34
Yoova itotoi poia tooni pa Mose
Ra Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Ugharaat maet babaaŋa ru, le raraate imin tau papazoge nagharaat zi ve usik zi tizi gha tivavaal na. Leso naŋgeret saveeŋ raraate imin tau muuŋ naŋgeret zi na. *
Ugharaat zi pataghaaŋ, leso bogzo, mboŋoozo, mako ugham zi, ve uzalam uvot tsiau ta loloz tane daaba. Tamtamon ite paam ilam tomani ghom sov. Ve lolog pa naghita tamtamon eta ilaghlaagh taghon loloz ziige mako. Ve ŋgai tauvene paam. Tilaagh tigharau loloz puughu sov.”
Yoova isavsaav le isov, ra Mose ila igharaat maet babaŋazi ru, le raratezi imin tau papazoge Yoova igham pani na. Mboŋ nughizau ta ndoromroome soone, ve Mose iburig, igham maet ru tawe, ve inau izala pa loloz Sinai daaba itaghon Yoova aliiŋa. Ra Yoova ileep iloŋ ila taitai loolo, ve izilam iyooz igharau Mose, ve ivotia tauu eeza ve gabua. 6-7 I ilaagh imbut Mose naagho, ve isaav ighe:
“Yau Yoova. Ezag tauta ene: Yoova.
Yau Maaron tau lolog isasaghatin besooŋa tsiau, ve naghamgham poghani zi.
Ateg yavyav rekrekia mako.
Poia tsiau, ene tiina kat. Lolog isaghav tamtamon tsiau ariaaŋ ve nauluul zi, ve nataghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau irau saawe.
Ŋgar tau lolog isaghav tamtamon tsiau ve nauluul zi, ene natotoia pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.
Ve ŋgar toozi to zoraaŋ saveeŋ, tomania ŋgar toozi siriv tau isapir pa tutuuŋ tsiau na, sosor toozi naol tawe, monmon yau nareureu zi.
Eemon yes tau lezi sosor na, yau naleleel zi mako.
Naghurghur atuya pa yes tauzi,
tomania natuzŋa, timbuzŋa, ve gabazŋa.” *
Mose ilooŋ saveeŋ tane, le rekia mon iput aaghe, naagho izila taan, ve isuŋ. Ighe: “Aa Yoova, isaav ighe lolom poia payau, ve ughe ugham poghani ghau, na ulam tomani ghei ve itiŋa tala. Onoon, eval tiina tawe, dabazi ariaaŋa, ve tiloŋlooŋ saveeŋ mako. Eemon lolom isaghatin ghei, ve ureu sosor tsiei. Ŋgar tsiei naol tau isapir pa tutuuŋ tsio na, ureu zi tilalez. Ve ugham ghei nimin lem kat.”
Maaron yesŋa yes Israela timbu saveeŋ muul
10 Mose isavsaav le isov, ra Yoova isaav pani ighe: “Aazne, yau naghe nambu saveeŋ tomania yam Israela, leso itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon muul. Yau aat nagham gabua ŋgeretazi tintiina ila tamtamon tsio tisov matazi. Uraat tau naghe nagham zi, ene pale ite kat. Muuŋ ve ilam, nughmariŋ tau tileep irau taan isov na, tighita gabua eta tauvene pai eta soone. Tauvene nugh nugh tau tileep tigharau na, isaav ighe tighit zi, ene pale roiŋ tiina igham zi. 11 Tutuuŋ tau aazne naghuru payam ne, yam asov aat matamim kisini, ve ataghon duduŋaini. Leso namuuŋ payam ve naziir yes Amora, Kanaana, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa tau tileep izi taan Kanaan na, tisov taghawaar. 12 Eemon matamim imomoos poi pa taumim. Yamŋa taan tawe tamtamona ambu saveeŋ to avalupu gham sov. Aleep soghan pazi. Pa isaav ighe yamŋa avalupu gham, ene pale timin liis payam, ve tigherev gham pa ghamuuŋ ŋgar saghati. *
13 “Tauvene alup gham tomani zi sov. Ve gabua toozi naol isov to suŋuuŋ, ene areu mbirisai zi. Artaal toozi, tomania maet toozi patabuyaaŋa tau tipayooz zi igharau niazi to suŋuuŋ na, arav valaghin zi. Ve ai tau tiluplup zi ila sambazi ve tipait maaron livaa toozi Asera na, nakavasi ighan zi tizi. 14 Yam abees pa maaron ite paam sov. Pa yau Yoova ta Maaron tsiam. Matag pariuriu, ve naghe yam abees pa yau mon. Tauta tiwatwaat ezag tighe ‘I tau maata pariuriu.’
15 “Tauvene ambu saveeŋ tomania taan tawe tamtamona to avalupu gham sov. Pa isaav ighe yes tigham watooŋrau pa maaron karomŋa toozi, ve tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve tipoi gham to ala tomani zi, ene aat yamŋa aghan aniiŋ to watooŋrau toozi tawe. Ve isaav ighe agham tauvene, yam amin maaron karomŋa toozi tawe lezi, ve aghur murimim payau. *
16 Natumimŋa tauvene paam. Tivai zeran tawe natuzlivaŋa sov. Pa isaav ighe zilivaa tawe tibees pa maaron karomŋa toozi, ene pale tigherev natumimŋa to tila tibees pa maaron karomŋa tawe, ve tighur murizi payau.
17 “Agham ain, gol, ma silva, ve agharaat gabua eta imin maaron payam to apakuru sov. *
18 Ve matamim iŋgal lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na. Yam apul Isip pa kaiyo Abib. Tauvene ndaman isov, ighe tazaa pa kaiyo tana, yam aat alup gham pa ghaniiŋ mberet tau le yis mako na irau mboŋ liim ve ru itaghon aliŋag. *
19 “Natmimŋa zitamoot tau aidabazŋa na, tomania ŋgai tsiam natŋa tau tipoop zi imin maata na, ene tisov timin leg mon. Tauvene ŋgai tsiam natŋa zitamoot tau tipoop zi imin maata na, arav zi tisov timataar timin watooŋrau payau. *
20 Eemon doŋki natŋa tau tipoop zi imin maata na, arav zi timin watooŋrau payau sov. Aravol zi pa sipsip, ve arav zi timin watooŋrau payau. Leso agham mulin doŋki tsiam. Ve isaav ighe aravol zi mako, na arav polin luazi timaat. Ve natmimŋa aidabazŋa tauvene paam. Aravol zi pa sipsip, leso agham mulin zi.
“Tamtamon eta niima ŋginaaŋa, ve ilam ivot naghog to isuŋ payau sov. *
21 “Uraat imin ee, ila imuul uraat imin liim ve ee, yam aat agham lemim uraat. Eemon saawe imin liim ve ru, yam agham uraat sov. Amariau. Saawe to vazoghiiŋ ve taitaiŋ paam, yam aat matamim iŋgal saawe tana ve amariau. *
22 “Ndaman isov, saawe to Pasova ighe isov, ve wik liim ve ru ilam ila ve aniiŋ wit maata ivot, mako yam asov alup gham pa suŋuuŋ. Ve isaav ighe ndaman igharau ighe isov, ve saawe to mariri ivot, na yam asov alup gham pa suŋuuŋ muul. 23 Yau Yoova tau Tiina to yam Israela. Tauvene ndaman isov, isaav ighe tazaa pa saawe tintiina tol tane, mako zitamoot tsiam tisov aat tilam tilup zi ila naghog, ve tisuŋ payau. *
24 “Yau pale namuuŋ payam ve naziir tamtamon tisov tighau pa taan tau naghe nagham payam na, leso imin lemim motot. Ve yau aat naseeŋ taan tsiam imin tiina. Isaav ighe saawe tintiina tol tane tivot, ve yam asov apul nugh tsiam tsiam, ve alam alup gham ila naghog pa suŋuuŋ, na agham ŋgar naol pa taan tsiam sov. Pa tamtamon eta irau loolo ipazaagha pa ghamuuŋni sorok mako.
25 “Siŋ to watooŋrau tau yam aghe agham payau na, alupu tomania mberet tau yis igheen ila na sov. Ve saawe tau alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, ve arav gabua siriv imin watooŋrau, na apul sirivu igheen le nughizau sov. Ighe sirivu igheen, aghuru ila yav ighan suvinia le isov, o nughizau. *
26 “Aniiŋ maata tau ivot ila taan tsiam na, yam aat avureer popoia mon, ve agham zi tilam rumei to Maaron tsiam Yoova. *
“Isaav ighe anaz mekmek naatu eta, na anazu tomania tuz to tiina sov.” *
Maet paghpaaghu ru tau tutuuŋ igheen ila
27 Yoova isaav muul pa Mose ighe: “Saveeŋ tsiau isov tane, taum ubodeer zi. Pa saveeŋ tau itiŋa tambua to tavalupu ghiit tamin eemon, ene iyooz izala saveeŋ tane.” 28 Mose ileep tomania Yoova izi loloz daaba irau mboŋ tamoot ru (40). Saawe tana, i ileep sorok. Ighan aniiŋ eta mako, ve ighun yaa mako. Ve iŋgeret tutuuŋ saŋavul ila maet babaŋazi ru. Tutuuŋ tawe isavia eez to titaghoni, leso lupuuŋ toozi tomania Maaron igheen tuŋia. *
Mose naagho isul
29 Mose igham maet babaŋazi ru tau tutuuŋ saŋavul igheen ila na, ve imuul izila. Maet ru tawe, to ipalot yes Israela, leso matazi kisin saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Yoova ve titaghon duduŋaini. Saawe tau Mose ipul loloz Sinai daaba ve izila, naagho isul tiina kat. Eemon i tauu iwataghi mako. Naagho isul pasaa, yesuru Yoova tilup zi ve tisavsaav.
30 Mose ila ivot to yes Israela, ve Aron tomania eval tiina tighita naagho isul. Tauvene tiroi pani, le tila tigharauu mako. *
31 Eemon i ipoi zi ighe tilam, tauta Aron igham yes daaba to Israel, ve yesŋa tila to Mose. Ra Mose isavsaav tomani zi. 32 Le isov, ra eval tiina anazi tilam tigharauu, ve i ipaesia saveeŋ isov tau Yoova isavia pani izi loloz Sinai daaba na, ve aavo iyaryaaŋ pazi leso titaghon duduŋai saveeŋ tana. 33 Isavsaav pazi le isov, ra ipoon naagho pa uuli. *
34 Eemon saawe isov tau ighe iloŋ ila balbaal to Yoova, mako igham uuli tawe izi pa naagho, ve yesuru Yoova tisavsaav. Tisavsaav le isov, mako ivot ila muuri, ve ipaesia saveeŋ tau Yoova isavia pani na pa yes Israela gha tilooŋa. 35 Saawe tau i ivot ila muuri, mako yes Israela tighitghita naagho isul. Tauta Mose iponpoon naagho, ve ilepleep le saawe tau ighe imuul iloŋ ila balbaal, mako igham uuli tawe izi pa naagho, ve yesuru Yoova tisavsaav.
* 34:1 Igham 24:12, 32:19 * 34:6-7 Igham 20:5, 33:19 * 34:12 Igham 23:32; 1Kor 5:11 * 34:15 1Kor 10:20 * 34:17 Igham 20:4, 23 * 34:18 Igham 12:17 * 34:19 Igham 13:2 * 34:20 Igham 22:29, 23:15 * 34:21 Igham 20:8, 23:12 * 34:23 Igham 23:14 * 34:25 Igham 12:10 * 34:26 Igham 23:19 * 34:26 Igham 23:19 * 34:28 Igham 24:18; Mt 4:2 * 34:30 2Kor 3:7 * 34:33 2Kor 3:13