32
Jeikob i vivatha na i lavolevola Iso
Mbaŋa Jeikob i loŋgaloŋga e kamwathɨ mborowae, Loi le nyao thovuthovuye vavana thɨ lavolevole. Mbaŋa i thuweŋgi kaero iŋa, “Iyake Loi le ragagaithɨ lenji kiyamu.” Iya kaiwae Jeikob i rena ghembako idae Mahanaim.*
Jeikob i variyeŋgiya ghevarivariye thɨ raka viva e ghamwae na vethɨ thuwe ghaghae Iso. Iye va ina Seir e vanautuma Idom e tɨne. Jeikob i dage weŋgi na ne vethɨ utu weya Iso ŋgoreiyake: “Weya wogiya Iso. Len rakakaiwo Jeikob i variye utuutuke iyake e ghen. Vambe va yaku weya la ghai Leiban, na vambe va yaku vara gheko ghaghad noroke. Mbaŋa inaŋgu e valɨvaŋgako iyako ya mban vathavathaŋgiya thetheghanɨke thiyake: burumwaka, doŋɨki, sip na gout. Na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨke thiyeke: rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na rakakaiwo wanakau. Mbaŋake ya variye utuutuke iyake i ghaona e ghen, Iso, ghen giya laghɨye, ya woraweŋgo e ghamwanɨna, thoŋgo u warari kaiwaŋgu valɨkaiwae ne u vaŋguvathaŋgo mbaŋa ne ya vutha e ghen.”
Mbaŋa ravarivariye va thɨ raka njoghama weya Jeikob kaero thɨ dagewe thɨŋa, “Mendava wo raka weya ghagha Iso, na mbaŋake kaero ina e kamwathɨ mborowa i loŋgaloŋga, i mena na i lavolevoleŋge. Iye weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoru hoseriyevarɨ.”
Mbaŋa Jeikob i loŋwe utuutuko iyako i vakatha na i mararu laghɨye. Le renuwaŋa iŋaeŋgeva mbwata ne i mena na i vakatha thɨgha va le vakathamawe. Iwaeŋge i wabwiya gharɨgharɨko weiyaŋgiko na wabwiwo, na le thetheghanɨko, sip, gout, burumwaka na kamel, tembe ŋgoreiyeva. Le renuwaŋako iŋava, “Thoŋgo Iso i vutha weime na i gaithɨ, mbala i gaboŋgi eŋge wabwi regha na wabwi regha thɨ rakavo.”
Amba Jeikob i naŋgo iŋa, “Aee, Giya Loi, ghen rumbuŋgu Eibraham le Loi, na bwebwe Aisake le Loi. O Giya Loi, ghen va u dage e ghino na uŋa, ‘U njogha e ghamban moli weŋgiya len bodaboda,’ na u dagerawe na bigibigike thovuthovuye wolaghɨye ne thɨ yomara e ghino. 10 Mbe gharen vara e ghino. Mbaŋake wolaghɨye mbe inan vara evasiwaŋgu mbaŋa ne nuwaŋguiyaŋge. Othembe maa valɨkaiwaŋgu u vamboromboro bigibigike thovuthovuye wolaghɨye e ghino. Mbaŋa va ya ri gheke na ya gheoko na e Walaghɨta Jorɨdan vambe ya wo eŋge pwasike, ko iyemaeŋge mbaŋa ya njoghama, ya vwenyevwenye laghɨye moli na lo ŋgaŋga na thetheghan wabwi thegheiwo. 11 Wo u thalavuŋgo na u vaŋguraŋgiyaŋgo ghaghaŋgu Iso e nɨmae ghare! Kaiwae ya mararu ne i mena i tagavamareŋgo, na tembe ŋgoreiyeva lo ovoke na gamagaike. 12 Ko iyemaeŋge va u dagerawe e ghino na uŋa, ne i thovuye e ghino na orumburumbuŋgu lemoyo ŋgoreiya kerakera e njighɨko ghadidiye, iya maa valɨkaiwae lolo regha i vaonako.”
13 Gougou i ghena gheko. Mbaŋambaŋavena Jeikob i ghathe bigibigi vavana na ne i variye weya ghaghae Iso: 14 gout wanakau hoseriyeiwo (200) na hoiwo ghɨmoghɨmoru, hoseriyeiwo (200) sip wanakau na hoiwo ghɨmoghɨmoru, 15 ghweto kamel wanakau weinjiyaŋgiya lenji ŋgaŋga, ghwevarɨ burumwaka wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru, na hoiwo doŋɨki wanakau na hoyaworo ghɨmoghɨmoru. 16 Jeikob i vaŋguraweŋgiya thetheghanɨko e wabwi regha iya na le rakakaiwoko thɨ njimbukikiŋgi. Amba i dage weŋgi iŋa, “Hu raka viva e ghamwaŋgu. Wabwi regha iya mbe lemi loŋga na mbe e ghami lughawoghawo iya e lemi wabwina regha na regha.”
17 Kaero Jeikob i dage weya rakakaiwoko iya ne i vivako iŋa, “Mbaŋa ghaghaŋgu Iso i lavolevoleŋge na i vaitoŋge na iŋa, ‘Ko u mena weya the giyathan, aŋga ghamwan i reŋa, na thela le thetheghanɨŋgiya wolaghɨye thiyake?’ 18 na mbala u gonjoghawe na uŋa, ‘Ghen ghan mwaewo, wo giyana. Thɨ mena weya len rakakaiwo na valɨgharegharen ghagha Jeikob. Amalaghɨniye ghaamba. Mbe ina i rereghamba e ghereimeko.’ ”
19 Tembe i utugiyava utuutuma me utugiyama weya wabwima i vivama; i utugiya weŋgiya wabwi theghewoniye, theghetoniye na wabwiko wolaghɨye, iŋa, “Tembene hu utuŋa ŋgoreiyeva iya ma utuŋakaiko weya Iso mbaŋa ne hu lavolevole.” 20 Na Jeikob mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Hu renuwaŋakiki na hu dagewe ‘len rakakaiwo valɨgharegharen Jeikob maiya i rereghamba e ghereimeko.’ ” Jeikob va i rerenuwaŋa na iŋa, “Mbala bigibigike thiyake thɨ wo nuwae na mbaŋa ne va vuthawe, mbwatane i numotena lo vakatha vatharɨmawe na i vaŋguvathaŋgo.” 21 Kaero Jeikob i variye mwaewoma e ghamwae, ko iyemaeŋge amalaghɨniye mbowo i roghenava e kiyamuko.
Jeikob i lawelawe weiye Loi
22 Va gougouko iyako Jeikob i thuweiru na i vaŋguŋgiya le ovo theunyiwoma, le rakakaiwo wanakau theunyiwoma na le ŋgaŋga ghɨmoghɨmoru theyaworo na regha na i variyeŋgi na thɨ rakalawa e walaghɨta idae Jabok. 23 Le vakathako iyako e ghereiye, Jeikob me mbana le bigibigiko wolaghɨye e kiyamuko na i variye weiyaŋgiya le rakakaiwoko e walaghɨtako valɨvaŋga, 24 ko iyemaeŋge mbe ghamberegha i reyaku e kiyamuko. Amba lolo regha i yomarawe na i gaithɨ weiye. Thɨ velawelaweŋgi ghaghad i ghera buruburuko rɨghe. 25 Mbaŋa loloko i thuwe maa tembe valɨkaiwaeva i kivwala Jeikob, iwaeŋge i ŋge na i vovu lemwa. Ko iyemaeŋge Jeikob mbe i rovurɨgheghe vara na thɨ lawelawe weiye. 26 Amba loloma i dage weya Jeikob iŋa, “U viyathuŋgo na ya wa, kaiwae kaero iya vara i ghɨviyake.”
Jeikob i gonjoghawe iŋa, “Mane ya viyathuŋge ghaghad u giya wo mwaewo.”
27 Loloko i vaito iŋa, “Idan thela?”
I gonjoghawe iŋa, “Jeikob.”
28 Loloko i dagewe iŋa, “Kaiwae mo rovurɨgheghe wein Loi na weinaŋgiya gharɨgharɨ, na mo ghataŋaghathɨ ghaghad le ghambako, mbaŋake ya vɨva idanɨna. Idan togha Isirel.”
29 Jeikob i dagewe iŋa, “Mbaŋake u unogiyama idanɨna e ghino.”
Ko iyemaeŋge i gonjoghawe iŋa, “Buda kaiwae nuwaniya u ghareghare idaŋgu?” Amba i giya Jeikob ghamwaewa.
30 Iya kaiwae Jeikob i rena valɨvaŋgako iyako idae Peniyel iŋa, “Kaiwae ma thuwe Loi na namoghawame weiŋgu ko iyemaeŋge mbe e yawayawaliŋgu.”
31 Varae i yovoro Jeikob i iteta Peniyel, na i loŋga vaŋgeŋge kaiwae loloma menda i vovuya le mwa. 32 Iyake kaiwae, noroke Isirel orumburumbuye maa thɨ ghana thetheghan mamandiye i vɨghatha le mwako, kaiwae va e mamandiyeko iyako iyava loloko va i ŋge Jeikob kowe.
* 32:2 Mahanaim gharumwaru “kiyamu theghewo”. 32:28 Isirel gharumwaru “I rovurɨgheghe weiye Loi.”