6
Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000)
(Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Lu 9:10-17)
Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ gha tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Yaa tawe, eeza ite Tiberias. Tila tilooŋ ta sewe, ve eval tiina kat titaghoni gha yesŋa tila. Pasaa, tighita gabua ŋgeretazi naol tau i ighamgham zi pa yes moroghooŋa. Yesu yesŋa mbiwa tooni tizala nugh mbua ee, ve mbolezi izi gha tilepleep. Pasova, saawe tiina to yes Yuda tau tiluplup zi pa suŋuuŋ na, ilam igharau wa. *
Yesu mboole izi gha ilepleep, ve maata ila le ighita eval tiina tikeet ŋaruini tilam. Tauvene ighason Pilip ighe: “Pale taghol aniiŋ sindei ve tapan eval tiina tane?” Saveeŋ tane, i isavia imin tovaaŋ Pilip. Eemon i tauu iwatagh saa ŋgar tau i ighe ighamu.
Pilip iyol aliiŋa ighe: “Wai, ene eval tiina kat! Isaav ighe taghol lezi aniiŋ ŋgiira rigta to titatan atezi pani pa maet denari ndiŋndiŋ ru (200) pale irau?”
Ra mbiwa tooni ite, Andreas, i Simon Petrus taazi, isaav pa Yesu ighe: “Tiina, ŋeer marani tane, i le mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemon tamtamon tane eval kat. Aniiŋ ŋgiira tauvene pale irau zi mindai?”
10-11 Nugh tau tileep pani na, le kikiliiŋ popoia. Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ala asaav pa eval tiina tawe mbolezi izi.” Tauvene yes eval tiina tana mbolezi izi, ra Yesu igham mberet tawe gha ipait Maaron pani, ve ireii pazi. Mako igham ŋgar raraate mon pa iigh. Tauvene eval tiina tana tighan le isooŋ zi. Eval tawe, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000).
12-13 Tamtamon tisov tighan le apozi isuŋ, ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam ala agoog avozi muuri tau izi na. Takaria aniiŋ sov.” Tauvene tila tigoog avozi muuri tawe ila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
14 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu to itotoi tauu pazi na, le tivasavo zi tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tisavia tighe Maaron pale imbaaŋo izilam taan, tauta ene!” *
15 Tauvene tiburig tighe tikisi ve tighuru imin kinik pazi pataghaaŋ. Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene ipul zi, ve ighau izala muul pa loloz, leso zigani ileep ta sewe. *
Yesu ilaagh izala yaa paavo
(Mt 14:22-33; Mk 6:45-52)
16 Mbiwa to Yesu tilepleep le ravrav izi, ra tizila nari, 17 ve tizaa waaŋ, leso tiraav tila tivool pa nugh Kapernaum tau igheen yaa naliu ziige ite. Saawe tana mboŋ izi wa. Eemon Yesu izilam toozi soone. 18 Tivot gha tila ve malau mako, yaghur tiina iburig le ipei dibom tintiina. 19 Tauvene tapirizi pa goraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Ra matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh ila yaa paavo iŋarui zi ilam le igharau zi. Tighita le roiŋ tiina igham zi. 20 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Aroi sov! Ene yau.” 21 Ra lolozi poia, ve tighe tighamu izaa waaŋ. Eemon rekia mon ve tila tilooŋ nari to nugh tau tighe tila pani na.
Eval tiina tisaŋan Yesu
22-23 Eval tiina tau tilepleep izi yaa naliu ziige ite na, tisaŋan Yesu mboŋ le nughizau. Tauvene tigham ŋgar naol. Pa noor, tighita waaŋ eemon tau ipotpot. Tauta mbiwa tooni tighamu gha tila. Ve Yesu ila tomani zi mako. Mbiwa tooni mon ta tila. Eval tiina tawe tisasaŋan ta sewe le tighita waaŋ geegeu siriv to nugh Tiberias tilam tigharau nugh tau noor Yesu ileep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ ve igham pa eval tiina gha tighan na. 24 Zeran tawe tighita Yesu tomania mbiwa tooni naghozi mako, tauvene tizaa waaŋ geegeu tawe, ve yesŋa waaŋ tauŋa tiraav tila tivool pa Kapernaum. Leso tiil Yesu ta sewe.
Yesu, i aniiŋ maata yaryaare
25 Eval tiina tana tilam tilooŋ yaa naliu ziige ite, ve tindeeŋ Yesu ta sewe. Tauvene tighasoni tighe: “Mos puughu, ulam sene ŋeez?”
26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat yau nasaav payam: Yau nagham gabua ŋgeretazi naol to natotoi taug payam. Eemon yam agham ŋgar pa gabua tau aghita na, ve ail ghau alam ne mako. Yam ataghon ghau alam pasaa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ! 27 Alooŋ. Aniiŋ tau isasaghat rekrekia na, arav taumim pani sov. Yam aat azuari gham pa aniiŋ tau pale igham gham aleep matamim yaryaare le alok. Aniiŋ tawe, Tamtamon Naatu irau igham payam. Pasaa, Taama Maaron igham gabua ŋgereeta imin ilaal pani, tauta itotoia ighe i eeza pa ghamuuŋ uraat tauvene.” *
28 Tauvene yes tighasoni tighe: “Ighe vene, pale nigham mindai, leso nigham uraat tau Maaron loolo pani?”
29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Uraat tau Maaron ighe yam aghamu, ene vene: Yam aat aghur ila to ŋeer tau i imbaaŋo ilam.” *
30-31 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe vene, pale ugham saa gabua ivot imin ilaal payei, leso nighita ve nighur ila saveeŋ tsio? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasaa, muuŋ saawe tau timbumaiŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, i igham aniiŋ manna pazi, ve tighanghan. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Isaav ighe:
‘I igham aniiŋ to sambam izi pazi ve tighan.’ ” *
32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Yam aghe Mose igham aniiŋ to sambam izi pa timbumimŋa gha tighan. Ene mako. Pasaa, aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, tauta aazne Tamaŋ Maaron igham payam. 33 Aniiŋ tauu tau Maaron igham payam, ene ŋeer tau ipul sambam ve izilam, leso igham tamtamon to taan tileep poia ila to Maaron.” *
34 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani muul tighe: “Wai tiina, ighe tauvene, na ugham aniiŋ tawe payei irau saawe!”
35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau taug aniiŋ tau igham tamtamon tileep matazi yaryaare. Isaav ighe tamtamon eta ilam tsiau, i aat pitoola muul mako. Ve isaav ighe ŋeer eta ighur ilam tsiau, i aat murunu muul mako. *
36 Yau nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghau toman uraat tsiau. Eemon aghur ilam tsiau mako. 37 Ve yes tau Tamaŋ Maaron igham zi timin leg na, yes tisov pale tilam tsiau. Ve tamtamon tau ighe ilam tsiau, ene yau irau naziire mako. Mako le mako kat. *
38 “Yau naleep sambam ve nazilam taan to nagham gabua eta itaghon taug lolog ne mako. Yau nazilam to nataghon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo. 39 Ve i loolo ighe yes tau i igham zi timin leg na, irau napul eta ilale mako. Mako kat. I ighe saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh. *
40 Pasaa, Tamaŋ Maaron loolo tauvene: Tamtamon tisov tau ighe tighilaal Naatu ve tighur ila tooni na, i ighe tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Tauvene Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh gha tiburig matazi iyaryaar.” *
41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane le irau lolozi mako ve tiyau avozi pani. Pasaa, Yesu isaav pazi ighe: “Aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, ene yau.” 42 Ve tiveleghi tighe: “Ŋeer tane, i Yosep naatu Yesu. Iit tawatagh taama gha tiina. Mindai ta aazne isaav ighe i ipul sambam ve izilam?” *
43 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam lolomim ŋurŋuria pasaa? 44 Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aat ipazaagh loolo ve igherevu, o ilam tsiau. Tamtamon tauvene, saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigini pa mateegh. *
45 “Saveeŋ tau yes propet tiboode na, ziiri ee igheen. Isaav ighe:
‘Maaron pale ipaghazoŋai tamtamon tisov pa ŋgar tooni.’ *
Tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ Tamaŋ aliiŋa ve tighamgham ŋgar ila tooni, ene aat tilam tsiau. 46 Tamtamon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pai eta soone. I tau ileep to Maaron ve ilam, i mon ta ighita. *
47 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. *
48 Yau taug ta aniiŋ to lepoogh maata yaryaare. 49 Onoon, muuŋ timbumimŋa tighanghan aniiŋ manna izi nugh ŋginaaŋa. Eemon yes tisov timataar. 50 Ve aniiŋ tau yau nasavia ne, ene ipul sambam ve izilam. Leso yes tau ighe tighani na timaat gha tilalez sov, ve tileep matazi yaryaare le alok. 51 Aniiŋ tau ipul sambam ve izilam, ve igham tamtamon tileep matazi yaryaare, ene yau. Isaav ighe tamtamon eta ighan aniiŋ tane, i aat ileep maata yaryaare le alok. Aniiŋ tau nasasavia ne, ene yau mizag. Pasaa, yau aat napul taug namaat pa tamtamon to taan, leso tigham lepoogh poia ila to Maaron.” *
52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, le irau lolozi mako kat. Tauvene tivazorai zi tighe: “Wai, ŋeer tane ighe igham miiza pait ve taghani? Pale gabua tane ivot mindai?”
53 Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe aghan Tamtamon Naatu miiza mako, ve aghun siŋ tooni mako, yam aat irau agham lepoogh poia ila to Maaron mako. *
54 Eemon yes tau tighan mizag ve tighun siŋig, ene tigham lepoogh poia ila to Maaron itaghon itaghon gha ila. Ve saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh. 55 Pasaa, mizag, ene aniiŋ tauu. Ve siŋig, ene yaa tauu to ghunuuŋ. 56 Isaav ighe tamtamon eta ighan mizag ve ighun siŋig, ene aat yeiru nivalupu ghei nimin eemon, ve i ileep ilam tsiau, ve yau naleep ila tooni.
57 “Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i lepoogh maata yaryaare puughu, ve yau naleep ila tooni. Ve tamtamon tau ighe ighanghan ghau ve ighamgham tapiri ilam tsiau na, tauvene paam. I aat igham lepoogh poia ilam tsiau. 58 Aniiŋ tau ileep sambam ve izi, ene aniiŋ maata ite pa aniiŋ manna tau muuŋ timbumimŋa tighanghani izi nugh ŋginaaŋa na. Pasaa, yes tau tighan manna tawe, tisov timataar wa. Eemon tamtamon tau ighan aniiŋ tau yau nasavia na, i aat ileep maata yaryaare le alok.”
59 Yesu ileep izi nugh Kapernaum, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve isavia saveeŋ tane pazi.
Tapul Yesu sov. Pa saveeŋ tau igham ghiit taleep mataan yaryaare na igheen tooni
60-61 Yesu ziŋeera katini tilooŋ saveeŋ tooni tana, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pani tighe: “Wai, saveeŋ tane pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?”
Eemon Yesu iwatagh ighe yes tiyau avozi pa aliiŋa tau i isavia na. Tauvene isaav pazi ighe: “Mindai, yam arere ghau pa saveeŋ tsiau tane, tauta aghe apul ghau ne? 62 Ighe tauvene, ve murei yam aghita Tamtamon Naatu imuul izala pa nugh tau muuŋ i ileep pani na, ene pale agham ŋgar mindai? *
63 Maaron Avuvu mon ta irau igham lepoogh poia to anunuun ivot. Gabua tau tamtamon to taan tighamu ila tauzi tapirizi ma ŋgar toozi na, eta irau iuul zi to tigham lepoogh tawe ne mako. Saveeŋ tau yau nasavia payam, tauta imin eez payam to agham Maaron Avuvu ve aleep poia ila to Maaron. *
64 Eemon tamtamon siriv tau tileep ila yam sosomim na, tighur ila mako.” Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, saawe tau i ipaburigin uraat tooni ve ilam ne, i iwatagh yes tau tighur ila tooni mako. Ve ŋeer tau murei pale ighuru ila koiŋa nimazi na paam, Yesu iwataghi.
65 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Puughu tane, ta yau nasaav payam pataghaaŋ naghe: ‘Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ Maaron aat iuule ve igherevu, o ilam tsiau.’ ” *
66 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tamtamon katini tau muuŋ titaghoni na, timoghaagh pani, ve tilaagh tomania muul mako. 67 Tauvene Yesu ighason mbiwa tooni saŋavul ve ru ighe: “Mindai, yam paam aghe apul ghau ve aghau?”
68 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Tiina, nighau pale nila to sei? Pa saveeŋ to lepoogh maata yaryaare, ene igheen tsio. 69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tsio nighe yo ŋeer patabuyaaŋ tauu ta Maaron imbaaŋ ghom ulam.” *
70 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, yau taug nisiigh gham amin leg. Eemon tamtamon tsiam ee, i imin Ŋeer Saghati le wa.” 71 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Yudas tau Simon Iskariot naatu. Onoon, mbiwa saŋavul ve ru tooni, Yudas, i toozi ee. Eemon murei, i ighur Yesu ila koiŋa nimazi. *
* 6:4 Pasova ivotvot pa ndaman ta naol ne. Saawe to Pasova, yes Yuda matazi iŋgal saawe tau Maaron igham mulin timbuzŋa izi Isip. Yoan ibood saveeŋ pa Pasova tol. Ŋgat imin ru pani, ene isavia Pasova ee. Ŋgat tane isavia Pasova ite tau imin ru pani. Ve Yesu imaat pa Pasova tau imin tol pani. 6:14 Yes Yuda tau tileep pa saawe to Yesu na, matazi iŋgal tighe Maaron pale imbaaŋ propet tiina ee pazi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Siriv tighe ŋeer tana pale Mesia paam. Ve siriv tighe i pale igham uraat to propet mon. * 6:14 Lo 18:15-22; Yo 1:21 * 6:15 Mk 6:46 * 6:27 Is 55:2; Mt 4:4 * 6:29 1Yo 3:23 * 6:30-31 Igham 16:4, 15 * 6:33 Yo 3:13, 31; 1Yo 5:11 * 6:35 Is 55:1-2 * 6:37 Mt 11:28 * 6:39 Yo 10:28+; Ro 8:29, 38+; Pil 1:6; 1Pe 1:5 * 6:40 Yo 3:16, 11:25+ * 6:42 Mt 13:54+; Yo 7:27+ * 6:44 Yer 31:3; Yo 12:32; Mbaŋ 13:48; 1Kor 2:14 * 6:45 Is 54:13; Yer 31:34; Hib 8:10; 1Yo 2:27 * 6:46 Igham 33:20; Yo 1:18 * 6:47 Yo 3:36; 1Yo 5:13 * 6:51 Hib 10:5, 10 6:53 Zeran ŋgara siriv tighe saveeŋ to Yesu tane iŋarui ŋgar to ghaniiŋ pasa. Ve ŋgara siriv tighe mos ziiri tane, puughu tauvene: Iit aat tagham Yesu imin iit leen, ve taghur ila taghe pataŋani tau i ibaado ve mateegh tooni, ene ireu sosor toit. Ighe tagham tauvene, i pale ipalot ghiit imin aniiŋ, ve tagham lepoogh poia ila tooni. * 6:53 Mt 26:26+ * 6:62 Mk 16:19; Mbaŋ 1:9+; Ep 4:8 * 6:63 2Kor 3:6; 1Pe 1:23 * 6:65 Yo 6:44 * 6:69 Mt 16:16; Yo 11:27 * 6:71 Mt 26:14+