18
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Lu 22:47-53)
Yesu ipasov suŋuuŋ tooni le isov, ra toman mbiwa tooni tipul nugh tiina Yerusalem, ve tizila timbut yaa Kidron, ve tinau tizala pa oliv loolo tau igheen ila loloz ziige. Nugh tawe, Yudas, ŋeer tau ighe ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, iwataghi paam. Pasaa, Yesu tomania mbiwa tooni monmon tiluplup zi ta sewe. Tauvene Yudas igham zaaba siriv to Rom tomania uraata siriv tau yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa timbaaŋ zi na, ve yesŋa tila pa nugh tawe. Tikis lam ve sul tomania zaab to malmal, ve tilaagh tila. Ŋgar isov tau pale ivot pani na, Yesu iwataghi wa. Tauvene ipul oliv loolo tawe, ve ilaagh ŋarui zi ila, ve ighason zi ighe: “Yam ail sei?”
Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.” Yudas tau ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, i paam iyozyooz tomani zi.
Yesu isaav pazi ighe: “YAU TAUG TA NALEPLEEP.” Saawe tau i isaav pazi tauvene, yes tirur ve tizuur timuul, le titaptap tizi taan. * *
Ra Yesu ighason zi muul ighe: “Yam ail sei?”
Ve yes tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.”
I isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam wa. TAUG TA NALEPLEEP. Isaav ighe yam aghe agham ghau, ene poia. Eemon apul zeran tane tila.” I isaav pazi tauvene, leso saveeŋ tooni tau muuŋ i isavia na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: ‘Yes tau yo ugham zi payau na, napul toozi eta ilale mako.’ *
10 Saawe tana Simon Petrus ikis mbuzaagh. Tauvene ipasu izaa, ve isap motin ŋeer ee taliiŋa ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. Eeza Malkus.
11 Yesu isaav pa Petrus ighe: “Ai! Uzeev mbuzaagh tsio tana imuul ila niia. Mindai, rubruub tau Tamaŋ igham payau ne, pale irau naghun ila mako?”
Tigham Yesu ila to Anas
12-13 Ra yes zaaba to Rom tomania daaba toozi ve yes uraata tau yes Yuda timbaaŋ zi tila na, tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu ila to Anas imin maata, leso ilooŋ saveeŋ tooni. Ndaman tana, Anas raawa Kaiapas, i daaba to watooŋrau. §
14 Kaiapas tane, ta muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighe: “Poia pa ŋeer eemon igham eval tiina niazi ve imaat pazi. Mako pale tamtamon tisov timatmaat gha tilalez.” *
Petrus ipaisamun Yesu eeza
(Mt 26:69-70; Mk 14:66-68; Lu 22:55-57)
15 Simon Petrus yesuru mbiwa ite titaghon Yesu le tila tivot daaba to watooŋrau ruum tooni. Mbiwa tawe, daaba to watooŋrau iwataghi. Tauvene i itaghon Yesu gha yesuru tiloŋ tila didiiŋ tau ilivut ruum na loolo. 16 Eemon Petrus, i ileep muuri igharau ataman aavo. Tauvene mbiwa ite tana ivot muul, ve isaav pa livaa tau iŋginŋgin ataman na to igham Petrus iloŋ ila paam. 17 Tauta livaa tawe ighason Petrus ighe: “Yo mbiwa ee to ŋeer tawe paam?”
Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.” 18 Saawe tana, nugh iyauŋ. Tauvene yes besooŋa tomania uraata siriv tindav yav gha ilavlaav zi ve tilepleep. Ve Petrus paam ila iyozyooz tomani zi, ve yav ilavlaavo.
Anas ighason rarai Yesu
(Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Lu 22:66-71)
19 Anas tau daaba muŋgaana to yes to watooŋrau na ighason Yesu pa mbiwa tooni, ve saveeŋ tau ivovotia pa tamtamon. 20 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tsiau, yau naŋgooza mako. Nasasavia ghazooŋ ila eval tiina matazi. Saawe naol, yau napaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau iit Yuda taluplup ghiit pani, imin rumei to nugh nugh, ve Rumei Tiina naagho. 21 Yo ughason ghau pa saveeŋ tsiau pasaa? Ughason yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tsiau na. Pa yes tiwatagh saveeŋ tau nasasavia na.”
22 Yesu isavia saveeŋ tane, ve uraata ee tau iyooz igharauu na, iposai paaŋa, ve isaav pani ighe: “Ai, uyol daaba to watooŋrau saveeŋ tooni tauvena pasaa? Uroron pani mako?”
23 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe aliŋag eta isosor, na uvotia. Ve ighe saveeŋ tsiau iduduuŋ, puughu mindai ta yo uposai sorokin ghau ne?”
24 Yesu isaav tauvene, ra Anas ipuli, ve isaav gha tighamu ila to Kaipas tau daaba to watooŋrau. Ve ravraav tau tikau Yesu niima pani na, ighengheen, ve i ilaghlaagh tomania.
Petrus ipaisamun Yesu eeza muul
(Mt 26:71-75; Mk 14:69-72; Lu 22:58-62)
25 Petrus, iyozyooz ila yav ziige ve yav ilavlaavo. Tauvene yes tau yesŋa Petrus tilepleep izi yav ziige na, tighasoni tighe: “Yo paam, aat mbiwa tooni ee?”
Petrus ipaisamun tauu ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.”
26 Ŋeer tau Petrus isap motin taliiŋa na, ziiri waaro tooni ee, i besooŋa to Kaiapas. I iburig ve isaav pa Petrus ighe: “Wai, yo tane ta naghit ghom yamŋa ayozyooz izi oliv loolo na!” 27 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul. Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ.
Tipayooz Yesu ila Piladus naagho
(Mt 27:1-2, 11-14; Mk 15:1-5; Lu 23:1-5)
28 Mboŋoozo geeg, daaba to yes Yuda tigham Yesu gha tipul ruum to Kaiapas, ve tighamu tila pa ruum tiina to Piladus tau gavana to Rom na. Eemon tiloŋ tila ruum tooni loolo mako. Tileep muuri. Pasaa, Piladus, i Yuda mako. Ve saawe to Pasova ilam igharau wa. Tauvene tiroi: Isaav ighe tiloŋ tila ruum tooni loolo, ene pale igham zi tisaghat ila Maaron maata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova mako. 29 Tauvene Piladus ivot ila toozi, ve ighason zi ighe: “Ŋeer tane igham saa sosor, ta aghamu ilam ne?”
30 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Wai, isaav ighe i ŋeer poia, pale nighamu ilam payo? Mako. I ŋeer saghati ee. Tauta nighamu ilam.”
31 Tauvene Piladus isaav pazi muul: “Ighe tauvene, aghamu ala, ve taumim agharaat saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiam.”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ene poia. Eemon yam Roma tutuuŋ tsiam iŋgalsekin ghei pa ravuuŋ tamtamon imaat.” 32 Muuŋ, Yesu isavia eez tau i pale imaat pani. Yes tisaav tauvene tauta Yesu aliiŋa tana ighur anooŋa.
33 Tauvene Piladus imuul iloŋ ila ruum loolo, ve isaav gha tigham Yesu iloŋ ila tooni. Ra ighasoni ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?” *
34 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ghasoniiŋ tsio tana, ivot ila taum ŋgar tsio, ma tamtamon siriv tipaesi ghau payo, tauta ughason ghau ne?”
35 Piladus isaav pani muul ighe: “Mindai, yau to Yuda? Ene taum tamtamon tsio, tomania yes daaba to watooŋrau, ta tighur ghom ila nimag. Tauvene usaav ghazooŋa payau lak. Yo ugham saa sosor, ta tigham ghom ulam?”
36 Yesu isaav pani ighe: “Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako. Imin ta yau kinik itaghon ŋgar to taan, kanaŋ uraata tsiau tivool tsiau ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghau mako. Eemon imin yau nasavia ila wa. Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako.” *
37 Piladus ilooŋ saveeŋ tooni, ve ighasoni muul ighe: “Ighe tauvene, na yo aat kinik taa?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ene onoon. Saveeŋ tauta taum usavia na. Eemon yau kinik imin yo ugham ŋgar pani ne mako. Yau nazilam taan to napariaaŋ tamtamon to tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghau pa puughu tane. Tauvene tamtamon tisov tau lolozi pa taghoniiŋ saveeŋ onoon, ene aat tilooŋ aliŋag ve titaghoni.” *
38 Tauta Piladus ighasoni muul ighe: “Saveeŋ onoon, ene saa?” *
Piladus ighe ipul Yesu ila
(Mt 27:15-23; Mk 15:6-14; Lu 23:13-23)
Piladus isavsaav tomania Yesu le isov, ra ivot ila pa muuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako. 39 Aghita. Yam gabuamim tauvene: Tamtamon tsiam tau tileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ na, ighe saawe to Pasova ivot, yau aat napul toozi ee ivot ilat payam. Mindai, aghe napul kinik to yam Yuda tane ilat?”
40 Yes tiboob toman aliŋazi tiina tighe: “Yei lolomai pa ŋeer tana mako! Upul Barabas ilam!” Barabas tawe, i ighamgham malmal leso iziir gavman to Rom. *
* 18:6 Maaron eeza Yoova, puughu tauvene: ‘Yau nalepleep.’ Ughita Maaron Igham Mulin Yes Israela (o Kisim Bek) 3:14. Saawe tau Yesu isavia saveeŋ tane, i aat itotoi Maaron tapiri siriv. Puughu tane ta yes tau tila pa ghamuuŋni na, titaptap tizi. * 18:6 Igham 3:14 * 18:9 Yo 17:12 18:10 Takabiid Malkus tane ve Markus ezazi sov. Markus, i ŋeer tau murei ibood vaaru poia. Ve Malkus, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. 18:11 Rubruub tau Yesu isavia, ene izaa to pataŋani tau i pale ibaado, leso ireu sosor to tamtamon, ve itatan Maaron aatyavyav tooni. § 18:12-13 Anas, muuŋ i imin daaba pa zeran to watooŋrau. Ve saawe tane, i isov pa uraat tooni wa. Eemon eeza ighengheen soone. Saawe tau tirav Yesu imaat, Anas raawa Kaiapas imuuŋ pa yes to watooŋrau. * 18:14 Yo 11:49+ * 18:33 Mt 2:2 * 18:36 Dan 7:13-14; Ro 14:17 * 18:37 Yo 8:47 * 18:38 Yo 14:6 * 18:40 Mbaŋ 3:14