18
Sei ta eeza tiina kat
(Mk 9:33-37; Lu 9:46-48)
Saawe tana, mbiwa to Yesu tila tooni, ve tighasoni tighe: “Yes tau titaghon pooz to nugh sambam na, sei ta eeza tiina kat?” *
Yesu ipoi ŋeer marani ee ilam, ipayooze ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe yam atoor ŋgar tsiam imin geegeu ŋgar toozi mako, yam aat irau ataghon pooz to Maaron ve aloŋ ala nugh sambam mako. *
Pasaa, sei tau ighe itatan tauu eeza imin ŋeer marani tane, ene i eeza tiina kat iliiv tamtamon tisov tau titaghon pooz to nugh sambam. Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene igham ghau paam.” *
Tagham zetaanŋa titap pa ghuruuŋ ila toozi sov
(Mk 9:42-48; Lu 17:1-2)
Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta imin watiiŋ pa toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i raa, ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila mazavan belbeluuŋa loolo gha ilale.
Tamtamon to taan tau timin watiiŋ pa zetazŋa na, tikaria tauzi wa. Onoon, tovaaŋ naol aat ivotvot, ve ipaburigin tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, ve igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi. Eemon tamtamon tau ighe imin watiiŋ pa iitete, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa.
“Isaav ighe nimam ma aghem eta ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru ve aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila yav tau ighanghan irau saawe. *
Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani.”
10-11 Yesu isaav pazi muul ighe: “Matamim iŋgal poi. Yes geegeu tauvene, matamim veleghin eta sov! Pa yau nasaav payam: Yes aŋela toozi tilepleep ila Tamaŋ Maaron naagho izi sambam irau saawe.” * *
Saveeŋ palelaaŋ to sipsip tau ilale
(Lu 15:3-7)
12 Yesu isaav muul ighe: “Laak, yam agham ŋgar mindai? Isaav ighe ŋeer eta, i le sipsip ndiŋndiŋ ee (100), ve toozi eta ipas ivot gha ilale, ene pale tamtamon tana igham mindai? I pale ipul sipsip tooni tamoot paaŋ saŋavul liim ve paaŋ (99) tana tizi loloz ziige, ve ila iil i tau ilale na. 13 Ve yau nasaav payam. I pale iliilo le ighe indeeŋa, ene aat loolo poia kat pa sipsip eemon tana le iliiv sipsip tooni siriv tau tilalez mako na. 14 Ve Tamamim tau ileep sambam, ŋgar tooni raraate. I loolo pa geegeu tsiau tane eta ilale mako.”
Eez to gharatooŋ saveeŋ to toŋvetaz to Krisi
(Lu 17:3-4)
15 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe toŋvetaz tsio eta igham sosor payo, na ula tooni, ve yamru mon aleep, ve upaghazoŋaini pa sosor tooni, leso ighilaalo. Isaav ighe i ilooŋ aliŋam, ene poia. Pasaa, yo ugham mulin toŋvetaz tsio gha yamru avalupu gham muul. *
16 Eemon isaav ighe i ilooŋ ghom mako, o ula ugham tamtamon ruta ma eta, ve yamŋa ala atoov saveeŋ pani muul. Leso saa saveeŋ tau ighe i isavia, na yes tilooŋa paam. Ve isaav ighe murei, apaesia aliiŋa pa tamtamon siriv, yes aat tighur ila saveeŋ tsiam pasaa, yam zeran ru ma tol, ta apariaaŋ saveeŋ tana. *
17 Ve isaav ighe i ilooŋ gham mako, na apaesia saveeŋ tooni iloŋ ila lupuuŋ to Maaron. Leso yes paam anazi tilooŋa ve titiir saveeŋ tooni. Ve isaav ighe tamtamon tana imbuzir pa lupuuŋ to Maaron paam, o apul murimim pani, ve ileep imin yes zeran to yauŋ takes ve yes tau tiwatagh Maaron mako na. *
18 “Yau nasaav payam kat: Isaav ighe yam aŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, ene aat ŋgalsekiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam. Ve isaav ighe ayok pa ŋgar eta izi taan, ene aat yokiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam paam. *
19 “Ve yau nasaav payam muul tauvene: Isaav ighe tamtamon tsiam ruta ma tolta tilup lolozi ve tighason Tamaŋ tau ileep sambam pa gabua eta, i aat ilooŋ suŋuuŋ toozi, ve igham anooŋa ivot. *
20 Pa isaav ighe tamtamon ruta, ma tolta tilup zi pa yau ezag, yau aat naleep tomani zi.” *
Saveeŋ palelaaŋ to besooŋa tau loolo isaghatin iitete mako
21 Ra Petrus ila igharau Yesu ve ighasoni ighe: “Tiina, isaav ighe toŋvetaz tsiau eta ighamgham sosor payau, ene pale napul sosor tooni irau pai piiz? Pai liim ve ru, pale irao?”
22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako, liim ve ru, ene irao mako. Unini sov. Ighe yo upul sosor tooni irau pai tamoot tol saŋavul liim ve ru (77), ene paam irao mako.
23 Alooŋ. Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee. I ighe igabiiz yes besooŋa tau tiŋginŋgin maet tooni na. Leso iwatagh: Yes tiŋgin poghania maet tooni, ma mako? 24 I ipaburigin uraat to gabizooŋ zi, ve tigham besooŋa tooni ee ila ivot tooni. Ŋeer tawe, bun tooni tiina le tiina kat. Tanini, aat tazaa pani mako.
25 Besooŋa tana, i le maet irau to iyat bun tooni mako. Tauvene kinik isaav ariaaŋ ighe tigholia ŋeer tana tomania azaawa, natŋa, ve gabua tooni naol isov. Leso tigham maeta ve tiyat bun tooni sirivu. 26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ to kinik, ve iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa kinik tsiau, utatan atem, ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayol bun tsiau isov ilat tsio.’ 27 Tauvene kinik loolo isaghatini, ve ipul bun tooni tomania sosor tooni, ve ipuli ila.
28 “Besooŋa tana ivot ila muuri, ve izaa to iitete ite tau besooŋa to kinik paam. Iitete tawe, i igham bun tiina rig ila tooni. Bun tooni irau denari §
ndiŋndiŋ ee (100). I izaa to iitete tana, ve niima ila igigin luua, ve isaav pani ighe: ‘Ai, yo aat uyat bun tsio rekia mon!’
29 “Tauvene iitete tana iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa ŋeer tsiau, utatan atem ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayat bun tsiau ilat tsio.’ 30 Eemon i ilooŋa mako. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav gha tighur iitete tana iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Leso ilepleep ta sewe le irau iyat suvinia bun tooni.
31 “Eemon besooŋa siriv to kinik tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Lolozi ipataŋan kat. Tauvene tila to tiina toozi, ve tipaes pani. 32 Kinik ilooŋ saveeŋ toozi tana, ve rekia mon ipoi ŋeer tawe ilam, ve isaav pani ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati kat! Yo utaŋ rarai ghau, tauta lolog isaghatin ghom, ve napul bun tsio isov. 33 Ŋgar tau nagham payo na, yo paam irau utaghon ŋgar raraate ve lolom isaghatin etam ite. Puughu mindai ta ugham tauvene mako?’ *
34 Tauvene kinik aate yavyav kat, ve aana ighur besooŋa tana ila uraata tooni siriv nimazi, leso tighur yavyavuuŋ tiina pani lee irau iyat suvinia bun tooni.” *
35 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Ighe toŋvetaz tsiam eta igham sosor payam, na yam aat lolomim isaghatini ve apul sosor tooni toman lolomim. Ighe agham tauvene mako, ene pale Tamaŋ tau ileep sambam, igham ŋgar raraate mon payam imin kinik tawe igham pa besooŋa tooni.” *
* 18:1 Lu 22:24 * 18:3 Mt 19:14; Mk 10:15; Lu 18:17 * 18:5 Mt 10:40; Lu 10:16; Yo 13:20 * 18:8 Mt 5:29+ * 18:10-11 Zeran ŋgara siriv tighe saveeŋ siriv igheen sosoor tane paam. Saveeŋ tauvene: “Tamtamon Naatu, i ilam to iil yes tau tisosor pa Maaron eez tooni na, ve igham mulin zi.” * 18:10-11 Hib 1:14 * 18:15 Ga 6:1; Yems 5:19+ * 18:16 Lo 19:15; Yo 8:17 * 18:17 1Tim 5:19+; Ro 16:17; 1Kor 5:13 * 18:18 Mt 16:19; Yo 20:23 * 18:19 Mk 11:24; Yo 15:7 * 18:20 Mt 28:20; Yo 14:23 18:22 Saveeŋ tau Matayu iboode na, ighazooŋ geeg mako. Zeran ŋgara siriv tighe i ibood tauvene: “Ve ighe yo upul sosor tooni irau pai 490 (70 taims 7), ene paam irao mako.” 18:24 Matayu ibood saveeŋ tauvene. Bun to besooŋa tane, ene irau ‘talent’ 10,000. Talent, ene maet toozi ee eeza. Isaav ighe tamtamon eta igham uraat irau ndaman saŋavul ve liim (15), ene atuya tau tigham pani pa ndaman saŋavul ve liim tana na, ivot irau talent ee ma vene. § 18:28 Saawe tau Yesu ileep izi taan, isaav ighe tamtamon eta igham uraat irau aaz ee, ene igham le atuya irau denari ee. Bun tau besooŋa imin maata ighamu na, ene irau denari 60 milion. * 18:33 Ep 4:32; Kol 3:13 * 18:34 Mt 5:25+ * 18:35 Mt 6:15; Mk 11:25; Yems 2:13