10
E Yesus Ta Meng Kalngunes Ruk O Mhelom Korlotge He Loktiek Hori Orom Alomin Kmeha
Ngoldaip ta rere tok knop, to tkael kalngunes ruk o mhelom korlotge he loktiek hori orom alomin* kam meng ngar, mar alomin alomin kam ktar mang he kngae ngok mnam o rengmat ruk en ner kle ka knaek kngae mnam mar kat. To thera tger mar te, “Kua re kam meng nguk ngok kim o mia ruk ngat kaenang E Nut ka loot to tettek he, he kpaneng E Nut karo mia mruo kam lluol mnam, ko o mia ruk endruk ngat her gia toot he kpaneng E Nut karo mia mruo kam havaeng ngar mang E Nut ka tavgo. Ii, o mia vang kun mnam E Nut ka loot ngat tettek tok, vanangko o mia ruk kam lluol mnam, mar lgititge e. He ekam tok, mguak kaurur kim E Nut to ta nho mang ka loot to orom mar, En kmen a re ngang karo mia mruo kam meng ngar kam lluol kun mnam ka loot. 3-4 Mguak ngae va mguak or kam koham a kolkha ka keik kam vua pamlok kar o mia ko ekam a ngaelaut kat e. Yu! Mguak ngae he, ko kua meng nguk ruk mut kaenang o sipsip ruk o sital kam vle kun pgegom o mia ruk ngat kaenang o pendol. Mguak ngae va mguak or kmeha kim o ngaelpas, o psang va o nharok akor kat e.
Vanang mguak pis kun mnam a rek to ko mnam a rengmat langto va mguak kaenpaeim a rek kteit te, ‘E Nut nak ngamyammok mang ila valngan.’ Va enangthe en a mhel nong a yar va mularo rhek ngak kat kaeknik ngok kmuk. Vanang enangthe en a mhel a yar, va ilaro rhek ngaka vle kuo mang. Ii, va mguaka vle ko kim a mhel to endo, va kaem o tgol ruk ngat kaenik ngang nguk va kaivie ko kim kat, ko her en arhe na kaeha vgum muk. Mguak or kam prik ka prik ngok kim o rektor akuruk kam vle kar o mia akuruk yok, mar kmeha vgum muk kat e.
Va enangthe mguak vaik kun mnam a rengmat tang he ngapa ngatkal mang mularo reha ko muta ring ngaekmol ekmuk, va mguak kaem oni vrong tgoluk ruk ngam kaenik ngang nguk. Va mguak kaeha ngang a rengmat to endo kmeharom o yor ruk nkong ngar ko tok. Ii, mguak kaeharom mar tok, va khavaeng ngar te, E Nut ka tavgo ther mi pis ko kmar gi enang tok arhe. 10-11 Vanangko enangthe mguak vaik kun mnam a rengmat tang he nga lua ngatkal mang mularo reha ko muta ring ngaekmol ekmuk, va mguak kle ksir ku ekam a rengmat to endo ka ngaelaut ka gu he kngetmmie va khavaeng ngar orom mularo mur rhek ri te, ‘Si mula mmie to enda ko ta vat engnang nguaro nharok va ngot kaesik orom he ka rpem petgim nguaro nharok kam khenam ngang nguk te, ngruera tu kam vle mo kmuk he mguera kol a kapnes ko vgum E Nut ekam tok arhe.’ Mguak re tok, to le sim ktua havaeng ngar te, ‘Mut lua ngatkal mang ngor vanie, vanangko mgua smia mmok mang E Nut ka tavgo te, ther mi pis mo kmuk ge.’ 12 He ekam tok, kolngunes, kua havaeng nguk te, mnam a kolkha to o mia ngak sir ko kim E Nut, endruk ngat lua ngatkal mang nguk ngara ker kol vgum a kapnes to a ho laut hak, kir kim si endo E Nut ner kaen ngang o kermia ruk lSodom. Ii, E Nut nera mrung lSodom, vanang endruk ngat lua ngatkal mang nguk, ho mi kut nop hak.”
E Yesus Ta Mon A Kapnes Ngang O Rengmat Ruk Ngat Lo Ngatkal Mang Kam Vle Ku Meorom E Nut Ka Tavgo
(Mt 11.20-24)
13 To e Yesus ta kle kukueng o rengmat ruk ngat lo ngatkal mang kalngunes te, “O-suvrum muk ruk lKorasin va muk ruk lBetsaida ko enangthe o reha ruk lserpgue ruk endri ngap pis kun pgegom o kermia ruk lTaira va lSaidon va si mar ngap ho lo mi hus hak tiok he, kmitgung ngaro kerkeknen. Ii, va ngap lo hus kat kam vor pa ngaor va ktolpum o ngoven kam khenam ma mmok te, ngat mrua mrung ngar mruo vgum ngaro kerkeknen ruk ngam kaeharom mar. Vanang suvrum muk kelenar ruk lKorasin va muk ruk lBetsaida ko o reha ruk lserpgue ruk endri ngat sia pis ko kmuk, vanang mut ho lo vur itgung mularo kerkeknen e. 14 He ekam tok, mnam a kolkha to muk ruk lKorasin va muk ruk lBetsaida mguak sir ko pum E Nut kalo keik, va mguera mia ker kol vgum a kapnes to a ho laut hak kir kim si endo E Nut ner kaen ngang o kermia ruk lTaira va lSaidon. 15 Va muk ruk lKaparnam, muk mum mrua pat mang nguk mruo te,
E Nut nera hover muk, muk kam vua laut hak kir kim o rengmat tgus mo mmie. Vanangko, ho mi kut nop hak. Ko En ner kle va ho mi ktua grung ormuk kam ngam muk ngogu mLol hak.
16 Ii, kolngunes, kua re tok, ko endruk ngapa ngan vgum muk, tmia khenam te, ngat mia ngan vgum her dok tok kat arhe. Va endruk ngapa keyang nguk ta kle ka khenam kat te, ngat her mia keyang her dok tok kat arhe. Va endruk ngapa keyang dok tok, tmia khenam kat te, ngat her mia keyang E Nut to tmeng dok kat.”
Endruk O Mhelom Korlotge He Loktiek Hori Orom Alomin Ngat Kaeknik Ngok Kim E Yesus
17 E Yesus kalngunes ngat ngae kaeha knop, to her kaeknik ngok kim orom a sirei alautar he kreng te, “Ngoldaip, ngoma kerer o kool kun mnam o mia orom ila munik va ngam mia ngan vgum mor he kngoropok petgim mar hak.”
18 Va e Yesus tkoripang ngar te, “Nang nop! Ngat ngan vgum muk tok va ko her ketar e Seten he, ko tvuut ngpirik kun kuon ma volkha enang a koot ko ta gurmik he kses ngpirik. 19 Ii, mu vokom na, o kool ngaro keknen ngta vle enang o vimol va o kidot ruk e Seten tel karo serppak ko maktiegom mar. Vanangko dok, ko her enserpagam muk orom kua serppak mruo kmim kvurvrum o kool ruk endri kam kir kim e Seten karo serppak tgus hak tok. Ii, her endo nam vu kael imuo ngang nguk arhe. He ekam tok, en tho lo kat kais hak kam kta kering nguk e. 20 Si enang tok, mguak or kam sirei ko o kool ngta ngan vgum muk e. Nove! Mguak kle va ksirei, ko E Nut ta kser a ken mang nguk kmittiegom mularo mnok kun mnam ka hor to kuon ma volkha.”
E Yesus Tkanprim E Nut
(Mt 11.25-27; 13.16-17)
21 To mnam a kolkha to endo ke vgon to endo gi, E Nunu A Totur tkaenkrovgem e Yesus kmensireim. To e Yesus ta ngarkie ngang E Nut kam kanprim te, “Titou, yin arhe yindo ya kueng a volkha va a mmie. Kua kanprim yin ko yi tuvgong a papat to mang ila tavgo kim o mia ruk ngam mrua hover mar mruo vgum ngakro papat vul laol, vanang ka kle ka khenam ma mmok ngang endruk ngat kaenang o ngnes. Ii, lmien Titou yeharom tok, kmikkiem gi enang ko yin mruo yi mur svil kam ring ya mang endruk ngat kaenang o ngnes.”
22 Tngarkie tok knop, to le kreng a mumu te, “E Nut tel ka serppak tgus ko maktiegom dok, nang nong a mhel tang ta mnor mang E Nut Khal e, gi E Titou tuk. Va nong tang ta mnor mang E Titou kat e, gi Khal mruo tuk, kar endruk kua re pmar kam khenam En ma mmok ngang ngar.”
23 Thavaeng a mumu tok, to thortgi ngok kim kalngunes ko gi mar tuk he kreng ngar te, “Her muk ruk arhe muta lgekol, ekam ko mum mia vokom E Nut ka tavgo mo kmuk orom mularo kerok mruo he ka mnor mang. 24 Muta lgekol tok, ekam ko kua havaeng nguk te, si o propet kavurgem va o taven kavurgem, va ngat ho mi ktua svil hak kam mia vokom E Nut ka tavgo va kngan o rhek mang kat, enang nguk ko muta vokom va ka ngnek mang tete, vanangko E Nut ka tavgo tlo pis ko kim mar e.”
A Ngothoi To Mang A Samaria To A Yar
25 Mnam a kolkha langto a pattermia kmo pos langto tngae kpis ksir ko kim e Yesus he kendom ngang, he nang e Yesus kam mrua ru pum karo mur rhek mruo. Tpe gia mnganang e Yesus te, “Ngola pattermia, nguak kaikkiem a ni keknen to, he nang dok kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik?”
26 Va e Yesus tkoripang orom ka mngan vat te, “Vanang o pos ruk ngat ittiegom mar kun mnam O Pos, ko ima him mar va o pos ruk endruk ngta vle nngia ngang in?”
27 Va a mhel to enda ta koripang te, “O pos ngta re te, ‘Ngiak kaelongtok mang Ngoldaip orom ila ngaung tgus, ila svil tgus, ila serppak tgus.’ va ilaro papat tgus. Va ‘Ngiak kaelongtok mang ilenar kmikkiem gi enang ko im mur kaelongtok mang yin mruo tok kat.’ ”
28 A pattermia kmo pos tkoripang tok, to e Yesus ta reng he te, “Her tok arhe. Yi sim kut oripang he. Va yin he, ngiak ngae he kaeha kaikkiem alo pos ruk ennginduk tok arhe, nang in kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik.”
29 Va a mhel to enda ta svil kam mur kaimim kim o rhek mang en mruo to le kta mnganang e Yesus kat te, “Vanang erie mar ruk ngta vle te, kolenar ruk ormar?”
30 To kmekon a mhel to enda ka mngan, e Yesus ta havaeng mang a ngothoi langto te, “A mhel langto tootpum mYerusalem he ka grung kngae mYeriko. Ta ngae, to ta ting kim o ngauruvik. To ngat im vurvrum ngam oguon mmie la gi mit, en kam yor ko he ekam a ngaelaut to endo. 31 Ta kru ko tok, to a pris langto tkaikkiem a ngaelaut to kpis mang va sia vokom, nangko tgi vrua vraik petgim he kaikkiem a ngaelaut to endo ka ngaiting tigut he kvarpaam, nang klapsa kngae ge. 32 To a Livai langto vat ta kle ka knaek ekam a ngaelaut to endo ge, to kta pis mang kat. Ta vokom enda ko ta kru va en kat tgi vrua vraik petgim he kaikkiem a ngaelaut to endo ka ngaiting tigut he kvarpaam klapsa kngae kat ge. 33 Kam ngae, to a mhel to nkong mSamaria ta kle kut kaol vat ekam a ngaelaut to endo. Tkaol va vokom enda ko ta kru to te sei kam mrung hak. 34 Ta pis ko kim to kturang kam glot a ho ka ye kuon mang ikela ka vok to hera momgol to komor karo turok. To thera hover kael kuon mang kta dongki mruo. To ta kol kngorom kam ngae kpis mi kael ko mo gunmia nga rek, en kam smia tar, he en kam kta ya kat. 35 To hop enang ngmo, tkael alo kre ngang a rek kteit, to khavaeng te, “Ngiaka nho mang kais ko nak ya na, to ngor kaeknik kpis to le kaenkim o tgoluk ruk ngia koham mar mang.”
36 E Yesus tkothoi tok ngang a pattermia kmo pos to endo knop, to le ka mnganang te, “Kun mnam o mia ri korlotge a ni mhel to mnam mar ta vle te, endo o ngauruvik ngat im kaela msim hak?”
37 Va ta re he te, “Endo tpis vokom he ka mrung.”
Va e Yesus ta reng he te, “Yu! He ngiak ngae kaikkiem a keknen to arhe.”
E Marta Kre Maria
38 Kam ngae, to ngat kaikkiem a ngaelaut kngae mYerusalem vop, to e Yesus tpis kvaik ko mnam a rengmat langto. Ko tok lomoyel nginta vle, va langto ka munik e Marta ther vaeng e Yesus kmemik kar min he. 39 Nang kyel to e Maria tgi korsang ku penharom e Yesus kam smia ngan karo rhek. 40 Vanangko e Marta ta ker kol vgum o reha ruk mang a ngaemik to endo. To tpis kim e Yesus he ka mnganang te, “Koldaip, ye kaennegiang ko yel ko kman, nang dok tuk kam vle pum o reha ri? He meng ngte he na turang dok na.”
41 To e Yesus tkaerer ka lpek kim e Marta he kreng te, “O-Marta, im vua papat va kervavle vgum o gi vrong tgoluk he. 42 Vanangko a gi papat agitgiang msim hak to ngiak kaelnam yin mang, endo a yar, her enda arhe e Maria ther mi papat mang mo kim dok he, he mot lo is kam hagam mang a papat ta e.”
* 10:1 O hor akuruk tennik ngat mon o mia ruk endruk ko ngat him mar he ngat kais mang o mhelom korlotge hori orom loktiek. 10:33 O mia ruk nkong ngar mSamaria, ngam kael imuo ngang lIsrael va lIsrael ngang ngar kat. lSamaria kar lYuda ngma mo pat mang ngar te, mar o mia ruk o kernonhor.