37
Yusuf yor wainare
Yakub imin ti a nus lan Kanaanke, kola heitlulswo nus ama-na imin tike. Ode tkunw a sekye krala Yakub neke ksalake ne:
Yakub anan Yusuf neke wasi ainke hean a kresi itw (17) bonyo yor a wainare ralaka wait a biby o domba. Wai nekre Bilha ananare rtabal Zilpa ananare. Bilha yor Zilpa deruke Yakub sawa hah sir bo. Sekwe it bonyo Yusuf ihes ti ama ohe wainare totatare atyat.
Yakub neke lyobak a anan Yusuf ne ma kryesik anan ida nekre mumu, kali kyoat Yusuf radur ti i bonyo ama-na imtu de. Lemadendye sekwe it bonyo Yakub yal rabitke it ti Yusuf, neke eras a ksyalik. Wainare raseak ma amatke lyobak Yusuf bonyo ramnisik a i. Lemadendye lema ratun mamak ror i.
Metdyetke it bonyo, Yusuf a myey, ma msarinkeo ihes mei desike ti wainare, desike bonyo wainare ramnisik a i lan lahuk. Ihes mei neke ti sir ma byu de byohe, “Waikw ausw e, mtyomolu! Detke kmwey ohe taktemtem a tamin boke kralake, ma tatubuk gandumare desikeo hinakw a gandumke kimdiry lol ma mlay-mlay. Ode ea mitubukare kkyoal eta kutubukke ti kditlanke, ode kyou ti wasikkwe.”
 
Itanuk koly desy bonyo wainare rbu ti i de rbohe, “Kali mbwohe ana lan o ma mhwareta aramy e?” Wainare rterik a i, ode ramnisik i lan-lan, khyali meike ode tunanare.
Metdyetke it bonyo Yusuf a myey huruk, desikeo ihes meike ti wainare de byohe, “Kmwey ohe katos a sekwe, hulke, ode htunke hean a kresi sasam (11) neke rou ma yaw.” 10 Mei desike tyanuk huruk ti ama. Desike bonyo, ama-na tyerik a i de byohe, “Meimw sai desy de? Kali mrwekan ohe enamw o amamw ode waimure ana rma ma rou ti o e?” 11  +Lemade Wainare ramninisik a i, klala ama-na irerekan a mey desikre bo.
Rketa Yusuf bai Mesir
12 Sekwe it bonyo Yusuf wainare rbai hnu Sikhemke ti a ralaka wait a biby o domba, 13 ode Yakub byu ti Yusuf de byohe, “Toto, mbwai Sikhem ti mait waimure ma msyeak ity wait biby o domba o so.” Desike bonyo Yusuf a you. 14 Lemade ama-na tyanuk ti i huruk de byohe, “Mbwa ti matos waimure ohe rseak a ity wait biby o domba mamak ta lema de, maktei bonyo mmwa ma mlwosu ma yaw.”
Itanuk ti i bonyo, Yusuf a byetik toha Hebron a ktebtebanke ma bya ti yait Sikhem. 15 Kyoat desike malmata bya de mya ti boke kralake bonyo, inala yor wamwankye it. Wamwany desike yena i de byohe, “Nam sai ne muobak ne de?”
16 Bonyo, Yusuf hyalas i de byohe, “Kuobak waikure, kali sir ne raseak ara wasimy biby o domba ne.” Lemade Yusuf yena i de byohe, “Mhwe sir o ramin o kabei de?”
17 Iry desike byohe, “Dai rbetik toha ne de. Ktwomolu ohe rbuma rbai a hnu Dotanke.”
Desike bonyo, Yusuf tyoha wainare ma bya ti inala yor sir o Dotan. 18 Ima-ma soso a i bonyo, wainare ratos i, ma lenla inait sir bonyo, rtanuk ma rbuma rtabahunw a i. 19 Ma it de byu ti it de byohe, “Myatos, iry mamey desike mya de. 20 Mmya ma adoko ttabahunw a i, ode totuk tbunanke ei werke kralake. Ode ana tlosu ti ity amatke de tbohe, heal mahature rasu-raahi i ma myaty de. Andeka tseak ohe mei desikre ana kolkyabei.”
21 Ruben tyomolu nam rarekan nekre bonyo, yobak ma yaorif a Yusuf. Lemade Ruben a byohe, “Ete mtyabahunw a i! 22 Totuk lakhidik i ei wer bakbak desy kralake. Ode ete toban o ttaba i, ta lemamo ete tanuak i o namit-namit.” Tyanuk a ktela desy, kali ibuke ma yaorif Yusuf ode yaso i ma yulak i bai sekye.
23 Lemade Yusuf inait wainare bonyo, rkumak malkyakaw i ma ronuk wasi rabit eras desike toha i, 24 ode rhait i ma rtunik i ei werke krala bakbak mamin ti desy.
 
25 Desikeo malmata raknamnam bonyo, ratos a iry a Ismaelke kmetake rma ma rosy a Gilead ma rbai Mesir. Ti wait untanare rlean nam a khesi lanare kola dene balsem o damar o nam ma ti o rketa o Mesir. 26 Dendye Yehuda tyanuk ti wainare de byohe, “Kbuan sai mane tabu ma tatabahunw a ity wait amury ne ode tahunik a ktela ne de? 27 Mmya ma tketa i ti a iry a Ismael desikre. Kete tala i ma ksunw o knyai. Kolkyabei ta kabeio ity wait amury a ike bo.” Lemadendye wai nekre rtoha tuna desy.
28  +Lema klenke soso bonyo iry a Midian maketa namare rma, desikeo Yusuf wainare ral i toha wer desike, ode rketa i ti iry Ismael desikre ti hesi blyawan bokbokke hean-ru (20). Maktei bonyo, iry maketa nam desikre ror i bai Mesir. (Ode kyoat a wainare raketa i bonyo Ruben lema imin.)
 
29 Ruben iolik i ei wer dai desy bonyo yatos ma Yusuf lema imin desy! Lemadendye isu-iahi wasi rabitke ti tenanke kali ralake kitol. 30 Dendye ti yait a wainare ode byohe, “Naman neke lema imin so de! De ana kala kolkya?”
31 Lemadendye ral bibkye sasam ma rtabahunw a i, ode redak Yusuf wasi rabitke ti bibkye lara desy. 32 Maktei bonyo, rabit desike rety ba ti amatke ode rbohe, “Amo, rabit ne aramy mitot, de kete rabit ne anamkwe wasi de?”
33 Bonyo Yakub yatos a yal rabit desy, ode byu de byohe, “Mlay, anakkwe wasi rabitke ne! Anakyai heal mahature ra i bain de. Edo, anakw a Yusuf de heal mahature ra i de!”
34 Yakub isu-iahi wasi rabitke ti tenanke ode hyonak kadutke ma serser o nanyay i kali ralake kitol a ksyalik, ma syera anan desike seu krala nekre bo. 35 Anan wamfwet o wamwany desikre rma ma raluka ralake, keskyede lema you de byohe, “Kswera anakkwe nini kmwaty bo.” Lemadendye serser nanyay i nini nam, khyali anan Yusuf desy.
 
36 Klala lema rhe ohe iry a Midian desikre ti ranait Mesir bonyo rketa Yusuf ti irkye it ma ani Potifar. Iry neke ika usu khatu ti iry malaka Raja Mesirke wasi sekye.
+ 37:11 Kis. 7:9 + 37:28 Kis. 7:9