13
Bernabé Sauloᵽitiyika, Jesúrika bojariroka nabojataᵽaeka
Antioquíarã Jesúre yi'yurãte rẽrĩbaraka imaroyika. Ĩ'rãrimarã nakarã jia kirika bojawaᵽu'atarimaja Tuᵽarãte nare imarũjeka. I'suᵽaka imarã imariᵽotojo, “Ikuᵽaka ᵽo'imajare mija bojawaᵽu'atarijaᵽe”, ãrĩwa'ri kiro'si bojaĩjirimaja ᵽariji nimaeka. Mia, Bernabé, Simón (kirejeoka narĩka Neika), Lucio Cirenekaki, Menahem Galileakaki (ĩᵽi Herodesᵽitiyika ᵽakiarikaki), suᵽabatirã Saulooka imaekaki naka. Maiᵽamakika jaiokaro'si rẽrĩtirã torã nimaeka. Suᵽa imarĩ Tuᵽarãte ᵽuᵽajoabaraka ba'abekaja kire jaibaraka nimaeka. I'suᵽaka nimaeka ᵽoto ikuᵽaka Esᵽíritu Santore nare ãrĩka:
—Bernabé, Sauloteoka yiyaᵽaika uᵽakaja baarimaja nimaokaro'si nare ye'eraᵽe. Suᵽa imarĩ yimajaroka wãrõtaᵽarĩ nare mija ᵽũatabe nare yijã'metika uᵽakaja,— nare kẽrĩka.
I'suᵽaka kẽrĩka ã'mitiritirã ba'abekaja Tuᵽarãka jaibaraka nimaeka ruᵽu. Suᵽabatirã, Bernabéro'si, Sauloro'sioka jaiĩjibaraka naᵽo'iarã naᵽitaka naja'aᵽeamomeka, Tuᵽarãte nare jeyobaarũ ãrĩwa'ri. I'suᵽaka baatirã nare na'rirũjeka.
Chiᵽre wãmeika jũmurikarã na'rika
Suᵽa imarĩ Esᵽíritu Santore nare ãrĩka uᵽakaja Seleuciarã Saulote a'rika, Bernabéᵽitiyika. Torã eyatirã waᵽuruᵽi na'rika Chiᵽre wãmeika jũmurikarã. Torã, Salamina wãmeika wejea imaekarõ'õrã namarĩka. Torã eyatirã judíorãkare rẽrĩriwi'iarã Tuᵽarãrika nawãrõeka. Juan Marcos naka imaekaki, nare jeyobaarimaji imarĩ.
6-8 I'sia jũmurikareka turitaᵽabaraka Ᵽafoswejea wãmeirõ'õrã neyaeka. Neyaekarõ'õrã judíotataki Barjesús wãmeikite imaeka. Elimas wãmeiki kimaeka griego okaᵽi ᵽuri. Maikoribeyua beaᵽakibaraka “Tuᵽarãro'si jairimaji ñime”, ᵽo'imajare ãrĩrijayuka kimaeka. Jũmurika ĩᵽamaki Sergio Ᵽauloka jeyoayuka kimaeka. Sergio Ᵽaulo ᵽuri jia õrĩwãrũrika ᵽuᵽajoaiki kimaeka. I'suᵽaka imawa'ri Tuᵽarãrika ã'mitirirã Bernabé, Sauloteoka kiakarũjeka. Elimas, maikoribeyua beaᵽakirimaji ᵽuri Bernabé, Sauloᵽitiyika naᵽuᵽajoaika uᵽakamarĩa ᵽuᵽajoaekaki. Suᵽa imarĩ “Jesucristorika najaika mia'mitiriᵽẽa'si”, i'sia wejeakaki ĩᵽire kẽrĩrijarika. 9-10 Suᵽa imarĩ Esᵽíritu Santore jeyobaaekaᵽi kire ĩarĩkatirã ikuᵽaka Saulote kire ãrĩka (kiwãmeaoka imaeka Ᵽablo):
—Satanáre yaᵽaika uᵽakaja baarimaji mime. Suᵽabatirã ritaja jia ima yaᵽabeyuka mime. Saᵽi ãrĩwa'ri ᵽakibaraka ba'iaja ᵽo'imajare mibaarijayu. Maiᵽamaki Tuᵽarãrika bojarirokamarĩa mibojaᵽakiyu. I'suᵽaka mibaaika mija'atabe. 11 I'suᵽaka mibaaika waᵽa maekakaja ba'iaja Tuᵽarãte mire jũarũjerã baayu. Suᵽa imarĩ miñakoa yarirã baaika mae. I'suᵽaka simamaka ĩabeyuka mimatarãñu. Aiyate yaaika ᵽariji miabesarãñu,— Ᵽablote kire ãrĩka.
I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojo kiñakoa ta'sikã'ãja ririwa'rika mae. I'suᵽaka imawa'ri kire tĩtirimaji ĩ'rĩkate kiyaᵽakoᵽeka. 12 I'suᵽaka kijaᵽakã'ã ᵽuᵽatawa'ri jũmurika ĩᵽamaki ᵽuri, Jesúre kiã'mitiriᵽẽaeka. “Ritaitaka sime nabojaika”, ãrĩwa'ri sakiyi'rika.
Ᵽisidiareka imaeka Antioquíarã Ᵽablorãkare eyaeka
13 Toᵽi mae, Ᵽablo kijeyomarãᵽitiyika Ᵽafoswejeaᵽi nakũmujãika Ᵽanfilia ka'ia, Ᵽerge wãmeirõ'õ wejearã a'yaokaro'si. Torã nare maatatirã Juan Marcos ᵽuri Jerusalénrã ᵽe'rikaki. 14 Toᵽi mae, Ᵽergeᵽi imatirã Antioquíawejearã na'rika, Ᵽisidiaka'iwãta imaekarõ'õrã. Toᵽi imatirã jẽrĩtarirĩmi simaeka ᵽoto, judíorãkare rẽrĩriwi'iarã nakãkaeka. 15 Torã naruᵽayukã'ãja Moisés imaekakite jã'mekakaka suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oekakaka ĩabaraka ĩ'rĩkate sajaiᵽateka. Kibojaeka be'erõ'õ, judíorãka rẽrĩriwi'i ĩᵽarimarã Bernabé, Ᵽabloᵽitiyika ĩ'ᵽarãte ikuᵽaka narĩᵽũaeka:
—Yija jeyomarã, jia majaroka yijareka mija bojarũkia simaye'e, maekaka samija bojabe,— nare narĩka.
16 I'suᵽaka naᵽakã'ã, Ᵽablote mi'mirĩkaeka. “Jaibekaja mija ã'mitiᵽe ruᵽu”, ãrĩwa'ri kiᵽitaka kimimataeka. Torãjĩrã ikuᵽaka nare kẽrĩka:
—Yija jeyomarã Israelkarã, suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo jia Tuᵽarãte yi'yurãoka, jia samija ã'mitiᵽe. 17 Jiyiᵽuᵽaka kire moñuka Tuᵽarãja, Israel ka'iareka imarã ñekiarãte wã'maekaki. Nare wã'matirã jia Tuᵽarãte nare baaeka. Egiᵽtoka'iarã nimaeka, naka'iarãmarĩa nimako'omakaja rĩkimabaji nakãrĩᵽoyaokaro'si nare kijeyobaaeka. Narejeoka kirikaᵽi Egiᵽtoka'iarã nimaeka ᵽoto kiru'rirũjeka. 18 Toᵽi ru'ritirã, ᵽo'imajamatorã ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka Israeltatarãte imaeka. Torã ĩ'rãkurimarĩa kire ã'mitiriᵽẽabekaja nimako'omakaja nare ĩarĩrĩrimaji Tuᵽarãte imaeka. 19 Canaán wãmeika ka'iakarã ĩ'ᵽotẽñarirakatatarãte Tuᵽarãte riataeka, naka'ia Israeltatarã ñekiarãte kĩjiokaro'si. 20 Suᵽa imarĩ Egiᵽtoka'iarã nimaũ'mueka be'erõ'õ Canaán ka'ia ne'maekarõ'õjĩrã cuatrocientos cincuentarakakuri wejejẽ'rãka sajarika.
Sabe'erõ'õ, Samuel, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaji kimaerã baaeka ruᵽu, Israeltatarãte ĩarĩrĩrimaja nimaokaro'si ĩ'rãrimarãre Tuᵽarãte imarũjeka. 21 Samuelte nare imaruᵽutayukã'ãja “Ĩ'rĩka yija ĩᵽamaki yija yaᵽayu”, mañekiarãte ãrĩka Tuᵽarãte. I'suᵽaka naᵽakã'ã, Saúl, Quis maki, niᵽamaki kimaerã Tuᵽarãte kire wã'maeka. Suᵽa imarĩ ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka rõ'õjĩrã ĩᵽi kimaeka. Benjamín imaekaki riᵽarãmerã riᵽarãmi kimaeka Saúl. 22 I'tojĩrã be'erõ'õ Saúlre ᵽoatatirã Davidre ĩᵽi Tuᵽarãte imarũjeka. “David, Jesé maki, yiᵽuᵽajoaika uᵽakaja ᵽuᵽajoaiki imaki ñiamaka. I'suᵽaka imaki imarĩ yiyaᵽaika uᵽakaja kibaarãñu”, Tuᵽarãte kireka ãrĩka. 23 David riᵽarãmerã riᵽarãmi kimaeka Jesús. Bikija Tuᵽarãte bojara'atika uᵽakaja Israel ka'iakarãre kitããokaro'si Tuᵽarãte kire ᵽũataeka. 24 Jesúre etaerã baaeka ruᵽubaji Juan, Israelkarãre Tuᵽarãrika wãrõekaki. Suᵽa imarĩ ritaja tokarãre ikuᵽaka kẽrĩka: “Ba'iaja mija baaika ja'atatirã ruᵽuko'a mija jũjerũjebe”, nare kẽrĩka. 25 Suᵽabatirã kireyaerã baaeka ruᵽuᵽañaka uᵽakaja ikuᵽaka Juanre ãrĩka: “ ‘Tuᵽarãte ᵽũataekakiji kime’, yireka mija ãrĩkoᵽeyu. Jẽno'o i'suᵽakamarĩa sime. No'ojĩrãmarĩaja sajariwa'yu yire ᵽemawa'ribaji imakite etarũkia”, Juanre nare ãrĩka're,— ãrĩwa'ri Ᵽablote nare bojaeka.
26 —Yijeyomarã Abraham riᵽarãmerã, suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo jia Tuᵽarãte yi'yurãoka, jia mija ã'mitiᵽe. Jesúre yi'riwa'ri ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã ma'rirũkia imakoᵽeikareka Tuᵽarãte mare tããekakaka mare kiã'mitirirũjeyu. 27 I'suᵽaka simako'omakaja Jerusalénkarã suᵽabatirã niᵽarimarãoka, “Mare tããrimaji kime”, ãrĩwãrũberikarã. Suᵽabatirã jẽrĩtarirĩmi rakakaja Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka ĩatirã aᵽerãte sabojako'omakaja sanorĩwãrũberika. I'suᵽaka imawa'ri Jesúre ĩariᵽotojo, “Tuᵽarãte ᵽũataekaki kime”, narĩwãrũberika. Saᵽi ãrĩwa'ri Jesúre najããrũjemaka, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka uᵽakaja sajarika. 28 “Ikaᵽi kiᵽareayu”, ãrĩwãrũbeyurã imariᵽotojo, “Kire mijããrũjebe”, ãrĩwa'ri Ᵽilatore naᵽakatarika. 29 I'suᵽaka baawa'ri Jesúre najããmaka, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka uᵽakaja sajarika. I'suᵽaka kire nabaaeka be'erõ'õ yaᵽua tetaekareka kimakoᵽekarõ'õᵽi aᵽerãte kire rueka. I'suᵽaka kire baatirã ãta wi'iarã kire natarika. 30 I'suᵽaka kire nabaako'omakaja Tuᵽarãte õñia kire jariᵽe'rirũjeka. 31 Galileaᵽi Jerusalénrã kika a'rika mirãrãte ĩ'rãkurimarĩa kiᵽemakotowirika. I'suᵽaka nare kibaabeaeka ĩaeka mirãrã nime maekakaoka “Rita sime, õñia jarikaki Jesús”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare bojarimaja.
32-33 Suᵽa imarĩ Bernabéᵽitiyika jía majaroka mijare yibojaetayu. “Jia nare yibaarãñu”, ãrĩwa'ri mañekiarãte Tuᵽarãte bojaeka uᵽakaja mare kibaaeka nariᵽarãmerã mirãrã maimamaka. Mia, Jesúre najããeka simako'omakaja õñia kire kijariᵽe'rirũjeka. I'suᵽaka Tuᵽarãte baarũkia ᵽuᵽajoaweibaraka Salmo segundo wãmeĩᵽũñurã ikuᵽaka Davidre o'oeka: “Maki, yimakitakiji mima simamaka, mae ritaja ᵽo'imajare sañorĩrũjeyu”, Tuᵽarãte ãrĩka Jesúreka ᵽuᵽajoabaraka. 34 “Kireyako'omakaja õñia kire yijariᵽe'rirũjerãka simamaka reyarũkimarĩka kimarãñu mae”, Tuᵽarãte ãrĩka. I'suᵽaka simamaka ikuᵽaka sãñu kimajaroᵽũñurã: “Davidre ñarĩtika uᵽakaja, jia mijare baarimajiji ñimarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩka. 35 Mia aᵽea: “Jiyiᵽuᵽaka mire õñuka imarĩ, miyaᵽaika uᵽakaja baaiki ñime. I'suᵽaka simamaka, yiᵽo'ia rabakoreka õñia yire mijariᵽe'rirũjerãñu”, ãᵽaraka Davidre o'oeka. 36 Õñia kimaeka ᵽoto Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽaka baaiki Davidre imaeka. I'sia be'erõ'õ kireyaeka. Kireyamaka kiñekiarãte nayayeka wã'tarã kire nataeka. Torã kiᵽo'ia rabaeka. Suᵽa imarĩ aᵽikate ᵽuᵽajoawa'ri majaroka kio'oeka. 37 Jesús ᵽuri rababerikaki Tuᵽarãte õñia kire jariᵽe'rirũjeka simamaka. 38-39 Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã, ikuᵽaka mija õrĩrika yija yaᵽayu: Moiséte jã'meka ma'mitiriᵽẽakoᵽemaka, ba'iaja mabaaikareka mare tããbeyuka Tuᵽarã. I'suᵽaka simako'omakaja Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte takaja ba'iaja baarikareka Tuᵽarãte ye'kariayu. Suᵽa imarĩ Jesúre baaekaᵽi ãrĩwa'ri, ba'iaja baakoribeyurã maime Tuᵽarã ñakoareka. 40-41 Rakajekaja mija imabe, bikija Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare bojaeka uᵽaka mijare sima'si ãrĩwa'ri. Mia je'e, ikuᵽaka sime:
“ ‘Jia mija ã'mitiᵽe yire eebaraka, yire jaiwã'imañurãoka. Mija ruᵽurõ'õrã ima ikuᵽarõ'õᵽiji mijare ᵽuᵽatarãka. I'suᵽaka baawa'ri, mijare sariatarãñu. Mija ĩarãka wãjitãji majẽrãko'abeyua yibearãñu. Ĩ'rĩkate mijare sabojarikareka samija õrĩwãrũberijããeka’, Tuᵽarãte ãrĩka”, ãrĩwa'ri kirika bojarimajire o'oeka,— ãrĩwa'ri Ᵽablote wãrõeka Antioquíakarãre.
42 I'suᵽaka jaiweatirã Ᵽablorãkare ᵽoriwa'rika judíorãka rẽrĩriwi'iaᵽi. Naᵽoriwa'rika ᵽoto,
—Aᵽea jẽrĩtarikareka ate yijare sawãrõrĩ mija i'tabe,— nare narĩka.
43 Toᵽi naᵽoriwa'rika ᵽoto rĩkimarãja judíorãkare Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika nayejoariwa'rika. Suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo Moiséte jã'meka yi'riwa'ri judíorãkare baaroyika uᵽakaja baarimajaoka naka a'rikarã. I'suᵽaka nabaamaka ikuᵽaka Ᵽablorãkare nare bojaeka:
—“Mare wayuĩariwa'ri Jesúre reyaekaᵽi ãrĩwa'ri jĩjimaka Tuᵽarãte maka ime”, ãrĩwa'ri mijare yija bojako'a mija yi'ririja'ata'si,— nare kẽrĩka.
44 I'sia be'erõ'õ jẽrĩtarirĩmi imaekareka, rĩkimabaji i'sia wejeakarãre torã rẽrĩka Tuᵽarãrika ã'mitiyaokaro'si. 45 I'suᵽaka nabaamaka jiamarĩa simaeka judíotatarã ĩᵽarimarãro'si. I'sirokaᵽi ãrĩwa'ri Ᵽablote bojamaka ã'mitiritirã aᵽerõ'õrã oyiaja nayi'rika. Suᵽabatirã kiwãrõeka okae'ebaraka ba'iuᵽakaja kire najairiwã'imarĩka. 46 I'suᵽaka nabaamaka, okajãjiaᵽi ikuᵽaka Ᵽablorãkare nare ãrĩka:
—Judíorãka mija imamaka Tuᵽarãrika mijare yibojaũ'mutiraᵽe. I'suᵽaka simako'omakaja samija yi'ribeyu ruᵽu. I'siaᵽi ãrĩwa'ri, Tuᵽarãka õñia imajiᵽarika yaᵽabeyurã uᵽakaja mija ime. Mijare yija bojaika yaᵽabeyurã mija imamaka judíorãkamarĩrãte Tuᵽarãrika yija bojaerã baayu mae. 47 Mia, ikuᵽaka Tuᵽarãte yijare ãrĩka:
“Judíorãkamarĩrã ᵽõ'irãoka mire yiᵽũatayu yimajaroka mibojaerã. ‘Ritaja ᵽo'imajare Tããrũkikate yi'yurãte takaja õñia kika Tuᵽarãte imajiᵽarũjerãñu’, ãᵽaraka ritaja ᵽo'imajare mibojabe”, ãrĩwa'ri Tuᵽarã majaroᵽũñurã sabojayu,— nare narĩka.
48 I'suᵽaka naᵽakã'ã judíorãkamarĩrã imaekarã jĩjimaka imawa'ri “Jiitaka sime Tuᵽarãrika bojariroka”, narĩka. I'suᵽaka imawa'ri kika õñia imajiᵽarũkirãte kire ã'mitiriᵽẽaeka. 49 Suᵽa imarĩ Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika nabojaeka ã'mitiritirã tokarã sakoyikuri imaekarãoka sabojaᵽibaekarã. 50 I'suᵽaka simako'omakaja judíorãka ĩᵽarimarã ᵽuri i'sia wejeakarã imatiyairãte suᵽabatirã judíorãka ᵽuᵽajoaimiji yi'yurã rõmijã imatiyairãᵽitiyika najaibu'aeka. Bernabé Ᵽabloka boebaka imawa'ri, ᵽo'imajare naboibataeka. I'suᵽaka baawa'ri toᵽi nare naᵽoataeka. 51 I'sia wejeaᵽi naᵽorika ᵽoto nu'ᵽuarã ka'ia eika naᵽajeᵽateka. “Ika wejeakarã Jesúrika bojariroka ã'mitiririᵽe'yoirã imarĩ ba'iaja najũarũkiareka waᵽu'ribeyurã nime”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka nabaaeka. I'suᵽaka baatirã, Iconio wãmeika wejearã na'rika. 52 I'suᵽaka nabaako'omakaja Antioquíawejearã nabojaeka yi'rikarã ᵽuri jĩjimaka imaekarã. Suᵽabatirã Esᵽíritu Santore nare jeyobaamaka ritaja Tuᵽarãte yaᵽaeka uᵽakaja nabaarijarika.