskrisnjala, s skuală dăla morc Izrazu “uskrisnjala” rubjaštje d aja če s dogodjaštje kănd omu karje muarje s ătuarče ăn život. S uskrisnještj p njeko značaštje s torč p omula jar ăn život. Samo Dimizov arje snagă s fakă aša nješto. Vorba “uskrisnjala” maj mult s odnosaštje p povrataku alu Isusuluj dăla morc ăn vij. Kănd Isusu azăs: “Jo sănt uskrisnjala š životu”, agindit k je jel izvoru d uskrisnjală š ăla karje fače s s tuarkă lumja ăn život. Vorba “uskrisnjala” aputja također s s prevodjaskă kašă “ăntors ăn život” ili “s postanješt jar viuv” ili “s postanještj viuv dăpa aja če irja mort”. Doslovno značenje alu vorbasta “skulat” ili “čin d drikat”.
67  učeniku Izrazu “učeniku” rubjaštje d om karje provodjaštje mult vrijamja ku učitelju, s ăvacă dăla karaktjeru š ănvăcala alu učiteljuluj. Lumja karje pratja p Isusu š punja urjajkje la văcala aluj š askultă, s kima “učenikurlje”. Ivan karje Bitjază također avut učenikurj. Tijekom služba alu Isusuluj, afost mulc učenikurj karje l pratja š punja urjajkje la văcala aluj. Isusu akuljes duavăsprjače (12) d učenikurj s ji fije maj upruapje karje l pratjaštje. Ălja lumje apostanit kunuskuc kašă “apostoli”. Alu Isusuluj duavăsprjače (12) d apostolurj anastavit s fije kunuskuc kašă aluj “učenikurlje” ili “duavăsprjače” (12). Nješto maj dată njego če Isusu apljikat ăn čerj, azapovidit alu učenikurlje aluj s ăvacje p alcă lumje d aja kum š je s postanjaskă učenikurlje alu Isusuluj. Bilo činje krjadje ăn Isusu š askultă văcala aluj s kjamă učeniku alu Isusuluj. Izrazu “učeniku” puatje s s prevodjaskă ku vorba ili ku izrazu ăn značal “sljedbeniku” ili “studentu” ili “ăla karje ăvacă dăla njeko”.
20  učitelji d zakonu alu Mojsije Učitelji d zakonu alu Mojsije afost službenici karje afost odgovorni s skrije ku măna ili s prepisaskă važne državne ili vjerske dokumente. Altu lumilje d učitelji d zakonu alu Mojsije afost “ălja karje štije zakonu” ili “stručnjakurlje ăn zakonu alu Židovilor”. Učitelji d zakonu alu Mojsije afost odgovorni s prepisaskă š s păzaskă knjige alu zakonu alu Bătărn. Je isto prepisuja, păza š tumača gindjala alu lumje karje krjadje š kometarurlje p zakonu alu Dimizov. Maj ănklo učitelji d zakonu alu Mojsije afost važni dužnosnici alu vladăj. Ăn Biblije, važni učitelji d zakonu alu Mojsije uključijaštje p Baruh š Ezra. Ăn Novi zavjet, učitelji d zakonu alu Mojsije obično irja dio d vjerska skupină karje s kima “farizeji” š alja duavă skupine maj mult vorj s spominjaštje una.
69  vjera Općenito, izrazu “vjera” s odnosaštje p kridjală, pouzdjală ili sigurnost ăn njeko. “S aj vjeră” ăn njeko značaštje s krjez k je ajaj će zăče š fače istina š vrjedno s t pouzdještj. “S aj vjeră ăn Isusu” značaštje s krjez alu tuată văcala alu Dimizov d Isusu. Aja posebno značaštje k lumja s pouzdjaštje ăn Isusu š ăn žrtva aluj k osă lji čistjaskă dăla grešala alor š s lji spasaskă dăla kaznă karje zaslužaštj păntruv akja grešală. Prava vjera ili kridjala ăn Isusu osă fakă k omu s proizvodjaskă bunje plodurj ăn sufljet ili ponašala daja če ăn je trijaštje Sufljetu alu Svănt. Ponekad “vjera” s odnosaštje opčenito p văcala alu Isusuluj, kašă ăn izraz, “istina alu vjerej”. Ăn kontekstu kašă če je “păzăštj vjera” ili “napustještj vjera”, izrazu “vjera” s odnosaštje p stanje d kridjală ăn tuatje văcala d Isusu. Ăn njeki, “vjera” puatje s s prevodjaskă kašă “krridjala” ili “uvjerenje” ili “pouzdjala” ili “sigurnost”.
69  vjera Općenito, izrazu “vjera” s odnosaštje p kridjală, pouzdjală ili sigurnost ăn njeko. “S aj vjeră” ăn njeko značaštje s krjez k je ajaj će zăče š fače istina š vrjedno s t pouzdještj. “S aj vjeră ăn Isusu” značaštje s krjez alu tuată văcala alu Dimizov d Isusu. Aja posebno značaštje k lumja s pouzdjaštje ăn Isusu š ăn žrtva aluj k osă lji čistjaskă dăla grešala alor š s lji spasaskă dăla kaznă karje zaslužaštj păntruv akja grešală. Prava vjera ili kridjala ăn Isusu osă fakă k omu s proizvodjaskă bunje plodurj ăn sufljet ili ponašala daja če ăn je trijaštje Sufljetu alu Svănt. Ponekad “vjera” s odnosaštje opčenito p văcala alu Isusuluj, kašă ăn izraz, “istine vjere”. Ăn kotekstu kašă če je “păzăštj vjera” ili “napustještj vjera”, izrazu “vjera” s odnosaštje p stanje d kridjală ăn tuatje văcala d Isusu. Ăn njeki, “vjera” puatje s s prevodjaskă kašă “krridjala” ili “uvjerenje” ili “pouzdjala” ili “sigurnost”.
69  vjera Općenito, izrazu “vjera” s odnosaštje p kridjală, pouzdjală ili sigurnost ăn njeko. “S aj vjeră” ăn njeko značaštje s krjez k je aja će zăče š fače istina š vrjedno s t pouzdještj. “S aj vjeră ăn Isusu” značaštje s krjez alu tuată văcala alu Dimizov d Isusu. Aja posebno značaštje k lumja s pouzdjaštje ăn Isusu š ăn žrtva aluj k osă lji čistjaskă dăla grešala alor š s lji spasaskă dăla kaznă karje zaslužaštj păntruv aja grešală. Prava vjera ili kridjala ăn Isusu osă fakă k omu s proizvodjaskă bunje plodurj ăn sufljet ili ponašala daja če ăn je trijaštje Sufljetu alu Svănt. Ponekad “vjera” s odnosaštje opčenito p văcala alu Isusuluj, kašă ăn izraz “istine vjere”. Ăn kontekstu kašă če je “păzăštj vjera” ili “napustještj vjera”, izrazu “vjera” s odnosaštje p stanje d kridjală ăn tuatje văcala d Isusu. Ăn njeki kontekstu, “vjera” puatje s s prevodjaskă kašă “kridjala” ili “uvjerenje” ili “pouzdjala” ili “sigurnost”.
70  vjeran, vjernost S fi “vjeran” alu Dimizov značaštje binje s triještj ăn skladu ku văcala alu Dimizov. Aja značaštje s ji fi odan š s l skulc. Stanje alu omuluj karje vjeran s kjamă “vjernost”. Omu karje je vjeran puatje s s krjadje k uvjek osă ispunjaskă obečala aluj š dužnost kărti alcă lumje. Vjerni om uporan je ăn njeki zadatak, čak š kănd je lung š grjev. Vjernost ăn Dimizov je dosljedno s fač aja če Dimizov vrja s fičem. Ăn multje konteksturlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă kašă “odan” ili “predan” ili “pouzdan”. Ănltje kontekurlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă ku vorbilje ili ku fraza ăn značală “karje nastavljaštje s krjadje” ili “karje uporan ăn vjeră š askultă p Dimizov”. Načinu p karje puatje s s prevodjask “vjernost” ukljućaštje “ustrajnost ăn vjeri” ili “odanost” ili “pouzdanost” ili “kridjala š s askulc p Dimizov”.
70  vjeran, vjernost S fi “vjeran”alu Dimizov značaštje binje s triještj ăn skladu ku văcala alu Dimizov. Aja značaštje s ji fi odan š s l skulc. Stanje alu omuluj karje vjeran s kjamă “vjernost”.Omu karje je vjeran puatje s s krjadje k uvjek osă ispunjaskă obečala aluj š dužnost kărti alcă lumje. Vjerni om uporan je ăn njeki zadatak, čak š kănd je lung š grjev. Kridjala ăn Dimizov je dosljedno s fač aja če Dimizov vrja s fičem. Ăn multje koteksturlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă kašă “odan” ili “predan” ili “pouzdan”. Ănltje kotekurlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă ku vorbilje ili frazom ăn značală “karje nastavljaštje s krjadje” ili “ karje uporan ăn vjeră š askultă pDimizov”. Načinu p karje puatje s s prevodjask “vjernost” ukljućaštje “ustrajnost ăn vjeri” ili “odanost” ili “pouzdanost” ili “kridjala š s askulc p Dimizov”.
70  vjeran, vjernost S fi “vjeran” alu Dimizov značaštje binje s triještj ăn skladu ku văcala alu Dimizov. Aja značaštje s ji fi odan š s l skulc. Stanje alu omuluj karje vjeran s kjamă “vjernost”. Omu karje je vjeran puatje s s krjadje k uvjek osă ispunjaskă obečala aluj š dužnost kărti alcă lumje. Vjerni om uporan je ăn njeki zadatak, čak š kănd je lung š grjev. Kridjala ăn Dimizov je dosljedno s fač aja če Dimizov vrja s fičem. Ăn multje konteksturlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă kašă “odan” ili “predan” ili “pouzdan”. Ăn altje konteksturlje, “vjeran” puatje s s prevodjaskă ku vorbilje ili fraza ăn značală “karje nastavljaštje s krjadje” ili “karje uporan ăn vjeră š askultă p Dimizov”. Načinu p karje puatje s s prevodjask “vjernost” ukljućaštje “ustrajnost ăn vjera” ili “odanost” ili “pouzdanost” ili “kridjala š s askulc p Dimizov”.
72  vječan, vječit, vječnost Izraziu “vječan” š “vječit” arje vrlo slična značală š s odnosaštje p nješto če uvjek osă postujaskă ili če trajaštje zauvjek. Izrazu “vječnost” s odnosaštje p stanje d postojală karje narje početak nič kraju. Također puatje s s odnosaskă p život karje nikad nu prestajaštje. Mjaklo d životusta p pămănt, lumja osă provodjaskă vječnost ili p čerj ku Dimizov ili ăn pakao odvojit dăla Dimizov. Izrazurlje “vječni život” š “vječiti život” s koristjaštje ăn Novi zavjet ăn odnos p večna trijală ku Dimizov p čerj. Fraza “ăn vijeke vjekova” aduče gindjala alu vrijamje karje nikad nu pristanjaštje š izražaštje kum je vječnost ili aja čije vječno. Altje načinur d prjevodjală “vječan” ili “vječit” puatje s uključaskă “beskonačan” ili “neprestan” ili “karje uvjek s nastavljaštje”. Izrazurlje “vječni život” š “vječiti život” također puatje s s prevodjaskă kašă “životu karje nikad nu prestanjaštje” ili “životu karje s nastavljaštje fărdă prestajală” ili “adrikată tjela anuastră s trijaskă vječno”. Ovisno d kontekst, altje načinurj d prjevodjală “vječnosti” puatje s uključaskă “karje postojaštje afar d vrijamje” ili “životu karje nikad nu prestanjaštje” ili “životu ăn čerj”.
73  vlast Izrazu “vlast” s odnosaštje p moč, kontrolă ili autoritet p lumje, životinji ili pămănt. D Isusu Kristu s zăče k arje vlast p tot pămăntu kašă proroku, popa š caru. Vlastu alu Satonă d tot je porazătă ku muartja alu Isusuluj Kristu p kruče. Kănd sa stvorit, Dimizov azăs alu omuluj k osă ajbje vlastu p pještj, pujurj š tuatje životinj p pămănt. Ovisno d kontekst, altje načinurj d prjevodjală alu ăsta izraz puatje s uključaskă “autoritet” ili “moć” ili “kontrola”. Izrazu “s kaj vlast p”aputja s s prevodjaskă kašă “s vladješt p” ili “s upravlještj ”.
40  vorbă, poslovică, prićje Izrazu “vorbă” obično s odnosaštje p mikă vorbă ili lekcija karje s koristjaštje s objasnjask ili s ănvacă moralna istină. Isusu akoristit poredba kum ănvăca p učenikurlje aluj. Š čak također rubja ăn poredbe alu mult lumje karje l pratja, nu lji zăča uvjek značala alor. Poredba aputja s s koristjask s s otkrijask istina alu učenikurlje aluj pănd je ista aja istină arămas skunsă dăla lumje d karje irja farizeji, karje na krizut ăn Isusu. Proroku Natan azăs alu David poredbă kum ja pokaza k afukut marje grešală. Vorba d Bun Samarijancu primjeru je poredba karje je vorbă. Alu Isusuluj usporedba d bătărnj š nuavje mjehurj d vin primjeru je d poredba karje aslužăt kašă lekcija ka pomoču karje učenikurlje aputja s razumjaskă văcala alu Isusuluj .
74  zakon, zakonu alu Mojsije, zakonu alu Dimizov, zakonu alu Jahve Tuatje aštja izrazurlje s odnosaštje p zapovjedurj š uputje karje Dimizov adat alu Mojsije, a Izraelc mora s askultje aštja zakuanje. Izrazurlje “zakonu” š “zakonu alu Dimizov” također s koristjaštje općenito p tot če Dimizov vrja s askultje narodu aluj. Ovisno d kontekst, “zakonu” puatje s s odnosaskă p: zjače (10) zapovjedurj karje Dimizov askris p ploče d buluvan d Izraelcurj; tuatje zakonurj karje Mojsije aprimit; prve činč (5) knjigje d zavjetu alu Bătărn; zavjetu alu Bătărn (karje također s spominjaštje kašă “pisma” ăn Novi zavjet) ili tuatje uputilje š volja alu Dimizov. Izrazu “zakonu š prorokurlje” s koristjaštje ăn Novi zavjet ăn odnos p hebrejska Pisma asvăntă (ili “zavjetu alu Bătărn”). Ăštja izrazurlje aputja s s prevodjaskă aja če s koristjaskă množina, kašă “zakonurlje” budući k s odnosaštje p multje uputje. “Zakonu alu Mojsije” aputja s s prevodjaskă kašă “zakonurlje d karje Dimizov azăs alu Mojsije s lji dja alu Izraelculor”. Ovisno d kontekst, “zakonu alu Mojsije” aputja također s s prevodjaskă kašă “zakonu karje Dimizov azăs alu Mojsije” ili “zakonu alu Dimizov karje Mojsije askris” ili “zakonurlje karje Dimizov azăs alu Mojsije s lji dja alu Izraelculor”. Načinu d prjevodjală “zakonu” ili “zakonu alu Dimizov” ili “zakonu alu Dimizov” puatje s uključaskă “zakonurlje dăla Dimizov” ili “zapovjedurlje alu Dimizov” ili “zakonurlje karje Dimizov adat” ili “tot če Dimizov zapovidjaštje” ili “tuatje uputilje alu Dimizov”. Izrazu “zakonu alu Jahve” aputja također s s prevodjaskă kašă “zakonurlje alu Jahve” ili “zakonurlje karje Jahve zapovidit s s puje urjajkje” ili “zakonurlje dăla Jahve” ili “stvarurlje karje Jahve azapovidit”.
76  znaku, dokazu, podjsetnik Znaku je predmet, događaju ili radnja karje komunicirjaštje posebna značală. Znakurlje puatje s fije posetnikurlje p nješto če afost obečit. Duga karje Dimizov astvorit p čerj afost znaku karje da d gănd p lumja k jel nikad više nu s uništjaskă tot životu p pămănt ku svjetski potop. Dimizov azapovidit alu Izraelculor s obrizaskă p fičori alor ăn znak alu savezu aluj ku je. Znakurlje puatje s otkrijaskă ili s uputjaskă p nješto. Anđelu azăs alu pastilulor znaku karje lja tribut s lja žută s štije karje kupil ăn Betlehem novorđeni. Juda asurutat p Isusu ăn znaku alu popilor k je Isusu afost ăla p karje atribut s la puče. Znakurlje puatje s dokazaskă k je nješto istina. Čudurlje karje afukut prorokurlje š apostoli afost znakurlje karje dokazăt k rubja porukilje alu Dimizov. Čudurlje karje Isusu afukut afost znakurlje karje dokazăt k je jel uistinu pravi Mesija. Ovisno d kontekst, “znaku” također puatje s s prevodjaskă kašă “signalu” ili “simbolu” ili “oznaka” ili “dokazu” ili “pokazatelju” ili “gesta”.
80  Isusu, Isusu Krist, Krist Isusu Isusu je Bijatu alu Dimizov. Lumilje “Isusu” značaštje “Jahve spasaštje”. Izrazu “Krist” je nazivu karje značaštje “pomazanik” š alta je vorbă d Mesija. Alja duavă lumilje maj mult s kombinirjaštje kašă “Isusu Krist” ili “Krist Isusu”. Aštja lumilje naglasaštje k je Bijatu alu Dimizov Mesija karje avinjit s spasaskă p narodu dăla vječna kaznă d grešala alor. P čudesan način, Sufljetu alu Svănt auzrokojit k je vječni Bijatu alu Dimizov fukut kašă omu. Aluj roditelji p pămănt anđelu azăs s ji dja lumilje “Isusu” daja če afost kuljes s spasaskă p lumja dăla grešala alor. Isusu afukut multje čudurj, karje aotkrijit k je jel Dimizov š k je Kristu, odnosno Mesija.
80  Isusu, Isusu Krist, Krist Isusu Isusu je Bijatu alu Dimizov. Lumilje “Isusu” značaštje “Jahve spasaštje”. Izrazu “Krist” je nazivu karje značaštje “pomazanik” š alta je vorbă d Mesija. Alja duavă lumilje maj mult s kombinirjaštje kašă “Isusu Krist” ili “Krist Isusu”. A štja lumilje naglasaštje k je Bijatu alu Dimizov Mesija karje avinjit s spasaskă p narodu dăla vječna kaznă d grešala alor. P čudesan način,Sufljetu alu Svănt auzrokojit k je vječni Bijatu alu Dimizov fukut kašă omu. Aluj roditelji p pămănt anđelu azăs s ji dja lumilje “Isusu” daja če afost kuljes s spasaskă p lumja dăla grešala alor. Isusu afukut multje čudurj, karje aotkrijit k je jel Dimizov š k je Kristu, odnosno Mesija.
80  Isusu, Isusu Krist, Krist Isusu Isusu je Bijatu alu Dimizov. Lumilje “Isusu” značaštje “Jahve spasaštje”. Izrazu “Krist” je nazivu karje značaštje “pomazanik” š alta je vorbă d Mesija. Alja duavă lumilje maj mult s kombinirjaštje kašă “Isusu Krist” ili “Krist Isusu”. A štja lumilje naglasaštje k je Bijatu alu Dimizov Mesija karje avinjit s spasaskă p narodu dăla vječna kaznă d grešala alor. P čudesan način,Sufljetu alu Svănt auzrokojit k je vječni Bijatu alu Dimizov fukut kašă omu. Aluj roditelji p pămănt anđelu azăs s ji dja lumilje “Isusu” daja če afost kuljes s spasaskă p lumja dăla grešala alor. Isusu afukut multje čudurj, karje aotkrijit k je jel Dimizov š k je Kristu, odnosno Mesija.
88  Izak Izak afost jedini bijat alu Abraham š alu Sara. Dimizov aobećit k osă lji dja bijat š akă jaštje mult bătărnj. Lumilje “Izak” značaštje “jel rădje”. Kănd Dimizov azăs alu Abraham k Sara osă fakă bijat, Abraham arăs k daja če amiždoj afost mult bătărnj. Njeka vrijamje maj klo, Sara isto arăs kănd auzăt vorbaja. Dimizov aisponit obečala š alu Abraham š alu Sara aša bătărnă sa fukut Izak. Dimizov azăs alu Abraham k savezu karje asklopit ku jel također s vridjaskă š d Izak š d sămănca aluj zauvjek. Kănd Izak afost tănăr, Dimizov iskušăt vjera alu Abraham aša če ja zapovidit s ji žrtvujaskă p Izak. Jakov, bijatu alu Izak, avut duavăsprjače (12) fičorj alu karje sămănca maj klo apostanit duavăsprjače (12) d plemena d narod alu Izrael.
53  inima Ăn Biblije, izrazu “inima” maj mult s koristjaštje ăn prenesena značală ăn odnos p gindjala, osječaju, želje š voje alu njeko. S aj “tarje inimă” uobičajen je izrazu karje značaštje k omu ku kap tarje odbijaštje s askultă p Dimizov. Izrazurlje “ku tuată inima amja” ili “tuată inima” značaštje s fač nješto fărdă gindjală, skroz predano š spremno. Izrazu “s ja nješto la inimă” značaštje ozbiljno s t odnosăšt kărti nješto š prominješt aja ăn životu alu tov. Izrazu “inimilje afrăntje” opisaštje p omu karje mult tužan. Jel afost emocionalno adănk povrjedită. Njeke limbje koritstjaštje altje dio d tjelă kašă če je “burta” ili “jetra” kănd rubjaštje d aštja ideje. Akă “inima” ili altu dio d tjelă narje aštja značală, njeke ljimbje puatje s ambje potrebă s izrazaskă aja nefigurativno, ku izrazurlje kašă “gindjală” ili “osjećaju” ili “želje”. Ovisno d kontekst, fraze “ku tuată inima amja” ili “ku tuată inima” aputja s s prevodjaskă kašă “ku tuată snaga amja” ili “skroz predano” ili “skroz” ili “skroz m posvitjesk”. Izrazu “jaj la inimă” aputja s s prevodjaskă kašă “s t bavještj ku aja ozbiljno” ili “binje gindjaštje d aja”. Izrazu “tarje inimje” aputja također s s prevodjaskă kašă “ku kap tarje odbijaštje” ili “karje odbijaštje s askultă” ili “karje stalno nu skultă p Dimizov”. Načinurlje s s prevodjaskă “inima afrăntă”aputja s uključujaskă “mult tužan” ili “karje s ositjaštje adănk povrjedit”.
11  inima, životu “Inima” ili “duša” je unutarnji, nevidljivi š vječni dio alu omuluj. Rubjaštje p nefizički dio alu omuluj. Izrazu “sufljetu” š “inima” puatje s fije doj razlućitje stvarurj ili puatje s fije doj nazivurj karje s odnosaštje p iste stvarurj. Kănd omu muarje, inima ili duša aluj napustajštje tjala. Vorba “inima” ili “duša” ponekad s koristjaštje ăn prenesena značală karje s odnosaštje p tuată omu. Na primjer, “inima karje asagrešăt” značaštje “omu karje apogrešăt” š “inima alu mjov austinit” značaštje “jo sănt ustinit”. Ăn ista značală “inima alu mjov” aputja s s prevodjaskă kašă “jo” ili “p minje”. Ăn Pisma alu Židovulor 4,12, fraza ăn alta značală “s odvajaštje sufljetu š inima” aputja s značaskă “s otkrijaskă p osobaja ăn notru”.
79  ispuniti Izrazu “ispunit” značaštje s dovršăštj ili s postignještj nješto če sa očekujit. Kănd s ispunjaštje proročanstvo, aja značaštje k Dimizov afukut s s dogodjaskă aja če afost zăs ăn proročanstvo. Akă omu ispunjaštje obečala ili zavjetu, aja značaštje k fače aja če azăs če obečit k fače. S ispunještj odgovornost značaštje s fača zadatku če ca la dat ili če kată dăla tinje. Ovisno d kontekst, “ispunit” aputja s s prevodjaskă kašă “postignještj” ili “dovršăštj” ili “s fač s s dogodjaskă” ili “sa skulc” ili “s obavještj”. Fraza “sa ispunit” aputja s s prevodjaskă kašă “sa ostvarit” ili “sa dogodit” ili “sa odigrit”. Načinurlje d prjevodjală “ispunit” kašă ăn izraz “ispunještj služba ata” puatje s uključaskă “dovršăštj” ili “prakticirještj” ili “s služăštj p alcă lumje kum Dimizov ta kimat s fač”. Izrazu “ispunit ku Sufljetu” figurativan je izrazu karje značaštje k Sufljetu alu Svănt fače p omu sposoban s fakă volja alu Dimizov. Izrazu “ispunjit” je izrazu karje maj mult značaštje “pod kontrolom”. Lumja je “ispunjic ku Sufljetu” kănd pratjaštje vodstvo alu Sufljetu alu Svănt š potpuno s naslonjaštje p jel s lja žutje s fakă aja če Dimizov vrja. Ăsta izrazu puatje s s prevodjaskă kašă “capăn ku Sufljetu alu Svăntuluj” ili “pod kontrolom d Sufljetu alu Svăntuluj”. Rečenica kašă “afost ispunit ku Sufljetu alu Svănt” puatje s s prevodjaskă kašă “jel afost viuv ăn potpunost p săla alu Sufljetu alu Svăntuluj” ili “ăn potpunost la vodit Sufljetu alu Svăntuluj”. Ăsta izraz sličan je alu značalăj kašă izrazu “s triješt p Sufljet”, ali “ispunit ku Sufljetu” naglašaštje potpunost ku karje omu dopustjaštje alu Sufljetu alu Svănt s upravljaskă ku životu alu je ili s uticaskă p ja.
81  izabranik, izabrati, izabrani narod, Izabranik, izabrani, akuljes Izraz “izabrani” doslovno znači “oni koji su izabrani” i odnosi se na one koje je Bog postavio ili izabrao da budu njegov narod. “Izabranik” ili “Izabranik Božji” titula je koja se odnosi na Isusa, koji je izabrani Mesija. Izraz “izabrati” znači odabrati nješto ili nekoga ili odlučiti nješto. Često se koristi u odnosu na Božje određivanje ljudi da mu pripadaju i da mu služe. Biti “izabran” znači biti “selektiran” ili “postavljen” da budeš ili radiš nješto. Bog je izabrao ljude da budu sveti, da budu odvojeni za svrhu donošenja dobroga duhovnog roda. Zbog toga se nazivaju “izabranima” ili “izabranicima”. Naziv “izabranik” se ponekad koristi u Bibliji u odnosu na određene ljude kašă što su Mojsije i kralj David koje je Bog postavio kašă vođe nad svojim narodom. Također se koristi u odnosu na narod Izraela kašă Božji izabrani narod. Fraza “izabrani” stariji je naziv koji doslovno znači “izabranici” ili “izabrani narod”. Ova se fraza u izvornom jeziku nalazi u množini kada se odnosi na vjernike u Krista. Fraza “koji su bili izabrani” također se može prevesti kašă “koji su bili postavljeni” ili “koji su bili selektirani” ili “koje je Bog odabrao”. “Izabrao sam te” može se prevesti kašă “postavio sam te” ili “odabrao sam te”. U odnosu na Isusa, “Izabranik” se također može prevesti kašă “Božji izabranik” ili “Bogom posebno postavljeni Mesija” ili “Onaj kojega je Bog postavio”.
82  čist, očistiti Izraz “čist” doslovno znači da nješto nema nikakve mrlje ili nečistoće. U Bibliji, često se koristi u prenesenom značenju kašă “svet” ili “slobodan od grijeha”. “Očistiti” je proces činjenja nečega “čistim”. Također se može prevesti kašă “oprati” ili “pročistiti”. U Starome zavjetu, Bog je rekao Izraelcima koje je životinje odredio kašă obredno “čiste” i koje su bile “nečiste”. Samo su se čiste životinje smjele koristiti za jelo ili za žrtvu. U ovome kontekstu, izraz “čist” znači da je životinja Bogu bila prihvatljiva za žrtvenu upotrebu. Osoba koja je imala određene kožne bolesti bila bi nečista dok se koža ne bi dovoljno izliječila i postala nezarazna. Upute za čišćenje kože morale su se poštovati kum bi se ta osoba mogla ponovno proglasiti “čistom”. Ponekad se “čist” koristi u prenesenom značenju kada se govori o moralnoj čistoći. Ovaj se izraz može prevesti uobičajenom riječju za “čist” ili “pročišćen” (u smislu da nije prljav). Drugi načini na koje se može prevesti taj izraz su: “obredno čisti” ili “ritualno čisti” ili “prihvatljivi Bogu”.
83  čist, pročistiti, pročišćenje Biti “čist” znači nemati mana ili nemati ništa što ne treba biti tu. Očistiti što znači pročistiti to i odstraniti bilo što zagađujuće ili kontaminirajuće. U pogledu starozavjetnih zakona, “očistiti” i “očišćenje” odnose se većinom na čišćenje od stvari koje čine stvar ili osobu obredno nečistom, kašă što je bolest, tjelesne izlučevine ili rađanje. Bătărn zavjet također je imao zakone koji su govorili ljudima kum da se očiste od grijeha, obično po žrtvi njeke životinje. To je bilo samo privremeno i žrtve su se morale neprestano ponavljati. U Novome zavjetu, biti očišćen često se odnosi na čistoću od grijeha. Jedini način na koji se ljudi mogu potpuno i trajno očistiti od grijeha je putem pokajanja i primanja Božjeg oprosta, putem pouzdanja u Isusa i njegovu žrtvu. Izraz “pročistiti” može se prevesti kašă “učiniti čistima” ili “očistiti” ili “očistiti od svake kontaminacije” ili “riješiti se svega grijeha”. Izraz kašă “kada je vrijeme očišćenja završilo” može se prevesti kašă “kada su se očistili čekanjem određenoga broja dana”. Izraz “pružio očišćenje od grijeha” može se prevesti kašă “pružio način na koji se ljudi mogu potpuno pročisiti od svoga grijeha”. Drugi načini prevođenja “očišćenja” mogu uključivati “čišćenje” ili “ku sufljetu pranje” ili “postajanje obredno čistim”.
84  štovati “Štovati” znači davati čast, slaviti i slušati nekoga, posebice Boga. Ovaj izraz često doslovno znači “pokloniti se” ili “pasti ničice” kum bi se nekome ponizno dalo čast. Mi štujemo Boga kada mu služimo i dajemo čast, slaveći ga i pokoravajući mu se. Kada su Izraelci štovali Boga, to je često uključivalo žrtvovanje životinje na žrtveniku. Izraz “štovati” mogao bi se prevesti kašă “pokloniti se” ili “dati čast i služiti” ili “poštovati i pokoravati se”. U nekim kontekstima, mogao bi se također prevesti kašă “ponizno slaviti” ili “davati čast i slavu”.
85  žrtvenik “Žrtvenik” je bio podignuta struktura na kojoj su Izraelci palili životinje i žitarice kašă prinose Bogu. U biblijska vremena, gradili su se jednostavni žrtvenici oblikovanjem humka od utabane zemlje ili pažljivim stavljanjem velikih kamenja jednih do drugih praveći time stabilne gomile. Druge skupine ljudi koje su živjele pored Izraelaca također su gradile žrtvenike kum bi prinosili žrtve svojim bogovima.
86  život, živjeti, živući, živ Svi ovi izrazi odnose se na stanje fizičkog života, koje stoji nasuprot smrti. Također se koriste u prenesenom značenju u odnosu na stanje duhovnog života. Sljedeće raspravlja o tome što se podrazumijeva pod izrazima “fizički život” i “duhovni život”. Ovisno o kontekstu, “život” se može prevesti kašă “postojanje” ili “osoba” ili “duša” ili “biće” ili “iskustvo”. Izraz “živjeti” mogao bi se prevesti kašă “prebivati” ili “nastavati” ili “postojati”. Izraz “kraj njegova života” mogao bi se prevesti kašă “kada je prestao živjeti”. Izraz “poštedio im je živote” mogao bi se prevesti kašă “dopustio im je da žive” ili “nije ih ubio”. Izraz “riskirali su svoje živote” mogao bi se prevesti kašă “izložili su se opasnosti” ili “učinili su nješto što ih je moglo ubiti”. Kada Biblije govori o bivanju ku sufljetu živim, “život” se može prevesti kašă “duhovni život” ili “vječni život”, ovisno o kontekstu. Koncept “duhovnoga života” mogao bi se također prevesti kašă “Bog nas čini živima u našemu duhu” ili “novi život po Bogu Duhu” ili “oživljavanje u našemu nutarnjem čovjeku”. Ovisno o kontekstu, izraz “dati život” mogao bi se prevesti kašă “učiniti da živi” ili “dati vječni život” ili “učiniti da živi vječno”.
98  Samarija, Samarijanac Samarija je bilo ime grada i područja oko njega u sjevernom dijelu Izraela. U Starome zavjetu, Samarija je bio glavni grad sjevernog kraljevstva Izraela. Poslije se i kraj oko njega nazivao Samarijom. Kada su Asirci osvojili sjeverno kraljevstvo Izrael, zarobili su grad Samariju i primorali većinu sjevernih Izraelaca da napuste područje i preselili ih daleko u različite gradove u Asiriji. Asirci su također doveli mnoge strance u područje Samarije kako bi nadomjestili Izraelce koje su odselili. Neki Izraelci koji su preostali u tome kraju ženili su se strancima koji su se tamo preselili, i njihovi su potomci nazvani Samarijancima. Židovi su prezirali Samarijance zato što su bili samo djelomično Židovi i zato što su njihovi pretci štovali poganske bogove. U novozavjetna vremena, regija Samarije graničila je s regijom Galileje na sjeveru i regije Judeje na jugu.