24
Sa Baṉara Zehoiakimi pa Ziuda
Sipu koa baṉara se Zehoiakimi, si rapata ia e Nebukaneza sa baṉara pa popoa Babiloni si pa Ziuda, meke ka ṉeta vuaheni si koa nabulu nia Zehoiakimi se Nebukaneza. Ba beto asa si korona pude tabara la takisi koasa.* Ke garuni e Zihova sari na qeto minate varipera tadi pa Babiloni, Siria, Moabi, meke Amoni pude varipera la koe Zehoiakimi meke pude huara pania si pa Ziuda. Asa tugo sapu zama nia e Zihova, koari na poropita, sari Nana nabulu gua sapu kaqu tavetia Sa. Pa zinama te Zihova meke ta evaṉa sapu gua asa, pude va rizu taloa va seu i koa Sa sari na tinoni pa Ziuda koa gua sari na tinavete kaleadi pu tavete betoi Manase sa baṉara, sari doduru sinea saripu lopu hiva ni e Zihova, meke gua tugo sapu va mate i sa sari soku tie loke dia ginugua sea. Lopu taleosae nia e Zihova gua sapu tavetia e Manase.
Doduru ginugua saripu taveti Zehoiakimi si ta kubere beto koasa Buka Tinozi tadi na Baṉara pa Ziuda. Mate se Zehoiakimi, meke se Zehoiakini sa tuna koreo si sogo hobea si asa pa binaṉara.
Namu lopu hite ene vura pule sa baṉara pa popoa Izipi, meke sari nana qeto minate varipera, sina sa baṉarana sa popoa Babiloni si tuqe vagi betoi pa nana kinopu sari doduru popoa tanisa popoa Izipi tatasana, podalae koasa Ovuku Iuparetisi kamo koasa voloso pa popoa Izipi.
Se Zehoiakini sa Baṉara pa Ziuda
(2 Koronikolo 36:5-8)
Se Zehoiakini si ka manege vesu vuahenina, totoso tava baṉara si asa pa popoa Ziuda, meke koa baṉara koari ka ṉeta sidara pa Zerusalema si asa. Sa pozana sa tinana si e Nehusita, tuna vineki e Elinetani pa Zerusalema. Meke lulia sa sa hahanana kaleana tanisa tamana, meke tavete va kaleana pa kenuna Zihova.
10 Meke koasa totoso sipu koa baṉara si asa, si tozi ni sa baṉara Nebukaneza sari nana palabatu nomadi koasa nana qeto minate varipera, pude la koa vari likohae nia meke rapatia sa popoa Zerusalema, gua. 11 Meke sipu korapa koa vari likohae nia pude varipera si arini, si mae pa Zerusalema se Nebukaneza, 12 meke va malumia sa baṉara Zehoiakini meke gua tugo sa tinana, meke sari na tudia koreo, meke sari nana palabatu nomadi, na palabatu koasa vetu tanisa baṉara, pude vagia Nebukaneza sa popoa Ziuda meke va malumu puleni si arini koari na tinoni Babiloni. Meke koasa vina vesu vuahenina sa binaṉara te Nebukaneza, si ta vagi taloa pa tinapusi se Zehoiakini.* 13 Meke paleke taloa ni Nebukaneza sari doduru tinagotago arilaedi koasa Zelepade te Zihova, meke gua tugo koasa vetu lavata tanisa baṉara, gua puta tugo sapu ele zama nia e Zihova. Vagi beto i Nebukaneza sari doduru tiṉitoṉa sapu koa i na qolo saripu taveti Solomone sa baṉara, sapu ta tavetavetae pa korapa Zelepade.* 14 Meke raovo vagi taloa ni Nebukaneza, sari doduru tinoni pu koa pa Zerusalema, sari doduru koimata tanisa binaṉara meke doduru tie varane, meke sari doduru tie bokabokadi pa tinavete, meke sarini pu boka tavete tiṉitoṉa arilaedi. Ari ka manege puta tina vinarigaraedi sari doduru tie ta pusidi; meke sari na tie malaṉadi hokara mo si koa hola pa popoa.
15 Meke vata pusi la nia Nebukaneza pa Babiloni se Zehoiakini, meke gua tugo sa tinana, sari nana barikaleqe, nana palabatu nomadi, meke sari na ṉiha na varane pa popoa Ziuda.* 16 Meke turaṉa lani sa baṉara Nebukaneza pa Babiloni sari ka zuapa tina tie varane saripu hoke varipera va ṉiṉira, meke lopu hoke balabala pule, meke keke tina tie bokabokadi pa tinavete, na tumae tavete tiṉitoṉa arileadi. Sari doduru tie hire si bokabokadi meke garogarodi beto pa vinaripera.
17 Meke va turua sa baṉara Babiloni se Matanaea sa buhina e Zehoiakini, pude sogo hobea sa binaṉara pa Ziuda, meke hobe nia Zedekaea sa sa pozana.*
Sa Baṉara Zedekaea pa Popoa Ziuda
(2 Koronikolo 36:11-12; Zeremaea 52:1-3)
18 E Zedekaea si ka hiokona eke vuahenina, totoso tava baṉara si asa pa Ziuda, meke koa baṉara si asa pa Zerusalema ka manege eke vuaheni. Sa pozana sa tinana si e Hamutali sa tuna barikaleqe e Zeremaea sa tie pa vasileana Libina.* 19 Meke tavete va kaleana pa kenuna e Zihova se Zedekaea, gua tugo mo sapu tavetia sa baṉara Zehoiakimi. 20 Meke bugoro sisigiti ni e Zihova sari na tinoni pa Zerusalema meke Ziuda meke hitu pani Sa si arini pa Kenuna.*
Tava Huara Inete sa Kali Goba pa Zerusalema
(2 Koronikolo 36:13-21; Zeremaea 52:3-11)
Ego se Zedekaea si va gugue la koasa baṉara Nebukaneza pa Babiloni si asa.
* 24:1 Zer 25:1-38; Dan 1:1-2 * 24:12 Zer 22:24-30, 24:1-10, 29:1-2 * 24:13 1 Baṉ 7:40-51, 6:15-38 * 24:15 Izk 17:12 * 24:17 Zer 37:1; Izk 17:13 * 24:18 Zer 27:1-22, 28:1-17 * 24:20 Izk 17:15