15
E Nut Ta Svil O Mia Tgus Kam Kat Kaeknik Ngok Kim En Kam Mokpom Kar
(Mt 18.12-14)
To mnam o kolkhek ruk endruk, o kermia ruk ngam kaelha klol o takis kar endruk o Yuda ngalmialaol ngma keyang ngar ko ngam lo sim kut kaikkiem o Yuda ngaro keknen, ngma kanko kam kaum kar e Yesus kam vongnek kim. To mnam a kolkha langto o Parisiau kar o pattermia kmo pos ngta rere porom mar te, “Endruk o Yuda ngalmialaol ngama keyang ngar ko ngam lo sim kut kaikkiem nguaro keknen, a mhel to enda nma tting kam kaum kar mar he kaemik kar mar kman?”
Ngta mngan tok, to e Yesus ta koka ngang ngar te, “Enangthe tang mnam muk karo sipsip ngang ko ngtis te, o mhelom aktiek, to tang mnam mar nap sop ngok poturvek, va en ner kan? Tlo kais kmorim klenar ruk o mhelom korlolo he loktiek hori orom aktiek hori orom korlolo ko tok ma lootpgeik, nang kngae na, he kriring endo tsop, kam ngae kais ko na ngae pis mang na gi? Ii, mare, ner kaeharom gi enang tok arhe, ko nera riring riring kais ko na pis mang. Na re pis mang va a sirei nera viging, he nera kulum a sipsip to endo he kaeknik orom ngok mrek he kat kael ngok kim klenar akuruk. To na me mang klenar kar o mia ruk kanmok kam havaeng ngar te, ‘Mguak sirei kar dok he kunngir kim kua sipsip to enda ko tngae sosop he, vanangko tete kue kat pis mang kat he.’ ” To e Yesus thera rum karo rhek ruk mang a papat to te, “Ii, kua havaeng nguk te, a gi vrong mhel tang to na itgung karo kerkeknen ruk nam kaeharom mar, E Nut karo engyel ngara sirei mang he kunngir kim a mhel to endo man ma volkha gi enang tok kat. Va si en agitgiang tuk va E Nut karo engyel ngara sirei mang gi kir kim klenar ruk o mhelom korlolo he loktiek hori orom aktiek hori orom korlolo kat, ko mar ngam mrua papat mang ngar mruo te, mar nong ngaro kerkeknen ngang ngar, he nang E Nut kam lua lol mar patgiang ngaiting.”
A Koka To Mang A Ngaik To A Sing Ko Tvuut Ko Ma Ttong
“I o enangthe a vlom to karo ngaik ruk o sing ruk loktiek, nang nap lo ptang ko tang mnam mar nap vuut ko ma ttong kun mnam ka rek, va en tlo kais kam sngam o ngnung va ngamakalam ka rek kam riring riring kngae kais ko na pis mang gi? Ii, mare, ner kaeharom tok arhe. Ii, na re pis mang, va a sirei nera viging he nera me mang klenar va o mia ruk kanmok he khavaeng ngar te, ‘Mguaka sirei kar dok he kunngir kim kua ngaik to a sing to enda ko klo ptang ko korim tam, vanangko tete kue kat pis mang kat he.’ ”
10 E Yesus trum ka koka to endo, to khavaeng ngar te, “Gi enang tok kat kua havaeng nguk te, a gi vrong mhel tang to titgung karo kerkeknen ruk nam kaeharom mar, E Nut karo engyel ngara sirei mang he kunngir kim a mhel to endo man ma volkha gi enang tok kat. Va si en agitgiang tuk va E Nut karo engyel ngara sirei mang enang tok gi.”
A Koka To Mang A Mhel Khal To Tngorpok
11 To e Yesus ta rere kngae vop kam koka ngang a valngan to o Parisiau te, “A taip langto klo hal lomin. 12 To khal to knaek ta reng kteit te, ‘Kua svil te, yin kam mommen ilaro marhok he kaen kotakor ruk ye her mon dok mang ngar ngang dok.’ To kteit ther kaikkiem ka re to endo, to hera mommenik kais kim klo hal tgus.
13 To koknaik he, khal to endo tkaen ktaro marhok ngang o mia mar kmenkim mar mkor, to kaum o krek to kngae ngok mnam a mmie langto ko yok. Ta vle ko tok, to gi vrong seneker kakro krek mang o gi vrong tgoluk ruk kam ker sirei ormar he, to ho gi kut koham mar tgus hak. 14 Kopekam ko ta koham karo krek tgus ruk endruk, a vang alautar ta pis kun mnam a mmie to endo. To en kat ta ker kol vgum a vang ko he. 15 To ta hop to kngae ngok kim a mhel langto nkong ko tok mnam a mmie to endo kam ngae mur kaen en mruo ngang kmeha ngang. To a mhel to endo ta meng en ngok mnam o hengor ruk mkor kam toot mang karo morek kam klang ngar. 16 To a taip khal to endo nma vle ko he kaeha he. To nma vokong o morek ko ngat kaemik va ka gu nam ngae sei kam lili mang o morek ngakro ol ko o morek ngar teit nam lua klang en mlol hak.
17 Ta vle tok, to ka papat tkat kaeknik mang kteit kat he, to ta mrua reng te, ‘Hai-e, si o mia ruk ngam kaeha ngang e titou va ngam kaemik kvi he o ol ngo mhetor ngam vrua vle ge, vanang dok ta, kom mia vang hak mo mnam a mhe to enda yok kam yor mnam he. 18 Ekam tok, ngor kat kaeknik kngae ngok kim e titou kat he, he khavaeng te: O-titou-o, ko ngae ho mi kut eharom a kerkeknen hak ngang Ngoldaip tkuon ma volkha va ngang in kat 19 he tete yi lo kat kais kam kta kvam dok te, ihal ta ormok kat e. Ngia kle gia mon dok te, ila gi vrong kayie langto ormok.’ 20 Ta mrua pat kun mnam en mruo tok, to khop ku to her mia ngae ngok kim kteit kat.
Ta ngae va kpis kun kut vgum kteit ka rengmat ka ngaelaut ka gi gu vop, to kteit ta vle her vokom he. To ka ngaung te sei kam mrung khal hak. Ta mrung to her gia tngungu ksap kam horong. Tpis ko kim he kngam kalo ktiek kuo mang kam volpsim va kpupum ka sai.
21 To khal ta reng te, ‘O-titou-o, ko ngae ho mi kut eharom a kerkeknen hak ngang Ngoldaip tkuon ma volkha va ngang in kat,[he tete yi lo kat kais kam kta kvam dok te, ihal ta ormok kat e. Ngia kle gia mon dok te, ila gi vrong kayie langto ormok.’]
22 Ta rere kngae vop, to kteit ta kser karo rhek kam reng kalngunes te, ‘Mu marer he pasrengem orom a ngoven tang ko porom va a prongran ko mnam ka ktiek va pasrengem kalo nhar kat.* 23 Va mguak kaussiem a bulmakau to la sital to kaim he kmamat, ko kua svil kam kunngir kim ko hal to enda ekam ko 24 ko hal to enda tngorpogom dok he, he ngae vle enang te, ther yor e, va tete teknik kpis he, he kta vle enang te, thop kam ktal kat he.’ Thavae tok to ngat her kaelha kam sirei mang.
25 Kteit mar ngata sirei mang kngae, vanang kteit tlua ptang khal to a molpou ko ta vle ogut mnam a loot vop. Tre aol kpis ko rkieng kteit ka rek va kngan o muktim ko ngta kni he kaerep. 26 Ta ngan o muktim tok, to hera vaeng kteit kalkayie langto, to ka mnganang mang o muktim ruk ta nganik. 27 To ta havaeng te, ‘Inopia tngorpok he kat eknik kpis kat he, he iteit treng ngor he ngot im a bulmakau to la sital ekam ko ta svil kam kunngir kim inopia, ko tkat eknik kpis ko kim en a gi yar.’
28 To khal to a molpou to endo ta ngnek tok, to ka vrek te sei kam kiin hak he tlo kta svil kam kta vaik ogun kim mar e. Tkaesik tok, to kteit tottek he kaur kim te, en kam vaik. 29 Vanangko ta rere vgum kteit kam re te, ‘Vokom na, mnam o pnes tgus ruk kua vle mo kmin, kom kaeha kngae ka prongyek ka psek hak, va kom lo vrua kerngnek vgum in e. Vanang yi ngae lo vur im a bulmakau tang ngang dok hak, dok kam sirei ko kim kolenar. Va si ke gi vrong ngaemslang to a got ko vur tok va ho mi kut nop hak. 30 Vanang tete vokom ike hal ta na, tngae he kngae seneker karo krek ruk tlol ekam ilaro marhok mang lraip ruk ngam mur kaenen mar ngang lurokol to her le kaol kpis mo kmin va yi lo hus hak kmen a re ngang ngar kmim a bulmakau to la sital ngang kam kunngir kim.’ 31 Tkaesik tok, to kteit tkoripang te, ‘O-yindo a molpou, im her gia vavle mo kmok he, he kuaro tgoluk tgus ruk endri va ngta vle te, nang in he. 32 Vanang inopia ta tesgun ta vle enang te, a mhel to ther yor he, ko tngorpok. Va tete teknik kpis mo kim mor he, ko ta vle enang te, tkat hop kat he. Ekam tok ngruak kunngir kim a kolkha to enda he ksirei mang enang tok.’ ”
* 15:22 O Yuda ngam kaeharom nga keknen to endo ngang nglenar kam mrua khenam mar ngang o mia te, ngta teiver mar. 15:23 O Yuda ngam kaim a bulmakau to la sital kam kunngir kim a mhel to ngta svil kam teiver. Ngam lua svil kmim o bulmakau ruk laol ko ngma pat te, endruk o sital ngat vua mgae kir kim endruk laol. 15:29 A re to te, “a got” ta vle te, a ngaemslang to o Yuda ngam lo vua hover e.