8
A Koka To Mang A Mhel To Ta Ngamngam A Ho Karo Khek
(Mt 13.1-9; Mk 4.1-9)
To koknaik he e Yesus tkaelha kvaik kottek kun mnam o rengmat ruk laol va o rengmat ngakro maksien kar karo aposel ruk loktiek hori orom alomin he kaelha kam knovvur orom e Seten ko E Nut ka serppak tkir kim, he E Nut ka tavgo tpis ka vle kuon mang o mia. Va lraip akuruk ngam kaikkiem e Yesus kat. Lraip ri e Yesus mruo tmur kaeharom mar pum ngakro yor kam kerer o kool petgim mar. Endruk e Maria, endo nkong mMagdala, ko e Yesus tkerer o kool ruk aktiek hori orom alomin petgim. Va alo vlom aloruk e Susana va e Yoana to katngokol e Kusa, endo nama nho mang e Herot karo gol nga pun, va lraip akuruk kat ngam kaikkiem e Yesus kat. Ii, lraip ri tgus ngma turang e Yesus kar kalngunes orom o krek va ngakro olngaemik va kring ngaekmol ekmar kat.
Ngta vle he o mia ngta veet va ngta veet gi ko ngat kottek ko mnam ngaro rengmat ngo pneik he kngae kgun ngok kim e Yesus. Ngat pis kaum to e Yesus ta koka ngang ngar te, “Mnam a kolkha langto a mhel tkaelha kngamngam a ho karo khek kun mnam ka loot. Ta ngamngam mar kngae, va akuruk ngta vuvuut ko ekam a ngaelaut, to o mia ngam kaol va karkar mang ngar. To o iningol ruk kuon mail ngat le kpis kokorong ngar krum kim mar hak. Va akuruk ngta vuvuut ko mnam a mhe to o gi krek. Ngat pagis to her gi kta vuvui to kyor vgum a koppetmok he ho gia nop hak ko nop a ye ngang ngar e. Va akuruk ngta vuvuut kun pgegom o ngaergot ruk o kosmur. To o kosmur ngta lalaut hop kim mar kvuvuem mar to her gia komor kmar. Vanang akuruk ngta vuvuut ko mnam a mhe to a yar, he kpagis to klalaut to ho mia sovet hak kmehi. Ngakro maineik ruk ngam kaehi ngta ngamngam va ngta ngamngam ge, o kaineik va laol hak kir kim endruk ko a mhel ta ktar kngamngam mar.”
E Yesus ta koka tok knop, to kre te, “Muk ruk muta vongnek kim dok, mgua sim kael rela ekam kuaro rhek ri kam sim kut kaikkiem mar.”
O Koka Nga Ngaeha Ka Pun
(Mt 13.10-17; Mk 4.10-12)
Kam ngae, to kalngunes ngta mnganang e Yesus mang ka koka to mang a ho karo khek ka pun. 10 Va e Yesus ta reng ngar te, “Tennik kam ngae kais mang tete E Nut nma tuvgom karo papat ruk mang ka tavgo kim o mia. Vanangko tete ta polger a re mang ngang nguk kam khenam ka tavgo to endo ma mmok ko pum mularo kerok, he ta komor muk. Va her muk ruk arhe mut mi vokom ka mnor mang. Vanang a mumu ta, ngat lua vokom ka mnor mang vop. He ekam tok, kom gia koka ngang ngar ge, kmikiem enang ko a propet karo rhek ngat her mi pis lmien ormar arhe. Ko a propet to endo ta ktar kpavap mang ngar te,
‘Ngam gia vokom E Nut ka tavgo orom ngaro gi pkor, he kaennegiang. Va ngam sia ngnek ka ngnek mang kat, vanang kle gi kael rela petgim gi.’ ”
E Yesus Ta Halger Ka Koka To Mang A Ho Karo Khek
(Mt 13.18-23; Mk 4.13-20)
11 To e Yesus ta keknen ngang ngar te, “A koka to endo ka pun ta vle ti te: A ho karo khek ngta vle enang E Nut karo rhek. 12 Va o mia ruk ngma ngan o rhek ruk mang E Nut ka tavgo, nang lo smia ngangam kim mar mang ngar, ngta vle enang a ho karo khek ruk ngat vuvuut ekam a ngaelaut ko ngma ngnek mang E Nut karo rhek, vanang e Seten nam her gi kat pis ge, gi veveret o rhek ruk E Nut ta ktar kngam mar ngkun mnam ngaro vurkul petgim mar kam rum kim mar. He ekam tok, o mia ruk endruk ngat lo is kmor mnam mar mang E Nut, va E Nut tlo is kam sulgim mar kam hong ngar pum ngaro kerkeknen kam lol mar patgiang ngaiting kat e. 13 Va o mia ruk ngma ngan E Nut karo rhek he kmarer ka kpom mar kun mnam ngaro vurkul he ksirei mang ngar va kngatkal mang ngar ngatngae, mar ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuut kun pgegom o gi krek. Ngta vle tok, ekam ko E Nut karo rhek ngat gia puung ngakro vurkul ko ngam gi vur kor mnam mar mang E Nut nong ke laut orom ngaro gi pkor to e Seten nam re gi kaegom mar, va a koppetmok nama hos kim ngaro papat ruk kmor mnam mar mang E Nut to o papat ruk endruk ngam her gi kat nop hak kun mnam mar. 14 Vanang o mia akuruk yok ngma ngan E Nut karo rhek. Endri ngta vle enang a ho karo khek ruk ngat vuvuut kun pgegom o ngaergot ruk o kosmur vat. Ngma ngan E Nut karo rhek he kaelha kmel ngaro ngorsang kuo mang ngar, vanang o vrong tgoluk ruk mnam a mmie to enda, enang o vnek, o gol va o sirei ngata kpom mar. To o papat ri ngma hop kim E Nut karo rhek kun mnam ngaro vurkul he kvuvuem mar, to her gia komor mar, he E Nut karo rhek ngam lua laut kun mnam mar kam sim kael mit e. 15 Vanang o mia ruk ngaro papat ruk lyar hak ngta vle enang a ho karo khek ruk ngat vuut kun mnam a mmie to a yar ko ngma svil kam smia ngan E Nut karo rhek, mar kam kpom ngakro vurkul he ka vle lserppak hak kun mnam ngaro vurkul ruk o yar ko ngma mien orom ngaro svil ruk mang E Nut tok. To ngam kaenker kam matnge vgum o vnek he ekam tok, E Nut karo rhek ngam kael mit kun mnam mar.”
A Koka To Mang A Paei To Nma Vle Kam Mmok Kim O Mia
(Mk 4.21-25)
16 E Yesus ta rere vop mang E Nut ka tavgo he kre te, “A mhel nam lua giem a paei to le ktotokim orom a plo e, i o ktuvgom ku meorom a hep kat e. Nove! Nam kle va kaendavloum a rek ko pgeik msim he kgiem, en kam mmok kim o mia tgus ruk ngat re kam vavaik va mar kam smia nho ma mmok. 17 He kmikkiem enang tok, E Nut to nma tuvgom ka tavgo kim o mia tennik, ta le kaendavloum a mmie he ka khenam ma mmok tete he. Ii, tesgun E Nut ta totokim ka tavgo kim o mia, vanang tete ta kle kpolger a re mang kmel ma mmok he. 18 Ekam tok, mgua sim ktua ngangam kim muk mang kuaro rhek he kvongnek kim dok. Ko endo naka kpom E Nut karo rhek he ngat kael mit kun mnam, E Nut ner kle ho gia sovet kam kta kaen karo rhek akuruk mnam kat. Vanang endo na lo smia kpom E Nut ke re ke vur vgon ngang ko ke sie, he en kmel mit kun mnam, va si ke re ke vur vgon to na re ka kpom, va E Nut ner kle ho gia vret mkor petgim hak.”
Endruk E Yesus Ta Kvam Mar Te, Ka Valngan Mruo
(Mt 12.46-50; Mk 3.31-35)
19 To e Yesus knan kar kaornopeik ngat kaol te, kam rere kar, vanangko ngat lo is hak kam pis ko kim, ekam ko o mia ngate ksovet hak, he nong ke vur longmok tang ko kim e. 20 To a mhel langto thavaeng e Yesus te, “Vae, inan kar ingornopeik ngta sir ku mnok he ka svil kam rere kar in.”
21 Va e Yesus tkoripang te, “O mia ruk ngta ngan E Nut karo rhek he kaikkiem mar her mar ruk arhe nguaka kvam mar te, koornek va koornopeik.”
E Yesus Ta Kser A Kalivurvur To Tkaenpgam A Ngaenker
(Mt 8.23-27; Mk 4.35-41)
22 To mnam a kolkha langto e Yesus ta kar mnam a langail va kreng kalngunes te, “Mu so mor he ngor ngae ngogut ma ngaenker ka ngaiting tigut vat.” To ngta poe kngae. 23 Ngta poe kngae, va vgum a kalivurvur ko ta pis he kaenpgam a ngaenker. Va o vlung ngta sovet kam karir ngkun mnam a langail va tre kam vallum mar hak he. Vanangko e Yesus tonit.
24 To kalngunes ngata ngae ngok kim va kvokom ko ta hivuo kmonit to ngata votgem he khavaeng te, “O-ngor taip-o, ketasuo mor kam vvuo he.”
To e Yesus ta hop to her gia re lserppak kam kser a ngausgi va kam hagam o vlung ruk laol. Ther gi re tok, to a kalivurvur ther gi nop hak va o vlung ngat ngae her gi rurruom ngatngae. 25 E Yesus kalngunes ngat vokom tok, to ngaro ngaongtok ngta ksir kim to ngat le mrua sor kmar to kmo mnganang ngar mruo te, “Hai-e! Ani mhel langta ti e, ko si a ngausgi va o vlung va ngata ngan vgum?” To e Yesus thera kner mar te, “Kman ko mut lo kor mnam muk mang dok vop?”
E Yesus Ta Kerer O Kool Ruk Kun Mnam A Mhel Langto
(Mt 8.28-34; Mk 5.1-20)
26 To e Yesus kar kalngunes ngat ottek mGalili to kpoe ogut pa ngaenker ka ngaiting tigut, to kngae kpis ko mnam a mhe to mkor lGerasa. 27-30 E Yesus tre gia prik ngok paat, to ta ting kim a mhel langto nkong ko mnam a rengmat to endo ko o kool ngtim he kviging. A mhel to endo o kool ngat envevem tiok he, he nam lo kaegen va lua vle ko mrek e. O mia ngam kaussiem kalo ktiek va kalo nhar orom o sen he ktoot mang oguo mrek, vanang mnam o kolkhek kavurgem o kool ngam kaen sop kar gi, va si o sen, va en nam gi kat kaur mang ngar kokohirrik to her gia ngorpok kngae ko po turvek kmikkiem o kool ruk endruk ko ngma vaeng. He nam gi konit ko mnam o nhotor ruk mkor o yoror ko tok.
A mhel to endo tvokom e Yesus to ther gi pis ksir ko kim he ktubulkek ku penharom. To e Yesus ta ktar ka mnganang te, “Ila munik erieto?”
Va a koot langto kun mnam tkoripang te, “Ngua munik e Ngaomevek.” Tkoripang tok, ko o kool ngarlavurgem ngarlavurgem ngat viging he.
E Yesus ta ngnek tok, to thera reng ngar kmottek kun mnam a mhel to endo.
Ngta ngnek ko e Yesus treng ngar tok, to a koot ta rere klik hak kam reng te, “Yesus, yindo E Nut To Tho Mi Laut Hak Khal to yin. He ngot lua mtom yin kam pis ktoop kmor mo e. Ngot kaurur kmin kmor kmen a kapnes ngang ngor kam kering ngor.”
31-32 Vanang ko tok rkieng ngar, o morek nga murgun ngta hohek ko rkieng a veik ka ngaiting. Va a ngaenker ta vle ku pa veik ka pun. To a koot to endo tkaurur kim he kaenker ngang, en kam lo kaen a re ngang ngar, kmenpasiker mar kun mnam o kool nga hengor to ngogu pa nho to mnam a mmie ka ngaesik hak, nang en nak kle kaen a re ngang ngar kmeng ngar kam viging o morek ruk endruk.
Ngata kaurur kim tok, to e Yesus ta ngatkal ormar. 33 To o kool ngat her kottek mnam a mhel to endo, nang kle kviging o morek. Ngat viging ngar, to o morek tgus ngat her gia kolaspa kam sap ngpirik ekam a veik kam ngae kpis kvuvvuo kun mnam a ngaenker kyayor tgus ka ngmeang.
34 To o toot kmo morek ngta vokom tok, to ngta ngorpok ngok mnam a rengmat ka pun va o rengmat ruk ko rkieng a mhe to endo, he kaelpun kvaik kottek mnam mar kam havae kngae mang he. 35 To o mia ngta veet kam vokong anito tpis. Ngta pis ko kim e Yesus va ngta vokom a mhel to endo ko o kool ngat her parem ko tsim kut kaegen va gi korsang ku penharom e Yesus ko tho gi ya hak he, va tsim kta papat kat. To o mia ngate ksei kam gor hak. 36 To o toot kmo morek ruk ngata vle ko tok va mi vokom ko e Yesus ta kerer o kool kun mnam a mhel to endo, ngat kaelha khavaeng o mia mang e Yesus ko teharom tok. 37 To o mia akuruk mnam a mhe to e Gerasa ngat kaurur kim e Yesus, en kam ngae petgim mar, en kam lo kta vle kar mar kat e, ko ngat ho mi ktua gor hak. To e Yesus ta ngnek mkor mar he re kar kun ma langail te, en kam ngae,
38 va a mhel to endo e Yesus teharom pum o kool, tkaurur kim te, en kmikkiem, vanang e Yesus tlua svil e. Ta kle va kmeng, en kam ngae orom karo rhek ri te, 39 “Ngiak kaeknik ngok mnam ila rengmat ka pun he khavae mang o tgoluk tgus ruk E Nut teharom mar ngang in.” To a mhel to endo ta vaik kottek kun mnam o maksien tgus ruk kun mnam a rengmat to endo kam havae mang o reha ruk laol tgus ruk e Yesus teharom mar ngang.
E Yesus Ta Hover E Yairus Ka Kvek Va Kaeharom A Vlom Langto Pum Ka Yor To A Vaeip
(Mt 9.18-26; Mk 5.21-43)
40 Tie ko e Yesus tkat kaeknik ma ngaenker ka ngaiting tkun kuon he kpis, o mia ngta vle ksirei mang en kam pis ko tok ko ngat her gia vle kpaneng he. 41 Tpis ko tok, va vgum a taip langto ka munik e Yairus, endo nma nho mang o Yuda ngarta rek to kam rere mnam ko tkaol pis he ktubulkek ku penharom e Yesus to kaurur kim, en kmikkiem ngok mnam ka rek 42 ko ka kvek to ke tro, ta re kam yor ko en a vlom sie vop. Karo pnes gi loktiek hori orom alomin e.
To e Yesus tngan vgum to her kaikkiem. Tngae va o mia ngta mopet kmikkiem kat he kuklung mnam hak. 43 Vanang a vlom langto orom ka yor to a vaeip ta vle kun mnam endruk ngat kuklung mnam e Yesus ko tok kat. Ta vle orom ka yor to endo kais mang o pnes loktiek hori orom alomin he. He a mhel tang tlo ktuis kmeharom en pum, he en kam kta ya kat e. [Tsi ho gi rum kakro krek tgus kmenkim o mia kmeharom, vanangko ngat lo is e.] 44 A vlom ta, tgia knaek ekam e Yesus kpis to a gi hi to tkaehang ka yet ke gi gu mko gi, ka yor ther gi nop ngatngae.
45 To e Yesus ta mnganang o mia he te, “Ngola, erieto tehang dok?”
Va o mia tgus ngta klai. To e Pita tkoripang te, “Kua taven, yi lua vokom ko la mhel vang ta, te vua mopet ngte kim in gi?”
46 Va e Yesus tkut kaur ge kam havae te, “Nove, a mhel tang tmi ehang dok ge, ko ko mur ngan kua vok ko kua serppak to kmeharom o mia orom tparem dok he.”
47 To a vlom to endo ta tar ko e Yesus ta mnor mang, to ther gia khi kngae kpis ktubulkek ku penharom. To ther gi mrua havae mang en mruo ko pum o mia tgus ngo kerok ko kman ko tehang e Yesus va mang ko yek ka yor to edo ta nop.
48 To e Yesus thera reng te, “Kolkheng, ye her ya he, ekam ko ye kor mnam yin mang dok. He ekam tok, ngiak ngae he, he ka vle orom a vrek longeik kar E Nut.”
49 E Yesus ta rere vop, va a mhel langto tottek ko mnam a taip to e Yairus ka rek he kpis ko kim e Yairus. Ta pis to le gia havaeng e Yairus he te, “O-o, Yairus, ikvek tyor he, ngior kam kat kaelreha ngang a pattermia ta kat e, ngia her gi kor he.”
50 Vanang e Yesus ther vur ngnek he, to thera reng e Yairus te, “Ngiak or kam gor e, ngia gi kor mnam yin mang dok ge, he ikvek ner kta hop kam kta ktal kat.”
51-53 To ngta ngae kpis ko mnam e Yairus ka rek, va e Yesus tvokom o mia ko ngat kael a halum he kaee kuon mail va mur kaim mar mruo mang a vlom sie to endo. To e Yesus ta reng ngar te, “Mu or kmaee tok, ko a vlom sie to enda, tlua vle enang a mi yor e. Tgia vle enang a kalyie to tgi onit ko ner kta hop kat.” Ta re tok, va o mia ngat le gia kol a klel orom ko ngat mia mnor hak te, tmi yor hak he. Ekam tok, e Yesus ta hagam mar kam lua vavaik ekam e, gi e Pita, e Yems, e Yoanes va a yor kteit va knan.
54 Ii, tmi yor hak he, vanang ngat vaik kpis ko kim to e Yesus ta kpom ka ktiek to gi kreng te, “Yin, ke vlom sie, hop he.” 55 Ta re tok, va ke vlom sie to endo tkat kaelha kam kta ngam ka ngaung kat, to ther gi hop sir ngatngae. To e Yesus ta reng ngar kam klang mo ol en kmemik. 56 To a vlom sie to endo kteit kar knan ngint ho mi kut senkrip kim, vanangko e Yesus tkaen a re to a serpgar ngang ngin kam lua havae mang a ngaeha to endo ko tpis kim min tok.