4
1-2 “Najããekaki imariᵽotojo õñia Jesúre jariᵽe'rika. I'suᵽaka kibaaeka simamaka mareoka Tuᵽarãte õñia jariᵽe'rirũjerãñu”, Ᵽedro Juanᵽitiyika ᵽo'imajare bojabaraka imaeka ᵽoto naᵽõ'irã netaeka kurarãka, saduceokaka ᵽuᵽajoairã, suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia ĩarĩrĩrimaja ĩᵽamakioka. Koᵽakaja na'mitiritika simamaka, jimarĩa boebaka nimaeka. Suᵽa nabaamaka Ᵽedro, Juanka ĩ'ᵽarãte wẽkomaka imariwi'iarã nare ne'ewa'rika. Na'itakarã sajaᵽakã'ã “Waeroka bikitojo naka majaiye'e”, narĩᵽuᵽajoaeka. I'suᵽaka nare nabaako'omakaja, Jesús majaroka kibojamaka ã'mitiritirã sayi'yurãte rĩkimarãja imaeka. Mia je'e, ĩmirĩjatakaja majoajĩkareka cinco mil rakamarãrõ'õjĩrã Jesúre yi'yurãte imaeka Jerusalénreka.*
5-6 Toᵽi mae bikitojo Jerusalénrãjaoka, judíotatarã ĩᵽarimarã, suᵽabatirã Moisére jã'meka wãrõrimaja, suᵽabatirã ᵽakiarimarãᵽitiyika torã narẽrĩka. Kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki Anás, suᵽabatirã Caifás, Juan, Alejandrorãkaoka imaekarã. Suᵽabatirã Anás tã'õmajaoka torã imaekarã. Suᵽa imarĩ Ᵽedro, Juanᵽitiyika wẽkomaka imariwi'iarã imaekarãte Anáre akarũjeka. Mae kiᵽõ'irã eyatirã kiwã'tarã narĩkataeka ᵽoto, ikuᵽaka nare kijẽrĩaeka:
—¿Maki i'suᵽaka baarika mijare jã'meraᵽaki? Suᵽabatirã, ¿marãkã'ã simamaka bitamajite mija jieraᵽe?— nare kẽrĩka.
8-9 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka ikuᵽaka Ᵽedrote yi'rika:
—Yija ĩᵽarimarã, ᵽakiarimarãoka, mija ã'mitiᵽe ruᵽu. Makire yijare jã'memaka bitamajite wãtawa'ri kire yija jieraᵽe ãrĩwa'ri mijare sayija bojaerã baayu mae. 10 Mija ã'mitiᵽe Israelkarã. Jesús Nazaretkakite jã'meikaᵽi ãrĩwa'ri ĩ'ĩ bitamajite yija jieraᵽe. I'suᵽaka yijare baarũjeraᵽakite yaᵽua tetaekarã mija jããraᵽaka simako'omakaja õñia Tuᵽarãte kire jariᵽe'rirũjeraᵽe. 11 Mija ã'mitiᵽe, bikija David imaekakite ikuᵽaka o'oeka:
“Wi'ia baarimaja, ãta i'rõ mija taaeka. I'suᵽaka simako'omakaja aᵽika i'sio ãtaᵽi wi'ia kibaamaka aᵽo ãta tẽrĩwa'ribaji imatiyaio sajarika”, ãrĩwa'ri David imaroyikakite o'oeka, Tuᵽarãte ᵽũatarũkikate ᵽuᵽajoaweibaraka.
12 Jesucristo ĩ'rĩkaja imaki ritatojo wejeareka ᵽo'imajare tããrũkika Tuᵽarãte ᵽũataekaki. Maki aᵽika imabeyuka Jesús uᵽaka baaiki,— Ᵽedrote nare ãrĩka.
13 Ᵽedro, Juanᵽitiyika kĩkirimarĩaja najaimaka ã'mitiritirã, ĩᵽarimarãre ᵽuᵽataeka. “Jia ᵽaᵽera wãrũtiyaberikarã imariᵽotojo jiitakaja najaiyu, Jesús jeyomarã mirãrã imarĩ”, narĩᵽuᵽajoaeka. 14 Bitamajite Ᵽedrorãkaka imamaka ĩawa'ri, “Ba'iaja mija baayu”, ĩᵽarimarãre nare ãrĩwãrũberika. 15-16 Torãjĩrã mae, ᵽẽterã ĩᵽarimarãre nare ᵽorirũjeka. Ᵽẽterã na'rika be'erõ'õ natiyiaja ikuᵽaka najaibu'aeka:
—¿Marãkã'ã nare mabaarãñu mae? Ritaja Jerusalénkarãre õrĩᵽatayu bitamajite najieka. Suᵽa imarĩ “Waᵽuju ᵽakirimaja nime”, marĩwãrũberijĩka sime. 17 I'suᵽaka simamaka bitamaji majaroka ã'mitiririmarĩa sime. Suᵽa imarĩ ikuᵽaka nare marĩye'e mae: “Jesúrika ᵽo'imajare mija jaimirĩrĩkawa'rirãkareka ba'iaja mija jũarãñu”, nare marĩye'e,— ãrĩwa'ri ĩᵽarimarãre jaibu'aeka.
18 I'suᵽaka baaweatirã nimaekarõ'õrã nare akatirã, ikuᵽaka nare narĩka:
—Jesúmajaroka ᵽo'imajare mija wãrõa'si mae,— nare narĩkoᵽeka.
19 I'suᵽaka ĩᵽarimarãre nare ãᵽakã'ã, ikuᵽaka nare nayi'rika:
—Mija ãñua yija yi'rijĩkareka, Tuᵽarãte yi'ribeyurã yija jarijĩñu. ¿Tuᵽarãte yi'ririkoᵽakaja, mijare yija yi'rijĩñu bai je'e? Tuᵽarãte ĩaika wãjitãji, ¿dika jiibaji imaje'e, mija ᵽuᵽajoaikareka? 20 Jesúre ãrĩka yija ã'mitirika mirãka, kibaaroyika yija ĩaekaoka, bojarija'ataberijĩrã yija ime,— narĩka.
21-22 I'suᵽaka naᵽakã'ã,
—Samija bojarimirĩrĩkawa'ria'si. I'suᵽaka mija baarãkareka, ba'iaja mija jũarãñu,— ĩᵽarimarãre nare ãrĩka.
Bitamaji imakoᵽekakire tuᵽakã'ã ĩawa'ri, jia ᵽo'imajare jiyiᵽuᵽaka Tuᵽarãte õrĩka. Suᵽabatirã najiekaki, ĩ'ᵽarã ᵽo'imaja ᵽemawa'ribaji wejejẽ'rãka eyawa'yuka kimaeka. I'suᵽaka ᵽo'imajare imamaka kĩkiwa'ri ba'iaja Ᵽedrorãkare baabekaja ĩᵽarimarãre nare ᵽoataeka.
“ ‘Jesúrika bojariroka bojabaraka nimarũ’, ãrĩwa'ri, yijare mijeyobaabe”, ãᵽaraka Tuᵽarãte najẽñeka
23 Ᵽoriwa'ritirã najeyomarã ᵽõ'irã Ᵽedrorãkare eyaeka. Naᵽõ'irã eyatirã kurarãka, suᵽabatirã ᵽakiarimarãre jaika nare nabojaeka. 24 Sã'mitiritirã ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imarĩ ikuᵽaka Tuᵽarãte najẽñeka:
—Yija ĩᵽamaki, ritaja õñuka mime. Suᵽa imarĩ mi'ijioka imaki wejeᵽema, ka'ia, riaᵽakiaka, suᵽabatirã ritaja sareka imarũkia baaekaki. 25 Bikija, yija ñeki David, miyaᵽaika uᵽakaja baaroyikaki Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka ikuᵽaka kio'oeka:
“¿Dako baaerã judíotatarã, judíotatamarĩrãoka Tuᵽarãte boebariwa'ri, ba'iuᵽakaja kire nabaariᵽuᵽajoaeka?
26 Ritatojo wejeareka imarã ĩᵽarimarã, suᵽabatirã ᵽo'imajare imaruᵽutarimajaka rẽrĩtirã, imaweitikaja nimaeka ba'iaja mire baaerã. Suᵽabatirã ‘Jã'merimaji kimarũ’, ãrĩwa'ri miᵽũataekakiteoka ba'iaja baaokaro'si nimaeka”, ãrĩwa'ri kio'oeka.
27 Rita Davidre o'oeka uᵽakaja simaraᵽe yija wejearã. Ĩᵽi Herodes, suᵽabatirã Ᵽoncio Ᵽilato, aᵽetatarã, suᵽabatirã Israelka'iakarãoka ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽaritiirã nimaeka. Miyaᵽaika uᵽaka baarimaji miᵽũataekakire ba'iaja baaokaro'si i'suᵽaka naᵽuᵽajoaeka. 28 Bikijarãja “I'suᵽaka nabaarãñu”, merĩka uᵽakaja imawa'ri suᵽa nabaaraᵽe. 29 Yija Ĩᵽamaki, yijare mia'mitiᵽe. “Ba'iaja mija jũarãñu”, yijare nañua miye'kariria'si. Jia mire yi'yurã yija imamaka yijare mijeyobaabe. Suᵽabatirãoka dako werikimarĩaja Jesús majaroka yija wãrõerã yijare mijeyobaabe. 30 Tẽrĩriki imarĩ wãmarĩa imarãte jiebaraka maikoribeyua mibeabe, “Jesúᵽi ãrĩwa'ri i'suᵽaka sime”, ᵽo'imajare ãñaokaro'si,— Tuᵽarãte narĩka.
31 Tuᵽarãte najaiweaeka ᵽoto, nimaekarõ'õ ka'ia iyika. I'suᵽaka sabaaeka watoᵽekaᵽi, Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. Saᵽi ãrĩwa'ri dakoa werikimarĩaja Tuᵽarã majaroka ᵽo'imajare nabojaeka.
Jesúre yi'yurã tiyiaja ba'irĩjia naᵽibabu'aeka
32 Jesúre yi'yurã ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imaekarã. Suᵽa imarĩ narikaika, “Yirikatakaja sime”, ãrĩbeyurã imarĩ “Maro'siji sime”, ãrĩwa'ri najeyomarãre najeyobaaeka. 33-35 Ĩ'rãrimarã naro'siji ka'iareka imarã, suᵽabatirã wi'ia aᵽerãte nijirũkia nareka imarã, sawaᵽa niñerũ natõᵽoika aᵽóstolrãkare nijika, wayuoka baairãte najeyobaaerã. Suᵽa imarĩ nakaki ĩ'rĩkaoka wayuitaka baaikite imaberika. Suᵽabatirã Tuᵽarãte nare jeyobaamaka jiitakaᵽiji “Maiᵽamaki Jesús reyariᵽotojo õñia jariᵽe'rikaki”, ãrĩwa'ri aᵽóstolrãkare wãrõrija'ataberika. Suᵽa imarĩ Jesúre yi'yurã rakamarãja jĩjimaka nimaokaro'si Tuᵽarãte nare jeyobaaeka. 36 Mia, Jesúre yi'yurã watoᵽekareka José wãmeiki levita imaeka. Chiᵽre wãmeika jũmurikarã ᵽo'ijirikaki kimaeka. Aᵽóstolrãka, Josére Bernabé kiwãmea no'aeka. Griego okaᵽi, “Jĩjimaka aᵽerãte imarũjerimaji”, ãrĩrika simaeka. 37 Kiro'siji kika'ia kirikaeka José. I'sia aᵽikate kĩjika sawaᵽa tõᵽotirã aᵽóstolrãkare ĩjiokaro'si, wayuoka baairãte najeyobaaokaro'si.
* 4:4 Probablemente hubo mucho más creyentes contando las mujeres y niños también. 4:11 La figura de la piedra quiere decir: Ustedes, los jefes de los judíos rechazaron a Jesús. Aunque ustedes lo hicieron así, él es el único que pueda reconciliar la gente con Dios.