35
Zakɔɓe zeɠe vai Sikɛme,
é lɛ Ɓeetɛle
GALA ge ɠɛni Zakɔɓe ma: «Wuzeɠe, è lɛ Ɓeetɛle, è zei ná. Ɗa zalaɠa ɠulazuʋɛ ta ɓɛtɛ ná GALAGI ʋɛ, nii é ɠulani è ʋɛ kɛlɛma, siɛgi zu è ɠɛni ʋelazu la è-liɛ Ezawu ʋa.» Zakɔɓe ɠɛni ná-pɛlɛyeɠe wu nuiti ma, ta niiti kpein ti ɠɛni ba: «À kɔɔɠɔ ganigiti kula ɓɔɠɔ zaama, wo ɓɔɠɔ ɲade, wo wa-zeɠeiti maavalibo. Ada wuzeɠezu, ade lɛ Ɓeetɛle. Nà zalaɠa ɠulazuʋɛ ɓɛtɛzu GALA bɛ náʋɛ, nii é gòoɠaaʋoteni, siɛgi zu gè ɠɛni la kpalai zu, é ɠɛni bà nà-siɛi zu, kɛ̀ai ma pelei zu, gè ɗa li.» Ti kɔɔɠɔ ganigiti kpein feeni Zakɔɓe ya, niiti ti ɠɛni ti ya, ta goizu anigiti ti ɠɛni ti woizu. Zakɔɓe zeɠei wɔɔni, é ti ʋu su, é pɔlɔi ʋu ti ma sɛne gului wu, Sikɛme ɠobaʋɛ. Naa ʋoluma, ti zeɠeni ná, ti li. GALA ge dualuagi lɔɔni ná maaɠoolii zu laaiti nuɓusɛiti su, nu nɔpɛ ge la mɔ ɠɛni Zakɔɓe ná-doun zunuiti saɠalaboni.
Zakɔɓe zeelini Luze, taai nii é Kanaan yooi zu, naa ɠa é ga Ɓeetɛle, ta ná-siɛpoluiti kpein. É zalaɠa ɠulazuʋɛ ɓɛtɛni ná, é naama adaʋɛ laasei pɛɛni ga Ɛle-Ɓeetɛle (nii poluʋɛ ga «Ɓeetɛle ƓALAGI»), mazɔlɔɔ miná ɠa GALA ge ɠulani bɛ ná kɛlɛma, siɛgi zu é ɠɛni ʋelazu la diɛ Ezawu ʋa.
Deeɓola, anzanui nii é ɠɛni ga Eleɓɛka zo nui, naa zaani. Ti maaɠuluni Ɓeetɛle, sɛne gului wu. Ti ná laasei pɛɛni ga: «Gɔlɔ wo sɛne gului.»
GALA ge ɠulani mɔnɔ kɛlɛma Zakɔɓe ʋɛ, siɛgi zu é ʋaani la, é zeɠe Padan-Alame, é tuya loo bɛ. 10 GALA ge ɠɛni ma: «È-laaseigi ɠa ga Zakɔɓe, kɛlɛ è la mɔ loli ga Zakɔɓe laaseigi, è-laaseigi ɠa ɠɛ ga Izelayɛle.» É daasei pɛɛni ga Izelayɛle. 11 GALA ge ɠɛni ma: «Nà ga GALA Zɛbɛi-Pɛ-Maliɠii. Ɓuɠu, è ɠaawɔɔlɔ, ziiti ta zii mɔinmɔin ka ɠula è zu, masagaa ta ɠula è ɠoozu. 12 Zooi naa gè feeni Aɓalaame ʋɛ ta Izaake, nà naa veezu è ʋɛ, wa è-mavofodai.»
13 Naa ʋolu GALA ge wuzeɠeni, é zeɠe koba, naama adaʋɛ ʋɛ é ɠɛni ɓɔɛzu pɔ ná. 14 Zakɔɓe kɔtui ɠaalɔni, ʋɛ GALA ge ɓɔɛni pɔ ná, é puya zalaɠai ʋuuni maazu, ta é gulɔi ʋu ma. 15 Zakɔɓe naama adaʋɛ laasei pɛɛni ga Ɓeetɛle, ʋɛ GALA ge ɓɔɛni pɔ ná.
Ɓɛnzamɛn zɔlɔɔ fai
ta Lasɛle zaa vai
16 Zakɔɓe ta ná-nuiti ti zeɠeni Ɓeetɛle. Aisa ti ʋa zeeli Efelata, ti lago maaɠoozaa ɠɛni de dɛ ná ʋa, eyɛsu Lasɛle ɗa doin zɔlɔɔ. Ná-doun zɔlɔɔ fai ɓaani. 17 Doun zɔlɔɔ koozuwanai ma ziɛgi zu, maavie bo anzanui ɠɛni ma: «Mina lua, è doun zunu zɔlɔɔga mɔnɔ.» 18 Kɛlɛ zii loozuʋɛ, é ʋa za, é daasei pɛɛni ga Ɓɛne-Wɔni (nii poluʋɛ ga «màanɔɠɔ loun zunui»), kɛlɛ kɛɛɠɛ daasei pɛɛni ga Ɓɛnzamɛn (nii poluʋɛ ga «zeezazu loun zunui»). 19 Lasɛle zaani, ti maaɠulu Efelata pelei zu, naa ɠa é ga Ɓɛteleyɛme. 20 Zakɔɓe kɔtu ziɠigi loni ná-kabai ma ga ɠizɛsui. Zaaɠaza ta ɠɛɛzu ma, «Lasɛle ná-kabama ɠizɛsu ɠɔtui.»
21 Izelayɛle wuzeɠeni, é li, é ná-seɠe ɠotai lo Migedale-Edɛɛl ʋolu ʋelei. 22 Siɛgi zu Izelayɛle ɠɛni zeini la naama yooi zu, Luɓɛn liini, é la ga Ɓileɠa, kɛɛɠɛ anza ɠiligi nii é la ɠɛni vuluni ga zɔi ɠɛʋele. Izelayɛle ma wooi mɛnini.
Zakɔɓe ná-doun zunuiti tiegɔi ɠɛni ga puugɔ maazu fele (12). 23 Lea ná-doun zunuiti ti ɠɛni ga: Luɓɛn, Zakɔɓe ná-doun zunu mɔungi, ta Simiyɔn, Leevi, Zuda, Isakaal, ta Zaɓulɔn. 24 Lasɛle ná-doun zunuiti ti ɠɛni ga: Zozɛfe ta Ɓɛnzamɛn. 25 Lasɛle ná-botiɠɛ anzanui Ɓileɠa ná-doun zunuiti ti ɠɛni ga: Dan ta Nɛfetali. 26 Lea ná-botiɠɛ anzanui Zilepa ná-doun zunuiti ti ɠɛni ga: Gade ta Asɛɛl. Zakɔɓe ná-doun zunuiti kana, é ti zɔlɔɔni Padan-Alame.
Izaake zaa vai
27 Zakɔɓe ɠaleni ma, é ʋa kɛɛɠɛ Izaake ʋɔ bɛ, Mamelee, nii é ga Kiliyate-Aaleɓa, daasei peai ga Ɠeeɓelɔn, ʋɛ Aɓalaameni ta Izaake ti seikɔɠɔmai ɠɛni ná. 28 Izaake zii ma voloi kpein ge ɠɛni ga kona ungila kona ʋuulɔsaʋa (180). 29 Naa ʋolu zii looni, é za, é li mɛmɛwolani pɔ ti zaai. É ʋɔlɔzaɠani, sii zuɠooza. Ná-doun zunui Ezawuni ta Zakɔɓe ɠa ti maaɠuluni.