29
Sari na Vinariponi pude Kuria sa Zelepade
Meke zama la se Devita, sa baṉara koasa doduruna sa vinarigara tinoni, “Sa tuqu, Solomone, asa sapu ele vizatia sa Tamasa, si na tie vaqura meke lopu ele gilagilana. Sa tinavete si noma hola, sina sa vetu hie si lopu na vetu baṉara tana tie, ba na Zelepade te Zihova sa Tamasa.* Ura ele podeke sisigitia rau pude gerigeri veko nia sa Zelepade: qolo, siliva, boronizi, aeana, labete, patu tolavaedi meke na patu arilaedi sapu hoke varivari sotoni pude ta evaṉae votiki kineha na visoviso, meke sokudi pule sari patu mabolo. Arini sapu ele va nama ni arau pude tanisa Zelepade, ba koari na qua tinago soti si vala qolo na siliva tugo si arau koa gua koasa qua tataru koasa Zelepade te Tamasa: keke gogoto tina kilo qolo viana, meke karua gogoto made ṉavulu tina kilo siliva viadi pude va sari i sari gobana sa Zelepade, meke kobi likakalae saripu kote taveti rina tie bokabokadi pa tinavete lima. Ke, esei pule koa gamu si hiva vala nana vinariponi koe Zihova?”
Qetuqetu sari na palabatu pa tatamana, sari na koimata pa butubutu, sari na koimata pa keke tina na keke gogoto tie varipera, sari na palabatu pu kopu nia sa tinavete tanisa baṉara, meke valani sari na dia vinariponi. Vala ni rini pude tana tinavete pa Zelepade si ka keke gogoto zuapa ṉavulu tina kilo qolo, manege puta tina qolo poata, ṉeta gogoto made ṉavulu lima tina kilo siliva, onomo gogoto manege puta tina kilo sa boronizi, meke hola nia ṉeta vuro made gogoto lima ṉavulu tina kilo sa aeana. Arini sapu ari dia patu ṉedaladi na arilaedi si vala ni rini koasa lose vekovekoana vinariponi pa Zelepade, sapu e Zehieli na kopu nia, na tie pa tutina Qerisoni pa butubutu Livae. Qetuqetu hola sari na tie sina malumu sari bulo dia pude variponi la koe Zihova, meke qetu sisigiti nia arini sapu soku hola si ta veko. Sa baṉara Devita ba qetu sisigiti tugo.
Vahesia Devita se Zihova
10 Meke vahesia sa baṉara Devita se Zihova pa kenuna sa vinarigara tinoni, meke zama, “Zihova Tamasa tadi na tamamami Zekopi, Mani tavahesi si Goi ninae rane ka rane! 11 Tamugoi Zihova sa vina lavata, ṉiniraṉira, sa ṉinedala, tinolava meke binaṉara. Ura sari doduru pa Maṉauru meke pepeso si Tamugoi, meke Agoi si na Ṉati Baṉara koari doduru.* 12 Sari doduru tinagotago na linavata si mae guadi koa Goi, na baṉara ni Goi sari doduru pa mua ṉiniraṉira, meke boka va ṉiṉirai na va lavati Goi sari na tie. 13 Kamahire, mami Tamasa, vatua gami sa mami zinama leana, mami vinahesi koasa pozapoza tolavaena Tamugoi.
14 Ba arau meke sari na qua tie, si loke laemami si gami pude boka ponigo soku likakalae gua hire, sina doduru likakalae si mae guadi koa Goi; meke kamahire ba poni pule atu ni gami koa Goi sari na likakalae saripu ele ponigami Goi. 15 Gilania mua Goi, Zihova, guana keke tie karovo mami si gami sapu loke mami pepeso soti kekeṉoṉo gua sapu ele ta evaṉa koari na tiatamamami. Sari na rane koa gami pa pepeso si papaka guana keke opoadumu tapuru holana mo meke lopu boka govete nia gami sa minate. 16 Kei, Zihova, mami Tamasa, paleke varigara ni gami sari doduru vinariponi hire pude na kinurina sa Zelepade pude pamaṉa nia sa Pozamu hopena, ba doduru hire si mae guadi pa limamu Goi, meke mua Goi si arini. 17 Gilania rau sapu podeki Goi sari na bulo tie meke qetu nia Agoi sa ṉinoṉo pana dogoria Goi. Koasa ṉinoṉo pa buloqu si qetu si arau pude vatu ni rau koa Goi sari doduru hire. Meke kamahire dogori rau sari na Mua tie saripu varigara hire, si paleke maeni sari na dia vinariponi koa Goi pa dia qinetuqetu. 18 Zihova, Tamasa tadi Ebarahami, Aisake, meke Zekopi*, Mamu kopu nia pude sa vina tabe hie si kaqu koa ṉiṉira pa bulodi rina tie, meke kopu ni pude kaqu raṉe Igo arini doduru totoso. 19 Mu vala nia koasa tuqu, Solomone sa hiniva pa doduruna sa bulona pude va tabei sa sari doduru gua sapu garunu ni Goi meke pude kuria sa sa Zelepade sapu ele gerigeri veko nia arau hie.”
20 Beto si tozi ni Devita sari doduru tinoni, “Vahesia se Zihova sa mia Tamasa!” Ke vahesia sa vinarigara tinoni se Zihova sa Tamasa tadi na tamadia meke kokotuṉu si arini meke va lavatia rini se Zihova meke gua tugo sa baṉara Devita.
21 Pa koivugona si va matei rini sari na kurukuru meke vukivukihi va uququ la si arini koe Zihova: keke tina bulumakao, keke tina sipi kokoreo, meke keke tina tuna sipi kokoreo turaṉae na vinariponi napo vaeni meke soku vinukivukihi pule tana doduruna sa Izireli. 22 Koasa rane asa si qetuqetu hola si arini meke henahena na napo si arini pa kenuna e Zihova. Meke pa vina rua totoso pule si va tabea rina tie sapu e Solomone si na baṉara. Va madia rini si asa pude na dia baṉara, meke va madia arini se Zedoki pa tinavete hiama. 23 Ke hobea Solomone sa tamana, se Devita, pa habohabotuana baṉara te Zihova. Meke na ta manae sa binaṉara tanisa, ke va tabea ri doduru tie Izireli si asa.* 24 Doduru palabatu pa butubutu, sari doduru tie varane pa vinaripera, meke sari doduru tuna koreo Devita si tokotokoro sapu kaqu vala nia arini sa dia vinatabe koe Solomone, sa baṉara. 25 Meke va lavatia e Zihova se Solomone pa doduruna sa butubutu Izireli meke vala nia Sa koa sa sa binaṉara sapu tagotago meke variva dogoro sapu loke baṉara pule pa Izireli si ele hite gua asa.
Sa Minate te Devita
26 Ke baṉara nia Devita, sa tuna koreo e Zese, sa doduruna sa popoa Izireli. 27 Koa baṉara si asa pa Izireli ka made ṉavulu puta vuaheni, ka zuapa vuaheni pa Heboroni meke ka toloṉavulu ṉeta vuaheni pa Zerusalema. * 28 Barogoso va gorevura si asa meke tiqe mate, na tie tagotagona meke ta pamaṉaena, meke e Solomone sa tuna, si baṉara hobena si asa. 29 Sari doduru tinavete nomadi pu ta evaṉa pa binaṉara te Devita pa podalaena meke kamo pa vina betona si ta kubere beto koari na kinubekubere te Samuela sa poropita, meke sari na kinubekubere te Netani sa hiama, meke Qadi sa tie dodogorae. 30 Koari na kinubekubere si ta tozi sari hahanana binaṉara tanisa, meke sa nana ṉiniraṉira, meke sari doduru ginugua pu ta evaṉa koa sa, koasa butubutu Izireli, meke koari doduru binaṉara pa vari kalina Izireli.
* 29:1 1 Koron 22:5 * 29:11 Mt 6:13 * 29:18 Ta pozae Izireli pa Hiburu. * 29:23 1 Baṉ 2:12 * 29:27 2 Samuela 5:4-5; 1 Koron 3:4